WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-25T05:52:26Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = Samuel Chao Chung Ting
| slika = Samuel ting 10-19-10.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[27. siječnja]] [[1936.]]
| mjesto_rođenja = [[Ann Arbor, Michigan]], [[SAD]]
| datum_smrti =
| mjesto_smrti =
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Kinezi|Kinez]] [[Amerikanci|Amerikanac]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Fizika]]
| radna_institucija = [[CERN]] Sveučilište Columbia u [[New York]]u Nacionalni laboratorij u [[Suffolk, okrug (New York)|Brookhavenu]]
| alma_mater = Michingensko sveučilište u [[Ann Arbor, Michigan|Ann Arboru]]
| doktorski_mentor =
| doktorski_studenti =
| poznat_po = [[J/ψ mezon]] [[Kvark]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]] ([[1976.]])
| religija =
| fusnote =
}}

[[datoteka:Quark structure proton.svg|mini|desno|300px|[[Proton]] je građen od dvaju [[Gornji kvark|gornjih (u) kvarkova]] i jednoga [[donji kvark|donjega (d) kvarka]]. Odabir boja pojedinih kvarkova je proizvoljan, ali sve tri boje moraju biti prisutne. [[Jaka nuklearna sila|Jake nuklearne sile]] između kvarkova posredovane su [[gluon]]ima.]]

'''Samuel Chao Chung Ting''' ([[Ann Arbor, Michigan]], 27. siječnja 1936.), američki [[fizičar]] kineskog podrijetla. Iako se rodio u [[SAD]]-u, odrastao je i školovao se u [[Kina|Kini]] do 1956., potom se iselio u SAD. [[Doktor]]irao (1962.) na Michingenskom sveučilištu u [[Ann Arbor, Michigan|Ann Arboru]]. Tri godine boravio je u Europi na [[CERN]]-u u [[Ženeva|Ženevi]], a 1965. postao je [[profesor]] na Sveučilištu Columbia u [[New York]]u. S [[Ubrzivač čestica|ubrzivačem]] [[elektron]]a radio je u [[Cambridge]]u te u [[Hamburg]]u, gdje je vodio skupinu za istraživanje [[mion]]skih parova. Godine 1971. odveo je cijelu skupinu u SAD da bi na jačem [[Ubrzivač čestica|ubrzivaču čestica]] u Nacionalnom laboratoriju u [[Suffolk, okrug (New York)|Brookhavenu]] nastavili istraživanja, koja su 1974. rezultirala otkrićem nove, teorijski nepredviđene teške čestice (J-čestice, danas se naziva [[J/ψ mezon]]) i potom cijele obitelji teških [[čestica]]. Za rad na otkrivanju teških [[Elementarna čestica|elementarnih čestica]] nove vrste, kojim je potvrđena ideja da su [[kvark]]ovi sastavni dijelovi [[barion]]a dobio je s [[Burton Richter|B. Richterom]] (koji je neovisno došao do istog otkrića) [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] 1976. <ref> '''Ting, Samuel Chao Chung''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=61377] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 4. siječnja 2019. </ref>

== J/ψ mezon ==
{{Glavni|J/ψ mezon}}

'''J/ψ mezon''' ili '''J/ψ-mezon''' (oznaka J/ψ) je [[mezon]] koji se sastoji od [[Čarobni kvark|čarobnoga (šarmantnog)]] [[kvark]]a i čarobnoga antikvarka, nema [[električni naboj|električnoga naboja]], sam je sebi [[antičestica]], [[masa|mase]] je oko 3,097 GeV/c², [[spin]]a 1, [[izospin]]a 0 i [[Vrijeme poluraspada|vremena poluraspada]] oko 7,2·10–21 [[sekunda|s]]. Otkrili su ga neovisno jedan o drugome S. C. C. Ting i [[Burton Richter|B. Richter]] 1974. i tako potvrdili ideju da su kvarkovi sastavni dijelovi [[barion]]a. <ref> '''J/ψ-mezon''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=70472] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 4. siječnja 2019. </ref>

[[Mezon]] koji stvara vezano stanje od čarobnog kvarka i antikvarka naziva se [[šarmonij]]. J/ψ je prvo pobuđeno stanje šarmonija. Vraćajući se u stanje niže energije odašilje spektar [[hadroni|hadrona]]. J/ψ mezon je proizveden u [[elektron|elektronsko]]-[[pozitron|pozitronskim]] [[anihilacija]]ma koji se sastoji od dva [[kvark]]a podsjeća na kvarkovski atom čiji spektar oponaša spektar [[pozitronij]]a samo viših energetskih stepenica. Tada su prvi puta viđeni i [[čarobni kvark|c kvarkovi]]. Važnost otkrića je bila naglašena zbog brzih promjena u visiokoenergetskoj fizici pa se to vrijeme naziva "Novembarska revolucija". Richter i Ting su [[Znanost u 1976.|1976.]] dobili [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]].

=== Kvark ===
{{glavni|Kvark}}

'''Kvark''' ([[Engleski jezik|eng]]. ''quark'', naziv što ga je uveo američki fizičar [[Murray Gell-Mann]] po riječi iz [[James Joyce|Joyceova]] romana ''Bdjenje nad Finneganom'') je [[elementarna čestica]], sastavnica [[Hadroni|hadrona]], [[električni naboj|električnoga naboja]] ±e/3 ili ±2e/3, podložna [[Jaka nuklearna sila|jakom međudjelovanju]]. Sve do otkrića Ω– [[čestica|čestice]] kvarkovima se pridjeljivalo čisto [[matematika|matematičko]] značenje. Prve naznake njihove fizikalne stvarnosti (realnosti) pojavile su se u [[pokus]]ima duboko neelastičnoga [[Raspršenje|raspršenja]] [[elektron]]a na [[proton]]ima, na [[Sveučilište Stanford|Stanfordskome]] [[ubrzivač čestica|linearnom ubrzivaču čestica]] [[Znanost u 1962.|1962.]] Opažanje raspršenja pod velikim [[kut]]ovima (kakva su prije opažena u [[Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem|Rutherfordovim pokusima raspršenja alfa-čestica na listićima zlata]]) upućivalo je na postojanje tvrdih točkastih "jezgri" unutar protona. Slični pokusi provedeni potom [[neutrino|neutrinskim]] snopovima na [[CERN]]-u nedvojbeno su potvrdili da je riječ o česticama trećinskog električnog naboja i polucijeloga [[spin]]a. Za istraživanja putem duboko neelastičnih raspršenja kojima su ustanovljeni kvarkovi dodijeljena je [[Nobelova nagrada za fiziku]] [[Znanost u 1990.|1990.]] J. I. Friedmanu, [[Henry Way Kendall|H. W. Kendallu]] i [[Richard Edward Taylor|R. E. Tayloru]].

Godine [[Znanost u 1974.|1974.]] otkriven je c-kvark (Nobelova nagrada 1976. [[Burton Richter|B. Richteru]] i S. C. C. Tingu za otkriće [[J/ψ mezon]]a). Slijedilo je i otkriće b-kvarka ([[Znanost u 1977.|1977.]]) i t-kvarka ([[Znanost u 1994.|1994.]]). Time je bio zaokružen skup kvarkova koji s [[lepton]]ima čine temeljne građevne blokove opažene tvari ([[fizika elementarnih čestica]]). Riječ je o česticama [[spin]]a 1/2, koje se pojavljuju u različitim vrstama, okusima, svrstanima u obitelji ili naraštaje. Tvari koje nas okružuju građene su od gornjega i donjega kvarka (u i d, od engl. ''up'' i ''down'') prvog naraštaja. Takav uzorak s donjim kvarkom električnoga naboja (–1/3)e i gornjim kvarkom naboja (+2/3)e ponavlja se u drugome naraštaju s kvarkovima stranog i čarobnog okusa (s i c, od engl. ''strange'' i ''charm'') te kvarkom ljepote i istine (b i t, od engl. ''beauty'' i ''truth'') trećega naraštaja. Svaki se od navedenih kvarkova pojavljuje u tri boje. Te se boje shvaćaju kao naboji na koje se vežu [[gluon]]i, prijenosnici [[Jaka nuklearna sila|jakoga međudjelovanja]] opisanoga [[Kvantna kromodinamika|kvantnom kromodinamikom]].

Na maloj međusobnoj udaljenosti (manjoj od 10–15 [[metar]]a) kvarkovi se gibaju kao slobodne čestice, a na većim udaljenostima djeluju iznimno velikim privlačnim [[sila]]ma te se zbog toga ne mogu izdvojiti iz [[Hadroni|hadrona]] kao zasebne čestice ([[asimptotska sloboda]]).

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Nobelova nagrada za fiziku}}

{{GLAVNIRASPORED:Ting, Samuel Chao Chung}}
[[Kategorija:Kineski znanstvenici]]
[[Kategorija:Američki fizičari]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]

Samuel Chao Chung Ting - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica