<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Sargon_II.</id>
	<title>Sargon II. - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Sargon_II."/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Sargon_II.&amp;action=history"/>
	<updated>2026-05-24T06:33:09Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.36.2</generator>
	<entry>
		<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Sargon_II.&amp;diff=35128&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Sargon_II.&amp;diff=35128&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-08-19T05:47:34Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--'''Sargon II.'''--&amp;gt;{{dodaj infookvir|Infookvir monarh}}&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Sargon II and dignitary.jpg|mini|200px|desno|Sargon II. sa svojim državnim dužnosnikom. Reljef iz palače u Dur-Šarukinu (oko 713.-716. pr. Kr.).]]&lt;br /&gt;
'''Sargon II.''' ([[asirski jezik|asir.]] ''Šaru kin'', »pravi vladar«; [[hebrejski jezik|heb.]] ''Sargon'') bio je [[Asirija|asirski]] kralj ([[721. pr. Kr.|721.]] - [[705. pr. Kr.]]), nakon pobune protiv [[Salmanaser V.|Salmanasera V.]] Ime Sargon nadjenuli su mu hebrejski pisci [[Biblija|Biblije]], te je pod tim imenom ušao i u povijesnu znanost.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Borba za vlast ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Premda nije sigurno je li riječ o sinu [[Tiglat Pileser III.|Tiglat Pilesera III.]], danas se općenito drži da je Sargon bio uzurpator, a ne pripadnik vladajuće dinastije. On se zapravo sam u svojim natpisima naziva novim čovjekom, bez pozivanja na prethodnike. Borba za vlast i bila je ogorčena i dugotrajna, a unutarnja nestabilnost Asirije dovela je do pobuna u [[Sirija|Siriji]] i u [[Kraljevstvo Izrael|Izraelu]] protiv asirske nadmoći.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zbog opće nestablinosti na početku svoje vladavine, Sargon je sklopio savez s [[Kaldejci|kaldejskim]] vladarom [[Merodah-Baladan II.|Merodah-Baladanom II.]] Oslobodio je plaćanja poreza sve [[hram]]ove, kao i sve stanovnike gradova u [[Asur]]u i [[Haran]]u. A dok je on učvršćivao vlast u Asiriji, isto je u [[Babilonija|Babiloniji]] činio i Merodah-Baladan.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Vojni pohodi ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[720. pr. Kr.]] Sargon kreće protiv [[elam]]sko-babilonske koalicije, no u [[bitka kod Dera|bitci kod Dera]] biva poražen. Na zapadu je pobunu ovih Sirije i Izraela vodio samoproglašeni kralj [[Hamata]]a, [[Yahu-Bihdi]]. Nakon što je Sargon konačno učvrstio svoju vlast, započeo je prodiranje u Siriju kako bi okončao pobunu. S Hamatom i njegovim saveznicima sukobio se [[720. pr. Kr.]]. u [[Bitka kod Karkara|bitci kod Karkara]], te ih potukao. Asirska je vojska potom zauzela Arpad, Damask, Izrael i [[Kraljevstvo Juda|Judu]], sve do [[Gaza (grad)|Gaze]], te na granici s [[drevni Egipat|Egiptom]] pobijedila i egipatsku vojsku. Na koncu pohoda, pobunjenički su vladari kažnjeni, a mnoštvo naroda odvedeno u progonstvo u Asiriju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tri godine kasnije, [[717. pr. Kr.]], kreće prema [[Hetiti|hetitskom]] gradu [[Karkemiš]]u u gornjem toku [[Eufrat]]a. Osobito je poznat Sargonov pohod protiv zemlje Urartu iz [[714. pr. Kr.]], zbog pisma što ga je uputio bogu [[Ašur]]u. Pismo je nađeno u gradu [[Asur]]u, a danas se nalazi u [[Louvre]]u. Taj pohod prikazuju i reljefi iz palače u mjestu [[Dur-Sharrukin|Dur-Šarukin]]. Motivaciju za ovaj pohod vjerojatno je ponudila slabost protivnika koji su bili iscrpljeni upadima [[nomadi|nomada]] sa sjevera.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Kralj Asirije i Babilonije ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što je kroz sljedeće godine smirio pobune, poput one u [[Ašdod]]u u koju su bili uključeni i Juda, [[Moab]], [[Edom]] i Egipat, Sargon kreće protiv svoga najvećeg takmaca - [[Babilonija|Babilonije]]. [[Merodah-Baladan]] je tada zarobljen, a Sargon se [[710. pr. Kr.]] proglasio kraljem Babilonije, obnavljajući tako dvojno kraljevstvo Babilonije i Asirije. Sljedeće tri godine ostao je u [[Babilon]]u. Njegov sin [[Sanherib]] upravljao je južnim područjem uz donji tok Eufrata. U tom se razdoblju asirska vlast širi i na [[Cipar]] i dijelove [[Mala Azija|Male Azije]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Glavni grad ==&lt;br /&gt;
{{glavni|Dur-Šarukin}}&lt;br /&gt;
Kao svoje središte Sargon je izabrao [[Niniva|Ninivu]] (današnji [[Mosul]] u [[Irak]]u) kao svoje sjedište, umjesto tradicionalne asirske prijestolnice [[Asur]]a. [[713. pr. Kr.]] gradi ipak novi grad imena [[Dur-Šarukin]] (Dom Sargonov), 20 km sjeverno od Ninive. Oko grada su poduzeti značajni radovi na obrađivanju zemlje i sadnji [[maslina]], bubući da je u Asiriji nedostajalo ulja. Grad je bio četverokutnog tlocrta, a protezao se na 1.760 puta 1.635 metara. Djelomično su ga naseljavali ratni zarobljenici pod nadzorom asirskih službenika, koji su morali paziti na redovito plaćanje davka bogovima i kralju. Kraljevska se obitelj preselila u Dur-Šarukin [[706. pr. Kr.]], premda grad još nije bio sasvim dovršen.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Sargonov kraj ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sargon II. poginuo je u bitci [[705. pr. Kr.]], a naslijedio ga je sin Sanherib (''Sin-ahe-eriba)'', koji je vladao od 704. do 681. pr. Kr.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Vidi još ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*[[Asirija]]&lt;br /&gt;
*[[Novoasirsko carstvo]]&lt;br /&gt;
*[[Asirski vladari]]&lt;br /&gt;
*[[Babilonija]]&lt;br /&gt;
*[[Egipat pod Asirijom]]&lt;br /&gt;
*[[Povijest Izraela i Palestine]]&lt;br /&gt;
*[[Kraljevstvo Izrael]]&lt;br /&gt;
*[[Sargon Akađanin]]&lt;br /&gt;
*[[Sargon I.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Asirski vladari]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>