WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-16T09:53:01Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dodaj infookvir|monarh}}
'''Kralj Samo''' (? – [[658.]]) bio je trgovac, porijeklom iz senonske zemlje (Senonago – vjerojatno današnji [[Sens]] u [[Francuska|Francuskoj]]). Samo je prvi poznati vladar među [[Slaveni]]ma i osnivač tzv. ''[[Samovo kraljevstvo|Samova carstva]]'' ili ''Samova kraljevstva'' ([[623.]] – [[658.]]), prve poznate organizirane zajednice [[Slaveni|Slavena]]. Zapravo, bio je to sigurno nekakav savez plemena, a ne prava [[država]]. Što se tiče Samova porijekla, jedini zapis o Samu iz tog doba – Fredegarova kronika, izričito kaže: "Samo, Franak rođenjem [ili narodom], iz pokrajine Senon[ag]ije".

==Samovo kraljevstvo==

[[Avari]] su [[560-ih]] godina stigli do [[Karpati|Karpata]] iz [[Azija|azijskih]] stepa, te su pokorili Slavene na tom području.
Avarska je granica išla otprilike duž granice [[Bizant]]a u današnjoj [[Srbija|Srbiji]], zatim uz [[Blatno jezero]] (mađ. ''[[Balaton]]''), istočno od [[Bratislava|Bratislave]], duž južne [[Slovačka|Slovačke]] i [[Rutenija|Rutenije]].
Nakon što su Avari poraženi pred [[Carigrad]]om početkom [[7. stoljeće|7. stoljeća]], Slaveni sjeverno od [[Dunav]]a podigli su ustanak.
Jedan od trgovaca koji su Slavenima prodavali oružje bio je Samo. Tijekom ustanka protiv Avara ([[623.]]), vjerojatno na današnjem području [[Bratislava]] – Devín,
Samo se pridružio Slavenima, koji su pod njegovim vodstvom pobijedili Avare i proglasili ga svojim vladarom. Tako je nastalo Samovo kraljevstvo.

<div style="float: right; margin: 1em 1em 1em 1em; text-align: center;">[[Datoteka:Samovo_kraljevstvo.png|Samovo kraljevstvo]]<br>''Samovo kraljevstvo u doba najvećeg širenja''</div>

Prema arheološkim nalazima, Samovo je kraljevstvo pokrivalo današnju [[Moravska|Moravsku]], [[Slovačka|Slovačku]] i [[Donja Austrija|Donju Austriju]]. Naselja u kasnijim moravskim i nitrijskim kneževinama (vidi: [[Velikomoravska Kneževina]]) često su ista kao i ona iz vremena Samova kraljevstva. Današnja [[Češka]] vjerojatno, a [[Lužica]] na [[Laba|Labi]] sigurno, te država [[Karantanija]] privremeno, postale su dijelovi kraljevstva oko [[630-ih]] godina. Slaveni pod vodstvom Sama uspjeli su odbiti sve avarske napade, a nakon što su pobili neke franačke trgovce ili im oteli robu, morali su se boriti i protiv [[Franci|Franaka]]: godine [[631.]]

Franački je kralj [[Dagobert I.]] [[Merovinzi|Merovinški]] ([[603.]] – [[639.]], vladao [[629.]] – [[639.]]) poslao tri vojske protiv kralja Sama. Najveću među njima, koja je krenula iz [[Austrazija|Austrazije]], potukli su Slaveni i Samo kod (danas nepoznatog) dvorca Wogastisburga braneći središte Samova kraljevstva. Samo je potom izveo nekoliko protuudara sve do franačke [[tiringija|Tiringije]] i opljačkao je.
Nakon tog uspjeha, Samu se pridružio [[Lužički Srbi|sorbijski]] knez [[Dervan]]. Ni danas nije sigurno gdje se nalazio Wogastisburg – neki kažu u [[Češka|Češkoj]], drugi negdje na [[Dunav]]u, treći da je to [[Forchheim]], [[Bratislava]], [[Carnuntum]] itd.

Nakon Samove smrti, 658. ili 659. godine, povijest njegova kraljevstva je nepoznata. Pretpostavlja se da je kraljevstvo nestalo njegovom smrću. Arheološki nalazi pokazuju da su se Avari vratili na stare posjede (barem na jug Slovačke) i pomiješali sa Slavenima, dok su područja sjeverno od avarskog carstva ostala posve slavenska. O Slavenima i Avarima opet se nešto čuje tek krajem [[8. stoljeće|8. stoljeća]], kada su moravske i nitrijske kneževine (vidi: [[Velikomoravska Kneževina]]) napadale Avare, koje su konačno pobijedili Franci pod [[Karlo Veliki|Karlom Velikim]] [[799.]] ili [[802.]]/[[803.]] godine, nakon čega su [[Avari]] nestali sa svjetske pozornice.

==Izvori==

Glavni izvor pisanih podataka o Samu i njegovu kraljevstvu je franački dokument ''[[Fredegarii Chronicon]]'' (''Fredegarov ljetopis''). Napisao ga je jedan autor (koji se možda zvao Fredegar) oko [[660.]] ili tri autora u prvoj polovici 7. stoljeća. Drugi dio ljetopisa navodi povijest Franaka između [[584.]] i [[642.]]/[[643.]] godine, te se koristi kao jedan od glavnih izvora za franačku povijest.

To je ''jedini'' suvremenik koji je pisao o Samu, svi drugi izvori vuku porijeklo iz tog ljetopisa i došli su mnogo kasnije. To su, na primjer, ''Gesta Dagoberti I. regnis Francorum'' iz prve trećine [[9. stoljeće|9. stoljeća]] i ''Conversio Bagoariorum et Carantanorum'' (Pokrštavanje [[Bavarska|Bavaraca]] i [[Karantanija|Karantanaca]])
iz [[Salzburg]]a (središta bavarskog svećenstva) oko [[871.]] – [[872.]] Ovo drugo djelo je vrlo pristrano, što ne znači nužno da je pogrešno. Ono tvrdi da je Samo bio trgovac iz Karantanije.

{{Češka}}
{{Slovačka}}

[[Kategorija:Vladari]]
[[Kategorija:Povijest Češke]]
[[Kategorija:Povijest Slovačke]]
[[Kategorija:Povijest Austrije]]
[[Kategorija:Povijest Slovenije]]

Samo - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica