WikiSysop: bnz

2022-03-24T16:01:51Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 16:01, 24. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Saduceji'''-->'''~~Saduceji''' su židovska religiozno-politička stranka u doba rimske vlasti. Prvi put se kao organizirana stranka pojavljuju u doba Ivana Hirkana (135-104. pr. Kr.). Nestaju nakon razaranja Hrama u [[Jeruzalem]]u 70. n.e.		Saduceji''' su židovska religiozno-politička stranka u doba rimske vlasti. Prvi put se kao organizirana stranka pojavljuju u doba Ivana Hirkana (135-104. pr. Kr.). Nestaju nakon razaranja Hrama u [[Jeruzalem]]u 70. n.e.

	== Značenje riječi ==		== Značenje riječi ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-26T09:38:54Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Saduceji''' su židovska religiozno-politička stranka u doba rimske vlasti. Prvi put se kao organizirana stranka pojavljuju u doba Ivana Hirkana (135-104. pr. Kr.). Nestaju nakon razaranja Hrama u [[Jeruzalem]]u 70. n.e.

== Značenje riječi ==

[[latinski|lat]]: ''Sadducaei'', od [[grčki|grč.]]: ''Saddoukaioi'', od [[hebrejski|hebrejskog]] ''Sadhuqi'' (ili ''Cadukim'' u drugačijoj transkripciji). Porijeklo riječi nije sigurno; vjerojatno označava potomke ili sljedbenike svećenika Sadoka iz doba [[David]]a i [[Salomon]]a, koji se spominje u ''Prvoj knjizi o kraljevima''. (Sadok je, na Davidovu zapovijed, pomazao Salomona za kralja. Salomon ga je kasnije postavio za vrhovnog svećenika umjesto Ebjatara, koji je bio pružio podršku pretendentu na prijestolje Adoniji.)

== Osobine saduceja ==

Saduceji su pretežno pripadali bogatoj svećeničkoj aristokraciji i laičkoj aristokraciji ('''glavari svećenički''' u ''Novom zavjetu''). Njihovi protivnici [[farizeji]] pretežno pripadaju srednjem sloju obrazovanih ljudi. Ove su se dvije stranke u I. st. pr. Kr. i I. st.n.e. borile za prevlast u [[Sinedrij]]u.

U literaturi se navode oprečne ocjene o svjetonazorskom karakteru obje stranke. Tako [[Opća enciklopedija JLZ]] navodi da su farizeji bili "predstavnici tradicije i vjerskog rigorizma", a saduceji "liberalniji" i pod utjecajem helenske kulture. Harrington, naprotiv, označava saduceje kao "konzervativne", a farizeje kao "progresivne". Ove razlike rezultat su miješanja različitih kriterija: religijskih, društvenih, političkih. Suvremene političke etikete teško je primjeniti na ondašnje prilike.

Saduceji su prvenstveno brinuli za funkcioniranje jeruzalemskog hrama i pravilno vršenje obreda. Naglašavaju važnost Zakona, osobito propisa o svećenstvu i žrtvama, na kojima se temelji nihova duhovna vlast. S obzirom da je vjerska obaveza svakog Židova bila da tri puta godišnje prinosi žrtve u hramu, u tome su naravno imali i znatan materijalni interes. Kao pristalice aristokracije, držali su se podalje od običnog naroda. Farizeji su naprotiv zalazili među narod i sticali ugledn i utjecaj svojom osobnom učenošću i većinom primjerenim životom.

Saduceji su se strogo držali pisane [[Tora|Tore]] i odbacivali usmenu predaju. Stoga su nijekali vjerovanja koja su se među Židovima razvila nakon kodifikacije Zakona, u doba helenske i rimske vlasti: uskrsnuće mrtvih, osobnu besmrtnost, nagradu nakon smrti, postojanje anđela i vragova. Farizeji, koji su prihvaćali usmenu predaju, prihvatili su ta vjerovanja. Ovu suprotnost iskoristio je apostol Pavao kada su ga saslušavali pred [[Sinedrij]]em, uzviknuvši: "Ljudi! Braćo! Ja sam farizej, sin farizeja – zbog nade i uskrsnuća mrtvih sudi mi se!" (Dj. 23:6)

Zbog svojih staleških interesa, saduceji su se lakše mirili s gubitkom političke samostalnosti Judeje i surađivali s rimskom vlasti. Farizeji su teže podnosili stranu vlast, ali su se ograničavali na pasivni otpor i očuvanje cjeline židovske religije i kulture. Nasuprot jednima i drugima stajali su [[eseni]], koji se potpuno povlače od svijeta u svoje zatvorene zajednice, te borbeni [[zeloti]] koji su stalno zastupali, i više puta i poduzeli, oružani ustanak.

Saduceji su bili orijentirani na održavanje Hrama, na značaj obreda i doslovni tekst Zakona. U vanjskim oblicima kulture oni su prihvaćali utjecaje helenske i rimske kulture, npr. nadijevaju djeci grčka imena. Farizeji su pak u cjelini rigidnije branili autohtone židovske tradicije, ali neki od njih dobro su poznavali i djelomično usvajali helensku filozofiju, kao i razne strane religijske i mističke tradicije, te ih ponekad pokušavali uskladiti sa židovskim Zakonom.

Kada je godine 70. n.e. razoren Hram i time onemogućeno tradicionalno hramsko bogoslužje, svećenička aristokracija gubi svoj raison d'etre. Saduceji, kao njihovi predstavnici, gube svaki značaj i nestaju iz povijesti. U obnovljenom [[Sinedrij]]u i kodificiranju vjere u [[Talmud]]u sudjeluju samo farizeji i njihovi svjetonazorski nasljednici.

Tek u osmom stoljeću doći će do obnove sukoba, pojavom pokreta [[karaimi|karaima]], čiji je osnivač [[Anan ben David]]. Slično saducejima, oni odbacuju autoritet [[rabin]]a, odbacuju [[Talmud]] i priznaju samo Bibliju kao temelj vjere. Vjerojatno su imali znatan utjecaj u [[Kazari|Kazarskoj]] državi.

== Literatura ==

*[http://www.ks.hr/detalj.asp?id=451 Harrington, Wilfrid J: ''Uvod u Novi Zavjet'', Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1993], str. 28–30.
*[[Hrvatski enciklopedijski rječnik]]
*[[Opća enciklopedija JLZ]]

{{Osobe Novog zavjeta}}

[[Kategorija:Povijest judaizma]]
[[Kategorija:Povijest Izraela]]
[[Kategorija:Novi zavjet]]

Saduceji - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica