WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-10T11:21:15Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:MontserratMonastery02.jpg|mini|desno|300px|[[Samostan Montserrat]] u [[Katalonija|Kataloniji]]]]
'''Samostan''' je nastamba u kojoj žive pripadnici redovničkih zajednica, [[svećenik|svećenici]] i časne sestre. Riječ samostan, doslovan je prijevod [[Grčka|grčke]] riječi "monasterion". Upotrebljava se od [[19|XIX.]] stoljeća u [[Katoličanstvo|Katoličkoj]] [[Crkva|Crkvi]] među Hrvatima, umjesto starih sinonimnih naziva [[manastir]] (namastir), [[klaustar]] (ili kloštar), konvenat, koludrište ili stanište. U samostanima, odnosno manastirima žive kršćanski i [[budizam|budistički]] redovnici.

== Počeci samostana ==

Prvi kršćanski samostani, nastali su u [[Egipat|Egiptu]] i nakon toga u [[Etiopija|Etiopiji]], dok su budistički samostani nastali 700 [[godina]] prije toga.
Osnivač prvih kršćanskih samostana je [[Sveti Antun Pustinjak|sv. Antun Pustinjak]] iz [[3. stoljeće|3. stoljeća]]. Prvi redovnici, živjeli su sami, ali se to nije pokazalo kao dobro. [[Sveti Pahomije|Sv. Pahomije]], razvio je ideju zajedničkog života i [[molitva|molitve]] u samostanu, što se pokazalo odličnim i uskoro je oko 50 000 ljudi živjelo u kršćanskim samostanima oko grada Nitrije u egipatskoj [[pustinja|pustinji]].

Sv. Eugenije osnovao je samostan na brdu Izla kraj Nisibisa u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]] oko [[350.]] g., odakle su se samostani proširili po [[Perzija|Perziji]], [[Armenija|Armeniji]], [[Gruzija|Gruziji]], sve do [[Indija|Indije]] i [[Kina|Kine]].

Sv. Saba, osnovao je samostan u Judejskom pustinji blizu [[Betlehem]]a, [[483.]]g. Taj samostan smatra se matičnim samostanom Istočne Ortodoksne Crkve.

[[Sveti Benedikt|Sv. Benedikt]], osnovao je samostan u Monte Cassinu u [[Italija|Italiji]], [[529.]]g., što je početak samostanskog života u [[Europa|Europi]] i [[benediktinci|benediktinskog]] reda.

Redovnici iz samostana, utjecali su na razvoj pismenosti i izdavanje mnoštva [[knjiga]], koje su prepisivali do pojave tiskarskog stroja. Iz samostana u [[Oxford]]u i [[Sveučilište Cambridge|Cambridge]]-u nastala su istoimena sveučilišta.

== Katolički samostani ==

U katoličkom svijetu, postoje samostalni redovnički redovi, koji žive po pravilima Katoličke Crkve, ali imaju dodatna pravila. Prve redovnčike zajednice u zapadnoj Crkvi osnivaju se već od 4. stoljeća, a većina su objedinjeni pod pravilom [[Sveti Benedikt|svetog Benedikta]], koje je nastalo u 6. stoljeću. To je objedinjavanje osobito poticao [[Karlo Veliki]]. Tako nastali [[benediktinci]] predstavljali su okosnicu prijenosa stare rimske kulture kroz rani [[srednji vijek]]. Benediktinci, premda [[monah|monasi]], žive u zajednicama, a njihovi samostani dijele se na [[opatija (redovnička ustanova)|opatije]], koje su sjedište uprave s [[opat]]om na čelu, te manje [[priorat]]e s [[prior]]om na čelu i ovisne o opatiji. Opatije su obično veća skupina samostanskih zgrada, često okružene zemljišnim posjedom kao izvorom materijalnih sredstava.

Od benediktinaca s vremenom su se odvojili [[cisterciti]] u 11. stoljeću i [[trapisti]] u 17. stoljeću, no zadržali su temeljni monaški ustroj, pa tako i izgled svojih nastambi.

S druge strane, u 11. stoljeću osnivaju se [[kamaldolijanci]] i [[kartuzijanci]] kao bitno [[pustinjak|pustinjački]] redovi, u kojima pojedini redovnici ne žive u zajednici, već sami. To se očituje i u načinu izgradnje i rasporedu njihovih samostanskih zgrada, koje su podijeljene na: pojedinačne redovničke ćelije (dio gdje spavaju redovnici) u kojima se nalazi samo krevet i klecalo za molitvu ; gospodarski dio u kojem se nalazi štala, radionice, magazin, vrtovi; skriptorije ( dio gdje se pišu knjige-manuskripti); biblioteku ; refektorij ili blagavaonicu ; samostansko dvorište ili klaustari. Klaustari su imali vrlo dekorativan natkriven hodnik s arkadama. To bi im služilo kao mjesto za odmor. U podu su bile grobnice prekrivene kamenim pločama.
Postoji oblik samostana koji se zove Klauzura, to je tip samostana kada je sve zatvoreno pa je redovnicima klaustar jedino gdje idu van (ne smije se ni van ni unutra) . Unutrašnjost vrta je personifikacija raja, odnosno rajskoga vrta, sa cvijećem, bunarom i središnjim platoem. Sve je vrlo dekorativno.

U 13. stoljeću nastaju novi redovnički pokreti koje osnivaju [[Sveti Dominik|sv. Dominik]] i [[Sveti Franjo Asiški|sv. Franjo Asiški]], a temelje se na siromašnom načinu života i putujućem propovijedanju. Stoga se nazivaju i [[prosjački redovi|prosjačkim redovima]]. Uz [[franjevci|franjevce]] (Red manje braće) i [[dominikanci|dominikance]] (Red propovjednika), među prosjačke redove ubrajaju se i [[karmelićani]]. Zbog svoje veće pokretljivosti i nevezanosti na jedno mjesto, kao što je to bio slučaj s dotadašnjim redovnicima, ovi prosjački redovi grade i drugačiju vrstu samostana koji odražavaju bitno zajednički način života na manjem prostoru, bez mnogo gospodarskih zgrada.

Kasniji katolički redovi i družbe, poput [[isusovci|isusovaca]] (Družbe Isusove), u osnovi preuzimaju oblik samostana prosjačkih redova.

Najpoznatiji katolički redovi su:

*[[Augustinski heremiti|Augustinci]]
*[[Benediktinci]]
*[[Bosonoge karmelićanke]]
*[[Dominikanci]]
*[[Franjevci]]
*[[Isusovci]]
*[[Kapucini]]
*[[Karmelićani]]
*[[Klarise]]
*[[Konventualci]]
*[[Marijanisti]]
*[[Montfortanci]]
*[[Palotinci]]
*[[Pavlini]]
*[[Pasionisti]]
*[[Redemptoristi]]
*[[Salezijanci]]
*[[Sestre milosrdnice]]
*[[Trapisti]]
*[[Verbiti]]

Neki od samostana u Hrvatskoj:

*[[Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru]]
*[[Franjevački samostan Sv. Antuna Padovanskog u Koprivnici]]
*[[Franjevački samostan sv. Dujma]] na otoku [[Pašman]]u
*[[Samostan sv. Franje Asiškog u Zadru]]
*[[Samostan sv. Jeronima (Ugljan)]]
*[[Samostan sv. Kuzme i Damjana]] na otoku [[Pašman]]u
*[[Samostan sv. Pavla Pustinjaka]] na otočiću [[Galevac]]

== Pravoslavni samostani (manastiri)==

[[Datoteka:Prokudin-Gorskii-09-edit2.jpg|mini|desno|300px|Samostan [[sveti Nil|svetoga Nila]] na [[Stolbnji otok|Stolbnjem otoku]] na [[Seliger|jezeru Seliger]] blizu grada [[Ostaškov]]a, oko [[1910.]] Fotografija ([[Sergej Mihajlovič Prokudin-Gorski|S. M. Prokudina-Gorskog]]).]]
{{Glavni|Manastir}}

Manastiri su duhovno i kulturno središte istočnoga kršćanskog svijeta. Načinom gradnje mogu biti pećinski, skitski (šatorski) i zidani ([[lavra]]). Prvi cenobitski manastiri (život u zajednici) nastali su u [[4. stoljeće|4. stoljeću]]. U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] nastali su mnogobrojni monumentalni manastiri u [[Makedonija|Makedoniji]] (Nerezi), [[Srbija|Srbiji]] (Dečani), [[Bugarska|Bugarskoj]] (Rilski manastir) i [[Rusija|Rusiji]] (Kirilo-bjelozerski manastir).

Jedan od najvećih centara je Sveta planina (Sveta gora) ili [[brdo Athos]] (Hagios Oros) u [[Grčka|Grčkoj]], izoliran [[poluotok]] pod posebnom upravom, u kojem živi nekoliko [[1000|tisuća]] redovnika. U posjete smiju ići samo muškarci koji imaju posebnu dozvolu grčke vlade i redovnika sa Svete gore.

== Budistički samostani (vihara)==

Budistički samostani zovu se vihara. Najviše ih ima: u [[Indija|Indiji]], [[Japan]]u, [[Tibet]]u, [[Šri Lanka|Šri Lanki]] i [[Tajland]]u. Tibetanski redovnici zovu se lama, a vođa im je [[Dalaj Lama]].

Najpoznatiji su budistički samostani:

*[[Nalanda]], [[Indija]]
*[[Shaolin]], [[Kina]]
*[[Donglin Temple]], [[Kina]]
*[[Tengboche]], [[Nepal]]

== Samostani u današnje vrijeme ==

Broj redovnika je u opadanju. Kod katolika, najbrojniji redovnici su [[isusovci]], [[franjevci]], [[salezijanci]] i [[kapucini]].
U samostanu Drepung na [[Tibet]]u danas živi oko 15000 redovnika, pobjeglih zbog zabrana u [[Kina|Kini]].

{{Predložak:Samostani u Republici Hrvatskoj}}
[[Kategorija:Samostani]]
[[Kategorija:Crkveni redovi]]
[[Kategorija:Vjerski objekti]]

Samostan - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica