WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

2021-12-08T06:29:34Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

←Starija inačica		Inačica od 06:29, 8. prosinca 2021.
Redak 16:		Redak 16:
	}}<small>Lokacija Samarre u Iraku</small>		}}<small>Lokacija Samarre u Iraku</small>
	}}		}}
	'''Samarra''' ([[arapski]]:سامَرّاء‎) je grad na istočnoj obali rijeke [[Tigris]] u [[Salah ad-Din]] guvernatu ([[Irak]]), 125 km sjeverno od [[Bagdad]]a. Srednjovjekovni islamski pisci su objasnili kako ime grada "Samarra" potječe od arapskih riječi ''Sarr man ra'a'' (arapski: سر من رأى‎), što znači "Radost svakom tko vidi". Samarra je za vrijeme [[Abasidi\|Abasida]] bila prijestolnicom [[Arapsko Carstvo\|Arapskog Carstva]] od [[Tunis]]a do [[Srednja Azija\|Srednje Azije]]. Arheološki ostaci iz tog vremena svjedoče o arhitektonskim i umjetničkim inovacijama koje su se odavde proširile širom [[islam]]skog svijeta. Zbog toga je Samarra upisana na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] 2007. godine, a iste godine je dospjela i na [[popis ugroženih mjesta svjetske baštine]] je dospjela zbog sigurnosni razloga uslijed [[Rat u Iraku\|Iračkog rata]] i nedostatka državne zaštite i uprave lokalitetom<ref>{{~~cite~~ web \|url=http://whc.unesco.org/en/list/276 \|title=Samarra arheološki grad \|publisher=[[UNESCO]] \|accessdate=21. ožujka 2011.}}</ref>.		'''Samarra''' ([[arapski]]:سامَرّاء‎) je grad na istočnoj obali rijeke [[Tigris]] u [[Salah ad-Din]] guvernatu ([[Irak]]), 125 km sjeverno od [[Bagdad]]a. Srednjovjekovni islamski pisci su objasnili kako ime grada "Samarra" potječe od arapskih riječi ''Sarr man ra'a'' (arapski: سر من رأى‎), što znači "Radost svakom tko vidi". Samarra je za vrijeme [[Abasidi\|Abasida]] bila prijestolnicom [[Arapsko Carstvo\|Arapskog Carstva]] od [[Tunis]]a do [[Srednja Azija\|Srednje Azije]]. Arheološki ostaci iz tog vremena svjedoče o arhitektonskim i umjetničkim inovacijama koje su se odavde proširile širom [[islam]]skog svijeta. Zbog toga je Samarra upisana na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] 2007. godine, a iste godine je dospjela i na [[popis ugroženih mjesta svjetske baštine]] je dospjela zbog sigurnosni razloga uslijed [[Rat u Iraku\|Iračkog rata]] i nedostatka državne zaštite i uprave lokalitetom<ref>{{Citiranje web \|url=http://whc.unesco.org/en/list/276 \|title=Samarra arheološki grad \|publisher=[[UNESCO]] \|accessdate=21. ožujka 2011.}}</ref>.
	[[Datoteka:Great Mosque of Samarra.jpg\|mini\|lijevo\|<center>Velika džamija u Samarri]]		[[Datoteka:Great Mosque of Samarra.jpg\|mini\|lijevo\|<center>Velika džamija u Samarri]]
	==Povijest==		==Povijest==

WikiSysop: no summary specified

2021-11-03T06:27:17Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 06:27, 3. studenoga 2021.
Redak 53:		Redak 53:

	==Poveznice==		==Poveznice==
	~~{{commonscat\|Samarra}}~~
	* [[Islamska umjetnost i arhitektura]]		* [[Islamska umjetnost i arhitektura]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-27T00:18:41Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Arheološki grad Samarra
|slika = The spiral minaret in Samarra.jpg
|godina = [[2007.]] (33. zasjedanje)
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = ii, iii, iv
|ugroženost = 2007.-
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/276
|država = {{ZD+X/I|IRK}}
 
{{Lokacijska karta|Irak|width=200|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10
|label=Samarra|position=right
|lat_deg=34|lat_min=11|lat_sec=54|lat_dir=N
|lon_deg=43|lon_min=52|lon_sec=27|lon_dir=E
}}Lokacija Samarre u Iraku
}}
'''Samarra''' ([[arapski]]:سامَرّاء‎) je grad na istočnoj obali rijeke [[Tigris]] u [[Salah ad-Din]] guvernatu ([[Irak]]), 125 km sjeverno od [[Bagdad]]a. Srednjovjekovni islamski pisci su objasnili kako ime grada "Samarra" potječe od arapskih riječi ''Sarr man ra'a'' (arapski: سر من رأى‎), što znači "Radost svakom tko vidi". Samarra je za vrijeme [[Abasidi|Abasida]] bila prijestolnicom [[Arapsko Carstvo|Arapskog Carstva]] od [[Tunis]]a do [[Srednja Azija|Srednje Azije]]. Arheološki ostaci iz tog vremena svjedoče o arhitektonskim i umjetničkim inovacijama koje su se odavde proširile širom [[islam]]skog svijeta. Zbog toga je Samarra upisana na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] 2007. godine, a iste godine je dospjela i na [[popis ugroženih mjesta svjetske baštine]] je dospjela zbog sigurnosni razloga uslijed [[Rat u Iraku|Iračkog rata]] i nedostatka državne zaštite i uprave lokalitetom<ref>{{cite web |url=http://whc.unesco.org/en/list/276 |title=Samarra arheološki grad |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=21. ožujka 2011.}}</ref>.
[[Datoteka:Great Mosque of Samarra.jpg|mini|lijevo|<center>Velika džamija u Samarri]]
==Povijest==
[[Datoteka:Samaraa Grand Mosque Plan.png|mini|lijevo|<center>Plan Velike džamije u Samarri]]

Na mjestu današnje Samarre je nekad bio jedan od najvećih gradova [[Drevna Mezopotamija|drevne Mezopotamije]], koji je doživio vrhunac u bakrenom dobu, tzv. Samarrska kultura (oko 5500.-4800. pr. Kr.) koju odlikuje bogato nalazište [[Tell Sawwan]], gdje dokazi o navodnjavanju —uključujući [[lan]]— ukazuju na postojanju prosperitne sjedilačke kulture s visoko razvijenom društvenom strukturom. Kultura je najpoznatija po finoj lončariji oslikanoj prizorima životinja i ptica, te geometrijskim oblicima na tamnoj pozadini. Taj kasnije prilično rašireni oblik lončarije, jedan je od prvih koji se proširio na veliko područje, te je jedan od prvih koji je postao jedinstven za cijeli Drevni [[Bliski Istok]], a njegovi prvi tragovi potječu upravo iz Samarre. Samarrska kultura bila je prethodnicom mezopotamske kulture iz [[Ubaid|ubaidskog razdoblja]].

Na njegovom mjestu je za vrijeme [[Senaherib]]a osnovan grad '''Sur-marrati''' 690. pr. Kr., koji cvate za vrijeme [[Sasanidsko Perzijsko Carstvo|Sasanida]] kada je izgrađen sustav navodnjavanja (oko 531.-578.), što je proslavljeno izgradnjom tornja ''Burj al-Qa'im'' na južnom rukavcu južno od Samarre. Drevni antički toponimi za Samarru su: [[grčki]]: ''Souma'' ([[Ptolemej]] V.19., [[Zosim]] III., 30.); [[latinski]]: ''Sumere'', utvrda koju spominje [[Julijan Apostat]] prilikom povlačenja vojske 364. godine ([[Amijan Marcelin]] XXV., 6., 8.); i [[Sirija|sirijski]] ''Sumra''<ref>Hoffmann, ''Auszüge'', 188.; Michael the Syrian, III., 88.</ref>, opisana kao selo.

Za [[Abasidi|abasidskog]] [[kalif]]a [[Harun al-Rašid]]a u njegovoj blizini je podignut grad osmerokutnog plana prozvan '''al-Mubarak''' (današnji Husn al-Kadisija), ali je nedovršen i napušten 796. godine. Stari pred-islamski grad je osmi kalif abasidske dinastije, [[al-Mu'tasim Bilah]] 833. godine dao nadograditi u današnju Samarru. Grad su dovršili njegovi turkmenistanski vojnici i arapski robovi u samo devet godina, i bio je 59 godina (do 892.) glavni grad Abasidskog Carstva. Veliki dio ovog kompleksa ranog islamskog grada otkrio je Ernst Herzfeld 1911. i 1914. godine.
Al-Mu'tasimov nasljednik [[al-Uathik]] razvio je Samarru u trgovački centar, a pod kalifom [[Al-Mutauakil]]om , grad doživljava svoj vrhunac. Potonji je 847. god. financirao i u izgradnju Velike [[džamija|džamije]] sa slavnim spiralnim [[minaret]]om (''Malvija''). On je također stvorio parkove i palaču za svog sina [[Al-Mu'taz]]a. Nakon što su je [[Mongoli]] opustošili za vrijeme kalifa [[Al-Mu'tadid]]a, abasdiskom prijestolnicom je ponovno postao Bagdad, a Samarra je ušla u razdoblje dugotrajnog nazadovanja, koje je postalo još veće nakon što se u 13. stoljeću promijenio tok Tigrisa.
[[Datoteka:Al Askari Mosque.jpg|mini|<center>Džamija Al Askari prije uništenja kupole]]
[[Datoteka:Al-Askari Mosque 2006.jpg|mini|<center>Džamija Al Askari nakon uništenja kupole]]
Za vrijeme vladavine [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] Samarra doživljava svojevrsnu renesansu; gradi se prva škola u gradu 1878. godine, a most preko Tigrisa povezuje dva dijela grada.

Od 1911. do 1913. godine, njemački arheolog i istraživač orijentalnih studija, Ernst Herzfeld, je u Samarri pronašao 8000 godina staro keramičko posuđe, danas u Muzeju islamske umjetnosti u [[Berlin]]u. Drugi objekti iz istraživanja nalaze se u Viktorijinom i Albertovom muzeju u [[London]]u, Muzeju islamske umjetnosti u [[Kairo|Kairu]], zbirci Francuskog Arheološkog instituta u [[Damask]]u, Muzeju primijenjene umjetnosti u [[Kopenhagen]]u, [[Louvre]]u u [[Pariz]]u, Muzeja likovnih umjetnosti u [[Boston]]u, [[Metropolitan]] muzeju umjetnosti u [[New York]]u, te sveučilištu u [[Michigan]]u i Muzeju za umjetnost u [[Cleveland]]u. Sva izvješća iskopina, crteži i fotografije su sada u arhivama Freer galerije u [[Washington]]u, DC<ref>[http://www.asia.si.edu/archives/finding_aids/herzfeld.html Dokumenti i materijali o iskopinama u Samarri u Galeriji Freer, Washington DC]</ref>.

Samarra je 1950-ih imala oko 15.000 stanovnika, ali je dožvjela jedan od najvećih porasta populacije u Iraku i 2003. je imala oko 300.000 stanovnika. Kako broj stanovnika uporno raste, pretpostavlja se da će do 2020. god. imati oko 2 milijuna stanovnika.

Nakon američke invazije Iraka, [[22. veljače]] [[2006.]] godine, u većinski sunitskoj Samarri u bombaškom napadu uništena je zlatna kupola šijitske džamije Al Askari[http://www.indybay.org/newsitems/2006/02/28/43052.php], što je izazvalo vjerske nerede širom zemlje koji su odnijeli stotine života<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/6747419.stm BBC 13. lipnja 2007.] {{eng oznaka}} Posjećeno 21. ožujka 2011.</ref>. Između ostalog, irački novinar i reporter za televizijsku postaju Al-Arabiya, Atwar Bahjat, je otet i ubijen. Nijedna organizacija nije preuzela odgovornost za napad, ali se vjeruje da iza njega stoji Mudžaheinsko vijeće Shure, ili s njime bliske grupe.
Dana [[16. ožujka]] 2006. godine [[Američka vojska]] je u Samarri [http://www.guardian.co.uk/worldlatest/story/0,,-5690423,00.html] izvela "najveći zračni desant" od invazije u rijetko naseljenoj oblasti sjeverno od Samarre, zvan [[Operacija Swarmer]], s ciljem uništenja "pobunjeničkih uporišta", a za koju se vjeruje [http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/4817762.stm] da nije bila ništa drugo do vježba u službi [[propaganda|propagande]].

==Odlike==

Samarra je smještena na obje strane rijeke Tigris, duljinom od 41.5 km, a širina grada varira od 8 do 4 km. Najznamenitija građevina je Velika [[džamija]] sa spiralnim [[minaret]]om koji je najstariji na svijetu, iz 9. stoljeća, ali to je samo jedan od mnogih znamenitosti ovog arheološkog lokaliteta kojega je iskopano tek 20%.

Velika džamija je izgrađena od 847. do 861. godine i dugo je bila najvećom džamijom na svijetu. Džamija ima 17 brodova, njeni zidovi su ukrašeni [[mozaik|mozaicima]] od plavog stakla, a vanjski zidovi originalnom samarra izrezbarenim štukaturama. Njen minaret (poznat kao ''malvija'', što znači "puževa kućica") je velika spiralna, pužolika, kupa visoka 52 i široka 33 metra, sa spiralnom uzlaznom vanjskom rampom. Na vrhu se nalazi valjkasta prostorija promjera 6 metara s osam lučnih otvora. Zbog svoje velike visine vjerojatno nije služila za poziv na molitvu, ali je služila kao snažan vizualni spomenik prisutnosti islama u dolini Tigrisa<ref>Fred S. Kleiner i J. Mamiya Christin,'' Gardner's Art Through the Ages: 12th edition'', 2005., Thomson Wadsworth</ref>.

U Samarri se također nalazi i Džamija Al Askarija, u kojoj se nalaze [[mauzolej]]i Ali al-Hadija i Hasan al-Askarija, desetog i jedanaestog [[šijiti|šijitskog]] [[imam]]a, ali i [[oltar]] Muhammad al-Mahdija, poznatog kao "Skriveni Imam", koji je dvanaesti i posljednji imam šijita. Zbog toga je Samarra postala važno središte za šijitska hodočašća. Uz to su šijitski imami Hakimah Hatun i Narjis Hatun, rođaci proroka [[Muhamed]]a, koje podjednako štuju i [[suniti|sunitski]] i šijitski [[musliman]]i, pokopani u toj džamiji, što je čini jednim od najvažnijih mjesta kako za šijite i sunite.

U Samarri se nalaze i najveće palače islamskog svijeta (Palače kalifa Qasr al-Khalifa, al-Ja'fari, al Ma'shuq, i dr.). U Samarri je razvijeno nekoliko vrsta ukrasa poput Samarra izrezbarenog [[štuko|štuka]] koji se odavde proširio širom islamskog svijeta, i sjajne [[keramika|keramike]] koja je svojim [[emajl]]om kopirala izgled dragocjenih metala poput zlata i srebra.

==Izvori==
{{izvori}}
*

==Poveznice==
{{commonscat|Samarra}}
* [[Islamska umjetnost i arhitektura]]

==Vanjske poveznice==

* [http://www.dur.ac.uk/derek.kennet/samarra.htm Samarra arheološki pregled] {{eng oznaka}} Posjećeno 21. ožujjka 2011.
* [http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/middle_east/3349353.stm BBC story: "Bam: Jewel of Iranian heritage"] {{eng oznaka}} Posjećeno 18. ožujjka 2011.
* [http://www.iraninfo.dk/arge-bam-irans-og-verdens-kulturarv-dokumentar-film.html Arg e Bam] - dokumentarac o obnovi citadele

{{Coord|34|11|54|N|43|52|27|E|display=title|region:IQ_type:city(300000)}}

{{Svjetska baština u Iraku}}

[[Kategorija:Drevni gradovi Mezopotamije]]
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Iraku]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Iraku]]
[[Kategorija:Svjetska baština u opasnosti]]
[[Kategorija:Islamska arhitektura]]

Samarra - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica