WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-30T10:26:25Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir životopis
| ime = Sanda Ham
| slika = Sanda ham 6.4.2009..jpg
| veličina = 150px
| opis slike =
| pseudonim =
| rođenje = [[20. kolovoza]] [[1959.]]
| mjesto_rođenja = [[Osijek]]
| smrt =
| mjesto_smrti =
| nacionalnost =
| poznat_po =
| zanimanje = [[Jezikoslovlje|jezikoslovka]]
}}

'''Sanda Ham''' ([[Osijek]], [[20. kolovoza]] [[1959.]]), hrvatska [[jezikoslovlje|jezikoslovka]].

== Životopis ==

Sanda Ham rođena je 20. kolovoza 1959. godine u Osijeku. Hrvatica je, udana i majka jednoga djeteta. S obitelji živi u Osijeku.

Osnovu školu, gimnaziju i fakultet pohađala je u Osijeku gdje je i diplomirala 1982. na [[Pedagoški fakultet u Osijeku|Pedagoškom fakultetu]], Odsjek za hrvatski jezik i književnost.
Magistrirala je i doktorirala iz područja jezikoslovlja ([[kroatistika]]) na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]] - godine 1988. magistrirala (Pasivna rečenica u suvremenom hrvatskom književnom jeziku, mentor dr. sc. [[Stjepan Babić|S. Babić]]); godine 1994. doktorirala (Jezik [[Josip Kozarac|Josipa Kozarca]], [[sklonidba|sklonidbeni]] sustav, mentor dr. sc. S. Babić).

Od godine 1983. zaposlena je kao asistentica na Suvremenom hrvatskom književnom jeziku, Odsjek za hrvatski jezik i književnost na Pedagoškom fakultetu u Osijeku (sada Filozofskomu fakultetu); u znanstveno-nastavno zvanje docentice izabrana je 1997., u znanstveno-nastavno zvanje izvanredne profesorice 2000., a redovita je profesorica postala 2005. U trajno je zvanje izabrana 2009. Na matičnom fakultetu predaje Hrvatsku [[morfologija|morfologiju]] i Hrvatsku [[sintaksa|sintaksu]]; na [[Hrvatski studiji|Hrvatskim studijima]] u Zagrebu devet je godina predavala Jezik hrvatske književnosti u 19. i 20. st; na Visokoj učiteljskoj školi u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]] sedam je godina predavala [[Hrvatski jezik]] i jezičnu kulturu.

Samostalno je ustrojila i izvodi četiri kolegija: Jezik [[zagrebačka filološka škola|zagrebačke filološke škole]], Jezik hrvatske književnosti u 19. i 20. st. , Hrvatska morfologija, Hrvatska sintaksa.
Do sada je pod njezinim mentorstvom napisano pedesetak diplomskih radnja na matičnom fakultetu i tri na Hrvatskim studijima, jedan magisterij i dva doktorata na Filozofskom fakultetu u Osijeku (doktorandice [[Dubravka Smajić]] i [[Nataša Bašić]]) jedan doktorat na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (doktorandica [[Jadranka Mlikota]]).
Od 1990. do 2003. bila je istraživačica na projektu Hrvatska [[leksikologija]] i [[frazeologija]] (matični broj: 083291), od 2003. do 2007. na projektu Gramatizacija u suvremenom hrvatskom standardnom jeziku, a od 2007. na projektu Jezik i [[stil]] zavičajne periodike.

Članica je Uredništva [[Jezik (časopis)|časopisa Jezik]] od 1996., a 15. lipnja 2004. izabrana je za glavnu i odgovornu urednicu. Časopis uspješno uređuje i nastavila je slavnu tradiciju čuvara hrvatskog jezika po čemu je poznat Jezik.<ref name="hrvatski-fokus.hr">Čatić, Igor, prof.; (6. veljače 2015). "[http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/znanost/12803-je-suis-jezik/ Je suis Jezik Ne dirajte Sandu Ham, ona je, za razliku od IHJJ-a, čuvateljica hrvatskoga jezika]". Zagreb: Hrvatski-fokus.hr. Pristupljeno 23. ožujka 2015.</ref>

Izrazila je neslaganje s [[Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje|Pravopisom]] koji je objavio Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, smatrajući da ne postoje stručnjaci koji bi mu dali prolaznu ocjenu i da ga tek politika može učiniti službenim, s obzirom na to da je praćen neistinama tj. ministar i ravnatelj su tvrdili „da nemamo pravopis", da je „u upotrebi pet pravopisa", da je prijeko potreban „jedinstveni pravopis", premda je već godinama postojao pravopis hrvatskog jezika usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, dok je Institutov "Pravopis" nastao doista pod dvojbenim okolnostima tj. ukinuto je Vijeće za normu koje je donijelo odluke o pravopisnim načelima, dokumentacija Vijeća iz javnosti nestala je.<ref>Ham, Sanda; (22. travnja 2013.) "[http://www.hkv.hr/hrvatski-tjednik/14943-jozic-jovanovicev-pravopis-samo-politika-moze-uciniti-sluzbenim.html Jozić-Jovanovićev pravopis samo politika može učiniti službenim Ne postoje stručnjaci koji će pravopisu dati prolaznu ocjenu]". Zagreb: Hrvatsko kulturno vijeće/Hrvatski tjednik. Pristupljeno 28. ožujka 2015.</ref> Zapisnici Vijeća na stranicama Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje bili su dostupni dok ministar znanosti nije raspustio Vijeće i nestali su bez objašnjenja s Institutovih stranica, kao što je bez objašnjenja raspušteno vijeće.<ref>Ham, Sanda; (26. ožujka 2013. ) "[http://www.hkv.hr/kultura/jezik/14751-posebno-izdanje-jezika-o-radu-vijeca-za-normu-hrvatskoga-standardnog-jezika.html Posebno izdanje 'Jezika' o radu Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika ]". Zagreb: Hrvatsko kulturno vijeće/culturenet.hr. Pristupljeno 1.svibnja 2015.</ref>

Zatim se sukobila s interesnim grupama u kojima su hrvatski znanstvenici koji već dugo nisu napisali članak na hrvatskom jeziku, nego samo na stranim jezicima. U tomu su ti znanstvenici već niz godina podupirani od onih koji su još 1991. tražili ukidanje svih znanstvenih časopisa na hrvatskom jeziku. Ideal napadačkih interesnih grupa je neka hrvatska znanstvenica koja tvrdi kako hrvatski jezikoslovci ni o čem pojma nemaju, javno na televiziji tvrdi da su srpski i hrvatski jedan jezik. Netko podupire te grupe, da jednog dana ne bi trebalo plaćati na sjednicama u EU-u prevođenje s i na 4 jezika "koji čine jedan nadsustav".
Zbog neslaganja s politikom tih interesnih skupina od koje bi neke trebale voditi borbu za hrvatski jezik, uslijedili su pritisci na Sandu Ham. Provaljeno joj je u sandučić elektronske pošte na poslu i sadržaj predan tisku, a vrhovna osoba na poslu zbog takva ponašanja moralno osuđena zbog takva ponašanja.<ref>Čatić, Igor, prof.; (11. srpnja 2014.). "[http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/unutarnja-politika/11244-sanda-ham-na-udaru-jezicnih-jugounitarista Sanda Ham na udaru jezičnih jugounitarista Zašto njegujete nazivlje?]". Zagreb: Hrvatski-fokus.hr. Pristupljeno 23. ožujka 2015.</ref> Pritisci na Sandu Ham poprimili su takve razmjere da su interesne grupe zatražile njenu smjenu. Predsjedništvo Hrvatskoga filološkog društva odbilo je taj neopravdani zahtjev za njenom smjenom. U međuvremenu je izabrano novo Predsjedništvo Hrvatskoga filološkog društva. Uskoro je ravnatelj jednog jezikoslovnog tijela, koje je objavilo konkurentski pravopis, zatražio njenu smjenu.<ref name="hrvatski-fokus.hr"/>

Članica je uredništva časopisa Strani jezici, bila je urednica je Jezične knjižnice MH.
Bila je dvije godine članica uredništva časopisa Jezikoslovlje.

Bila je šest godina voditeljica Odjela za hrvatski jezik u MH i pokretačica i voditeljica jezične savjetodavne službe Jezični telefon koji je bio u okviru rada Odjela.
Ocjenjivačica je 4 nastavna programa i 4 znanstvena projekata (podatci su dostupni u [[Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa|Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa]] i ne mogu se ovdje iznositi da se ne bi povrijedila obveza tajnosti); brojnih udžbenika iz hrvatskoga jezika za sve razrede osnovne i srednje škole; [[Stjepko Težak|Težak]] – Babićeve gramatike.
Sudionicom je tridesetak domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova. Objavljuje u hrvatskim i inozemnim znanstvenim zbornicima i u sljedećim časopisima: Jezik (Zagreb), Filologija (Zagreb), Književna revija (Osijek), Jezikoslovlje (Osijek), Fluminensija ([[Rijeka]]), Dometi (Rijeka), Riječ ([[Budimpešta]]).
Središnje joj je znanstveno zanimanje usmjereno sintaksi suvremenoga hrvatskoga književnoga jezika, normativnim pitanjima suvremenoga književnoga jezika, ali i hrvatskomu književnomu jeziku u [[19. stoljeće|19. st.]], pa su joj i važniji radovi iz navedenih područja: magisterij ni doktorat nije objavila, a ni radovi, uključujući i knjige, nisu joj ekvivalenti ni magisteriju ni doktoratu.

Recenzentica je časopisa Hrvatistika koji su ožujka 2006. pokrenuli studenti hrvatistike (hrvatskoga jezika i književnosti) na Filozofskom fakultetu. Za časopis su surađivali i studenti medicine, ekonomije, matematike i informatike, a radove su recenzirali poznati i priznati hrvatski jezikoslovci: akademik Stjepan Babić, prof.dr.sc.Ljiljana Kolenić, prof.dr.sc. Ana Pintarić, izv.prof.dr.sc.Vlasta Rišner te dr.sc.Milica Mihaljević.<ref>Objavio: Gemi; ; (24. lipnja 2006.). [http://www.osijek031.com/osijek.php?topic_id=3692 Časopis - Hrvatistika]. Osijek: osijek031.com. Pristupljeno 23. ožujka 2015.</ref>

Drugi program [[Hrvatski radio|Hrvatskog radija]] je 2012. godine, uz medijsko partnerstvo priloga Studio, prvi put u Hrvatskoj organizirao projekt '''[[Junaci za sva vremena]]''', putem kojeg je publika izabrala svoje junake. Junaci za sva vremena su predstavnici pojedinačnih zanimanja koji su prepoznati i cijenjeni u svojoj djelatnosti i svojoj okolini. Junak za sva vremena je prije svega dobar čovjek. Od ukupno 64 proglašenih junaka za sva vremena čak 22 ih je iz Osijeka i okolice, među njima i Sanda Ham.<ref name="osijek031.com">Tekst: radioosijek.hrt.hr; Objavio: Redakcija 031; ; (5. lipnja 2012). [http://www.osijek031.com/osijek.php?topic_id=38884 Završena akcija "Junaci za sva vremena"]. Osijek: osijek031.com. Pristupljeno 23. ožujka 2015.</ref>
U informaciji stoji: "Naizgled suhoparno područje jezikoslovlje itekeko može biti zanimljivo i "živo" zahvaljujući hrabrim, inventivnim i vrijednim potezima osobe koja živi za svoj poziv, a ujedno ima "sluha" i za trenutak i područje u kojem živimo. Tako, zahvaljujući njoj imamo izbor u primjenjivanju pravopisnih odredbi (Moguš-Ham-Babić) , zatim (tada pri Matici HR: Prvi "jezični telefon" (nažalost nije opstao), pa (uz prof.Stjepana Babića) "Natječaj za novu hrvatsku riječ", a o brojnim predavanjima, napisima (od popularizacije sveopće jezične kulture do znanstvenih radova na najvišim razinama struke !), pa preko uredništva (Časopis "Jezik"), te o popularnom načinu obrazovanja mladih mogli bismo beskrajno "raspredati". "<ref name="osijek031.com"/>

== Predsjedništva ==

* Voditeljica Odsjeka za hrvatski jezik i književnost na Pedagoškom fakultetu u Osijeku (1995. – 1997.)
* Voditeljica Katedre za hrvatski jezik na Pedagoškom fakultetu u Osijeku (1999. – 2001.)
* Voditeljica odjela za hrvatski jezik u MH Osijek (2004. – 2010.)
* Predsjednica Kulturnoga vijeća Grada Osijeka (2006. – 2009. )
* Predsjednica Državnoga povjerenstva na XI. državnom natjecanju u poznavanju hrvatskoga jezika (2006. – 2007.)
* Voditeljica Katedre za suvremeni hrvatski jezik na Filozofskom fakultetu u Osijeku (2007. – )

== Članstva ==

* Članica Vijeća za normu hrvatskoga književnoga jezika pri Ministarstvu znanosti (1998. – 2000.)
* Članica Državnoga povjerenstva na IX. državnom natjecanju u poznavanju hrvatskoga jezika (2003. – 2004.)
* Članica Odbora za knjigu i izdavaštvo Grada Osijeka (2006. – 2009.)
* Članica Stručne radne skupine za izradbu nacionalnih ispita u Nacionalnom centru za vanjsko vrjednovanje nastave (2007. – 2008. )
* Članica predsjedništva HFD-a (2005. - )

== Bibliografija ==
=== Knjige ===
* Jezik zagrebačke filološke škole, [[Matica hrvatska]], Osijek, 1998., {{ISBN|953-6137-34-8}}
* Školska gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2002., 2007., 2009. {{ISBN|978-953-0-10584-3}}
* Hrvatski školski pravopis (suautorstvo sa Stjepanom Babićem i [[Milan Moguš|Milanom Mogušem]]), [[Školska knjiga]], Zagreb, 2005. {{ISBN|953-0-40026-8}}, 2008. (usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika ) {{ISBN|978-953-0-40026-9}}, 2009.
* Povijest hrvatskih gramatika, Globus, Zagreb, 2006., {{ISBN|953-167-185-0}}
* Hrvatski jezični savjeti (suautorstvo s Jadrankom Mlikotom, Borkom Barabanom i Alenom Orlićem), Školska knjiga, Zagreb, 2014., {{ISBN|978-953-0-40042-9}}

=== Izvorni znanstveni radovi ===
(nepotpun popis)

Pasiv i norma, Ösijeka ili Osijéka, Jezik Ivana Kozarca, O instrumentalu jednine imenica vrste i: tradicijska, sustavna i nacionalna načela pri normiranju hrvatskoga književnoga jezika, O zanaglasnom akuzativu ju, Slavonska osnovica u temeljima zagrebačke filološke škole, Zamjeničko-pridjevna sklonidba jednine u hrvatskom književnom jeziku krajem 19.st., Osoba, osobno, neosobno, Pročitati stare pisce hrvatske, Pravopisu - ponosu! ili Pravopisu - po nosu!, Normom hrvatskoga jezika, O jezičnoj prilagodbi tekstova hrvatskih književnika u suvremenom tisku, Inoče - jezično zrcalo Slavonije Ivakićeva doba, O jeziku i pravopisu Izabranih pjesama, Spomenci na stariju jezičnu normu, Atributna uloga glagolskih pridjeva sadašnjih i prošlih u hrvatskom književnom jeziku 19. st., Riječ, Rijeka, Jezikoslovni pogled na Listove iz Slavonije Ise Kršnjavoga, Upotreba povratno-posvojne zamjenice svoj u pasivnoj rečenici, Hrvati i Mađari u svjetlu prožimanja kultura i jezika, Hrvatski znanstveni zavod, Nepoznati jezik Begovićev, Pasivna rečenica u Veberovoj Skladnji, Riječki filološki dani, Razlikovne sastavnice u Mažuranićevoj Slovnici hervatskoj i još nekoliko..

== Citati ==
{{citat| To je uvijek bio znak nacionalizma, ali srpskoga ili hrvatskih unitarista. Nisu dopuštali da hrvatski jezik bude onakav kakav jest, drugačiji. Primjerice, Deklaracija o hrvatskom jeziku iz 1967., koja traži da se hrvatski, srpski, bosanski i crnogorski priznaju i ustavno kao različiti jezici, dočekana je u Jugoslaviji na nož kao nacionalistička. Teret nacionalizma i ustaštva riječima se pridodavao u Jugoslaviji – naravno da je svaki odmak od jezičnoga jednačenja prema srpskosti bio sasijecan u korijenu, a najlakše je bilo sjeći nacionalističkim noževima. Naglost i bujnost pohrvaćivanja poslije Domovinskoga rata samo je odgovor na protuhrvatski nacionalizam, a ne znakom hrvatskoga nacionalizma|Intervju za Večernji list, na pitanje kako gledate na tezu da je borba protiv poistovjećivanja hrvatskog i srpskog znak vladavine nacionalizma.}}<ref>Ham, Sanda; (10. rujna 2010.) "[http://www.vecernji.hr/hrvatska/ni-milicije-nisu-od-hrvatskog-i-srpskog-napravile-jedan-jezik-189062 Ni milicije nisu od hrvatskog i srpskog napravile jedan jezik]". Zagreb: Večernji list. Pristupljeno 28. ožujka 2015.</ref>

{{citat| Sve bi hrvatske političke stranke, osobito one parlamentarne - jer je Sabor donio odluku o [[Dani hrvatskoga jezika|Danima]] - trebale u svom programu imati i skrb o hrvatskom jeziku, a trebale bi se u svojim sredinama i pobrinuti da se Dani obilježe. Naime, hrvatski jezik nema političku stranku i ne bi trebao biti lijevi ili desni, trebao bi biti jednostavno hrvatski. |Intervju za Glas Slavonije.}}<ref>Ham, Sanda; (15. ožujka 2014.) "[http://www.glas-slavonije.hr/229155/11/Hrvatski-jezik-nema-politicku-stranku Hrvatski jezik nema političku stranku!]". Osijek: Glas Slavonije. Pristupljeno 28. ožujka 2015.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}
* [http://web.ffos.hr/hrvatski/?id=35 Filozofski fakultet, Sveučilište u Osijeku, Katedra za suvremeni hrvatski jezik, Prof. dr. sc. Sanda Ham], (preuzeto 20. prosinca 2010. s dopusnicom profesorice Sande Ham)

== Vanjske poveznice ==
*[http://arhiva.nacional.hr/clanak/43137/mp3-zasto-je-osijek-ipak-grad-slucaj MP3: Zašto je Osijek ipak grad slučaj? Iz Osijeka ili Osijéka] Autor priloga [[Igor Ćutuk]]. Tonska realizacija Tomislav Krevzelj i Dario Završki, Radio 101. Glazbeni suradnici Dario Šariri i Boris Ocić, Gradski radio Osijek.
Tehnička podrška Ivanka Jelinčić Jurin, HRT Hrvatski radio I. prof. dr. sc. Nikolaj Lazić i Tomislav Bagarić. Proizvodnja Radio 101 i NCL Media Grupa. U prilogu su korišteni materijali iz fonoarhiva Radija 101 i Gradskog radija iz Osijeka
* Ham, Sanda; (4. lipnja 2012.) "[http://hrsvijet.net/index.php/137-arhiva-stari-hrsvijet-net-1/22012-sanda-ham-ukidanje-vijea-za-jezik-je-rashrvaivanje Sanda Ham: Ukidanje Vijeća za jezik je rashrvaćivanje]". Zagreb: Hrsvijet.net. Pristupljeno 28. ožujka 2015.

{{GLAVNIRASPORED:Ham, Sanda}}
[[Kategorija:Hrvatski jezikoslovci]]
[[Kategorija:Životopisi, Osijek]]
[[Kategorija:Kroatisti]]

Sanda Ham - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica