WikiSysop: čišćenje redirekcija za infookvir monarh

2022-03-07T16:52:25Z

čišćenje redirekcija za infookvir monarh

←Starija inačica		Inačica od 16:52, 7. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Samuilo'''-->{{~~Monarh~~		<!--'''Samuilo'''-->{{Infookvir monarh
	\| ime = Samuilo		\| ime = Samuilo
	\| slika = [[Datoteka:Samuil_of_bolgaria_reconstruction.jpg\|250 px]]		\| slika = [[Datoteka:Samuil_of_bolgaria_reconstruction.jpg\|250 px]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

2021-12-08T06:32:54Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

←Starija inačica		Inačica od 06:32, 8. prosinca 2021.
Redak 69:		Redak 69:
	Samuilova žena je bila [[Agata, Samuilova supruga\|Agata]], neznanog podrijetla, s kojom je imao sina [[Gavril Radomir\|Gavrila Radomira]] te kćeri [[Kosara\|Teodoru Kosaru]] (kasnije se udala za [[duklja]]nskog vladara [[Sveti Vladimir\|Vladimira]]) i [[Miroslava Bugarska\|Miroslavu]].		Samuilova žena je bila [[Agata, Samuilova supruga\|Agata]], neznanog podrijetla, s kojom je imao sina [[Gavril Radomir\|Gavrila Radomira]] te kćeri [[Kosara\|Teodoru Kosaru]] (kasnije se udala za [[duklja]]nskog vladara [[Sveti Vladimir\|Vladimira]]) i [[Miroslava Bugarska\|Miroslavu]].

	Bugarsko Carstvo<ref>{{~~cite~~ web\|url=http://www.promacedonia.org/en/sr/sr_3_3.htm\|author = Runciman, Steven (1930)\|title= „A history of the First Bulgarian Empire”\|publisher = London. str. 217 – 272}}</ref> (također u povijesnoj znanosti nazivano i kao Zapadnobugarsko Carstvo)<ref>{{~~cite~~ web\|url=http://www.promacedonia.org/ki/ki_11.htm\|author = Irechek Constantine (1978)\|title = „Povijest od Bugara”\|publisher = Sofija. str. 216 – 233}}</ref> bilo je na vrhuncu po veličini i moći za vrijeme njegovog vladanja, po čemu ga se najčešće u Sjevernoj Makedoniji i naziva – ''[[Samuilovo Carstvo]]''.		Bugarsko Carstvo<ref>{{Citiranje web\|url=http://www.promacedonia.org/en/sr/sr_3_3.htm\|author = Runciman, Steven (1930)\|title= „A history of the First Bulgarian Empire”\|publisher = London. str. 217 – 272}}</ref> (također u povijesnoj znanosti nazivano i kao Zapadnobugarsko Carstvo)<ref>{{Citiranje web\|url=http://www.promacedonia.org/ki/ki_11.htm\|author = Irechek Constantine (1978)\|title = „Povijest od Bugara”\|publisher = Sofija. str. 216 – 233}}</ref> bilo je na vrhuncu po veličini i moći za vrijeme njegovog vladanja, po čemu ga se najčešće u Sjevernoj Makedoniji i naziva – ''[[Samuilovo Carstvo]]''.

	Od [[980.]] do [[997.]], Samuilo je bio zapovjednik za cara [[Roman Bugarski\|Romana]] iz kuće [[Krum]], drugog preživjelog sina cara [[Petar I. Bugarski\|Petra I.]]		Od [[980.]] do [[997.]], Samuilo je bio zapovjednik za cara [[Roman Bugarski\|Romana]] iz kuće [[Krum]], drugog preživjelog sina cara [[Petar I. Bugarski\|Petra I.]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-30T01:43:09Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Monarh
| ime = Samuilo
| slika = [[Datoteka:Samuil_of_bolgaria_reconstruction.jpg|250 px]]
| opis = Rekonstrukcija lica na temelju ostataka
| titula = [[car (titula)|car]] [[Prvo Bugarsko Carstvo|Bugarske]]
| vladavina = [[997.]] – [[6. listopada]] [[1014.]]
| krunidba =
| prethodnik = [[Roman Bugarski]]
| nasljednik = [[Gavril Radomir]]
| regent =
| titula1 =
| vladavina1 =
| krunidba1 =
| prethodnik1 =
| nasljednik1 =
| regent1 =
| titula2 =
| vladavina2 =
| krunidba2 =
| prethodnik2 =
| nasljednik2 =
| regent2 =
| titula3 =
| vladavina3 =
| krunidba3 =
| prethodnik3 =
| nasljednik3 =
| regent3 =
| titula4 =
| vladavina4 =
| krunidba4 =
| prethodnik4 =
| nasljednik4 =
| regent4 =
| nasljeđe = -
| supruga = [[Agata, Samuilova supruga|Agata]]
| supruge =
| suprug =
| supruzi =
| djeca = [[Gavril Radomir]], [[Miroslava Bugarska|Miroslava]]
| puno ime =
| posthumno ime =
| dinastija = [[Komitopuli]]
| vladarska himna =
| otac = [[Nikola (komes)|Nikola]]
| majka = Ripisima
| datum rođenja =
| datum smrti = [[6. listopada]] [[1014.]]
| datum pokopa =
| mjesto pokopa = otok sv. Ahilej u jezeru [[Mala Prespa]]
| potpis =
| zanimanje =
| vjera = [[Bugarska pravoslavna Crkva]]
}}
[[Datoteka:RizMap10.jpg|300px|mini|Samuilova država]]
[[Datoteka:Ohrid in Macedonia2.jpg|300px|mini|downleft|[[Samuilova tvrđava u Ohridu]]]]
'''Samuilo''' ([[Bugarski jezik|bugarski]]: Самуил, [[Crkvenoslavenski jezik|crkvenoslavenski]]: Самоилъ) bio je car [[Prvo Bugarsko Carstvo|Prvog Bugarskog Carstva]] od 997. do 6. listopada 1014.<ref>[https://books.google.com/books?id=nYbnr5XVbzUC&pg=PA522 A ''History of the Byzantine state and society''], Warren Treadgold, Stanford University Press, 1997, {{ISBN|0804726302}}, p. 871.</ref> Sin je [[Brsjaci|brsjačkog]] kneza [[Nikola (komes)|Nikole Komitopula]] i Ripisime. Brat je [[David Bugarski|Davidov]], [[Mojsije Bugarski|Mojsijev]] i [[Aron Bugarski|Aronov]]. Premda [[Brsjaci|brsjačkog]] podrijetla razni autori proglasili su ga bugarskim carem<ref>Vidi: 
• [http://www.oei.fu-berlin.de/en/projekte/nation-building/project_team/project_directors/brunnbauer/index.html Ulf Brunnbauer], [http://postjugo.filg.uj.edu.pl/baza/files/117/makedonski-mitovi.pdf Drevna nacionalnost i vjekovna borba za državnost: historiografski mitovi u Republici Makedoniji (BJRM)], u zborniku: ''Historijski mitovi na Balkanu : zbornik radova'', Institut za istoriju, Sarajevo, 2003., {{ISBN|9958-9642-1-X}}, {{COBISS.SR|id=12434182}} {{Citat|Postojeća nauka smatra Samuilovu državu bugarskom, što je pretpostavka koja ima oslonca u primarnih izvorima: bizantijski autori zovu je 'Bugarska' a njen živalj 'Bugari'. Samuil je sebe smatrao vladarom 'Bugara', a ne 'Makedonaca'. Bizantijski car Vasilije II, koji je zadao strašan poraz Samuilovim snagama 1014. godine, zaslužio je epitaf 'bugarski koljač'.}} • Tibor D. Živković, [http://scindeks.nb.rs/article.aspx?artid=0350-08020249009Z&redirect=ft „Pohod bugarskog cara Samuila na Dalmaciju”], ''Istorijski časopis'', br. 49., SANU – Historijski institut, Beograd, 2002., str. 9. – 25. 
• Srđan Pirivatrić, ''Samuilova država: Obim i karakter'', Vizantološki institut Srpske akademije nauke i umetnosti, Posebna izdanja, Knjiga 21, Beograd, 1997., str. 133. – 144. 
• [[Ivo Banac]], ''The National Question in Yugoslavia : origins, history, politics'', 2. izd. (2nd ed.), Cornell University Press, Ithaca, 1988., {{ISBN|0-8014-9493-1}}, [http://www.promacedonia.org/en/ib/i_banac.html „The Macedoine”] {{Citat|Both the Greeks and the Bulgars could claim far deeper roots than the Serbs, pointing to Macedonia's place in Byzantine and medieval Bulgarian empires long before Serbian conquest (the Bulgar periods were roughly from Presian to Samuil's successors, 836 – 1018, and again in intervals during the Second Bulgarian empire, about 1197 – 1246, 1257 – 1277).}} • Steven Runciman, ''A history of the First Bulgarian Empire'', Knjiga 3. ''The Two Eagles'', [http://www.promacedonia.org/en/sr/sr_3_3.htm Poglavlje III: ''The end of an empire''], G. Bell and Sons, London, 1930., {{COBISS.SR|id=9897996}} {{Citat|In the west of Bulgaria, at the time of the Russian invasions, there lived a count or provincial governor called Nicholas. By his wife Rhipsimé he had four sons, whom he named David, Moses, Aaron, and Samuel; to the world they were collectively known as the Comitopuli, the Count’s children. Of what province Nicholas was governor we do not know, nor when he died. By the time of the abdication of Tsar Boris, his sons had succeeded to his influence; and to them the Western Bulgarians looked to preserve their independence.}} • Барбара Йелавич, ''История на Балканите'', Т. 1: ''XVIII-XIX век'', науч. ред. Милен Куманов; прев., ред. Мирела Христова, 2. изд., ИК Амат-АХ, София, 2012., {{ISBN|978-954-9877-27-4}} (т. 1), str. 32.; [[Barbara Jelavich]], ''History of the Balkans'', Vol. 1., ''Eighteenth and nineteenth centuries'', Cambridge University Press, Cambridge {{--}} New York {{--}} Melbourne, 1999., {{ISBN|0-521-27458-3}}, {{ISBN|0-521-25249-0}}, {{COBISS.SR|id=8762674}}, str. 32.; [[Barbara Jelavich]], ''Istorija na Balkanite'', Sv. 1.: XVIII {{--}} XIX st., znanst. redakcija: Milen Kumanov; prevela i priredila Mirela Hristova, 2. izd., IK Amat-AH, Sofija, 2012., {{ISBN|978-954-9877-27-4}} (Sv. 1.), str. 32. 
• Ф. И. Успенский (Успенский, Фёдор Иванович), ''История Византийской империи: Период Македонской династии : 867-1057'', "Мысль", Москва, 1997., {{ISBN|5-244-00873-0}}, Глава XXI "Начало войны с Болгарией" (стр. 397. {{--}} 407.), Глава XXIII Греко-болгарская война. Подчинение Болгарии" (стр. 415. {{--}} 429.); F’odor Ivanovič Uspenskij, ''Istorija Vizantijskoj imperii: Period Makedonskoj dinastii (867. – 1057.)'', Mysl’, Moskva, 1997., Poglavlje 21.: „Načalo vojny s Bolgariej”, str. 397 – 407.; Poglavlje 23.: „Greko-bolgarskaja vojna. Podčinenie Bolgarii” str. 415. {{--}} 429. 
• Lav Đakon (1988). „Povijest”. Izdavačka kuća „Nauka”. Moskva. ''(Komentari: М. R. Razumova i S. А. Ivanova)''. str. 220 
• [http://www.all-about-msu.ru/next.asp?m1=person1&type=aka&fio=%CB%E8%F2%E0%E2%F0%E8%ED%20%C3%E5%ED%ED%E0%E4%E8%E9%20%C3%F0%E8%E3%EE%F0%FC%E5%E2%E8%F7 Litavrin, Gennady G.] (1985). „Раннефеодальные государства на Балканах VI-XII вв.”, Akademija nauka SSSR-a. Institut za istraživanje Slavena i Balkana. Moskva. Izdavačka kuća „Nauka”. Poglavlje 4. „Formiranje i razvoj Bugarske feudalne države (kraj 7. st. – početak 11. st.)”. ''(Posljednji period povijesti prvog Bugarskog Carstva)''. str. 178. – 181. 
• [http://www.hist.msu.ru/Departments/Slavs/Gorina.htm V. Gorin] (1999). Državno sveučilište u Moskvi. [http://www.promacedonia.org/is_ran/is_ran_5.html „Osvajanje bugarskog Bizantijuma (kraj 10. st. – početak 11. st.)” ''(u ruskoj kronografiji)'']. „Makedonija – Problemi povijesti i kulture”. Institut za istraživanje Slavena. Ruska Akademija znanosti. Moskva 
• I. I. Kaliganov (1999). Institut za istraživanje Slavena. RAN. [http://www.promacedonia.org/is_ran/is_ran_4.html „Refleksije na makedonski dio paleo-Bugarske”]. „Makedonija – Problemi povijesti i kulture”. Institut za istraživanje Slavena. Ruska Akademija znanosti. Moskva 
• Dimitri Obolensky. „Bizantijum i Slaveni” (1994). St. Vladimir's Seminary Press. str. 322 
• „Ljetopis popa Dukljanina” [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/ljetopis_pop_dukljanina_latinicna_redakcija.htm Poglavlje 33]. {{Citat|U to vrijeme u bugarskom narodu se uzdignu neki Samuil, koji je zapovijedio da ga zovu carem, i vodio je mnogo ratova protiv Grka, koje izbači iz čitave Bugarske, tako da u njegovo vrijeme oni nijesu više smjeli da se približe toj strani.}} • Ivan Skilica. [https://web.archive.org/web/20010713050653/http://homepage.mac.com/paulstephenson/trans/scyl1.html „Bitka na Belasici 29. srpnja 1014.”] ''Synopsis Historion''</ref> iz vladarske dinastije [[Komitopuli|Komitopula]].

Samuilova žena je bila [[Agata, Samuilova supruga|Agata]], neznanog podrijetla, s kojom je imao sina [[Gavril Radomir|Gavrila Radomira]] te kćeri [[Kosara|Teodoru Kosaru]] (kasnije se udala za [[duklja]]nskog vladara [[Sveti Vladimir|Vladimira]]) i [[Miroslava Bugarska|Miroslavu]].

Bugarsko Carstvo<ref>{{cite web|url=http://www.promacedonia.org/en/sr/sr_3_3.htm|author = Runciman, Steven (1930)|title= „A history of the First Bulgarian Empire”|publisher = London. str. 217 – 272}}</ref> (također u povijesnoj znanosti nazivano i kao Zapadnobugarsko Carstvo)<ref>{{cite web|url=http://www.promacedonia.org/ki/ki_11.htm|author = Irechek Constantine (1978)|title = „Povijest od Bugara”|publisher = Sofija. str. 216 – 233}}</ref> bilo je na vrhuncu po veličini i moći za vrijeme njegovog vladanja, po čemu ga se najčešće u Sjevernoj Makedoniji i naziva – ''[[Samuilovo Carstvo]]''.

Od [[980.]] do [[997.]], Samuilo je bio zapovjednik za cara [[Roman Bugarski|Romana]] iz kuće [[Krum]], drugog preživjelog sina cara [[Petar I. Bugarski|Petra I.]]

Samuilo je vladao je od [[997.]] do [[6. listopada]] [[1014.]] U tom je razdoblju vodio ratove protiv Bizanta, [[Ugarska|Ugarske]] (u Srijemu), [[Kijevska Rusija|Kijevske Rusije]] (u istočnom Podunavlju) i Hrvatske, gdje je njegova vojska napredovala sve do [[Makedonska opsada Zadra|Zadra]], ali se nakon toga povukla. Dva mjeseca nakon poraza u [[Bitka na Belasici|bitki na Belasici]] 1014. godine, kada je vidio svoju oslijepljenu vojsku, doživio je [[srčani udar]]. Na vlasti ga je naslijedio njegov sin [[Gavril Radomir]].

Prema navodima [[Ivan Skilica|Ivana Skilice]], Samuilov potomak po ženskoj lozi bio je dukljanski [[veliki knez]] [[Mihailo]], „vladar onih koji se zovu Hrvati”, zbog čega su ga makedonski ustanici u [[Ustanak Jurja Vojteha|Ustanku Jurja Vojteha]] pozvali u pomoć i zamolili da im njegov sin bude vladar.<ref>[[Dominik Mandić]] (1972). „Crvena Hrvatska u svjetlu povijesnih izvora”. ZIRAL. str. 166 – 167</ref>

== Vidi još ==
* [[Samuilov natpis]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.pravoslavieto.com/history/11/tsar_samuil/index.htm „Plamen Pavlov: Car Samuil i ’bugarska epopeja’”] {{bul oznaka}}
*[http://www.macedonium.org/Macedonium.aspx?jazik=2&kid=1&pid=2&ppid=9 „Samuilovo carstvo i Slavinija”] {{mkd oznaka}}

{{mrva-
| slika = [[Slika:Crown of Saint Edward.svg|30px]][[Slika:P vip.svg|30px]]
| govori o = vladaru
}}

[[Kategorija:Srednjovjekovna Makedonija]]
[[Kategorija:Bugarski vladari]]
[[Kategorija:Životopisi, Sjeverna Makedonija]]
[[Kategorija:Povijest Sjeverne Makedonije]]
[[Kategorija:Povijest Albanije]]
[[Kategorija:Povijest Crne Gore]]
[[Kategorija:Povijest Grčke]]
[[Kategorija:Povijest Rumunjske]]
[[Kategorija:Povijest Ukrajine]]
[[Kategorija:Srednjovjekovna Srbija]]
[[Kategorija:Hrvatska za narodnih vladara]]
[[Kategorija:Povijest Bosne i Hercegovine (602. – 1102.)]]

Samuilo - Povijest promjena

WikiSysop: čišćenje redirekcija za infookvir monarh

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica