WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-05T06:26:57Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir državno tijelo
|naziv =Savezni ured za vojnu zaštitnu službu
|izvorno_ime =Bundesamt für den Militärischen Abschirmdienst
|logo =COA BAMAD.svg
|logo_širina =200px
|logo_opis =
|država ={{ZD+X/N|NJE}}
|ustanovljeno =[[1956.]]
|prednik1 =
|prednik2 =
|pripojeno1 =
|raspušteno =
|sljednik1 =
|odvojeno1 =
|odvojeno6 =
|nadležnost =[[Bundeswehr]]
|sjedište =[[Köln]]
|broj zaposlenika = 1 113
|proračun = 584 milijuna kuna
|čelnik_ime1 =Christof Gramm
|čelnik_naziv1 =Ravnatelj
|čelnik_ime6 =
|čelnik_naziv6 =
|nadređeno_tijelo =
|podređeno_tijelo1 =
|website =''[http://www.kommando.streitkraeftebasis.de/portal/a/kdoskb/weitdstst/mad Kommando streitkraeftebasis.de]''
|napomene =
|slika =
|slika_širina =
|slika_opis =
}}

'''Savezni ured za vojnu zaštitnu službu''' ([[njemački jezik|njem.]]:''Bundesamt für den Militärischen Abschirmdienst'', '''BAMAD''') je [[Njemačka|njemačka]] središnja vojna [[tajna služba|obavještajna agencija]] koja služi sigurnosno-obavještajnom radu njemačkih oružanih snaga [[Bundeswehr|Bundeswehra]]. Prijašnji naziv službe je bio Ured za vojnu zaštitnu službu (''Amt für den Militärischen Abschirmdienst'') ili Vojna zaštitna služba (''Militärischer Abschirmdienst'', '''MAD'''). U prošlosti se zvao i Ured za sigurnost Bundeswehra (''Amt für die Sicherheit der Bundeswehr''). Od 2017. godine nosi današnji naziv.

Obavještajna služba je osnovana [[1956.]] godine a njeno sjedište je u [[Köln|Kölnu]] uz 12 podružnica diljem [[Njemačka|Njemačke]]. Služba ima oko 1.200 vojnih i civilnih zaposlenika dok je [[2017.]] godišnji proračun iznosio 79 milijuna [[Euro|eura]].<ref>[http://www.bmi.bund.de/SharedDocs/Downloads/DE/Broschueren/2010/vsb2009.pdf;jsessionid=41BB17D17FF67C429CA32D3A24FEC2FD.2_cid295?__blob=publicationFile Verfassungsschutzbericht 2009.]</ref>

MAD je jedna od tri njemačke savezne obavještajne agencije uz [[Savezna obavještajna služba|Saveznu obavještajnu službu BND]], zaduženu za obavještajno djelovanje u inozemstvu te [[Savezni ured za zaštitu Ustava|Savezni ured za zaštitu Ustava BfV]] zadužen za domovinsku sigurnost.

== Povijest ==

Vojna protuobavještajna služba MAD je osnovana spajanjem ureda [[Saveznici|Saveznika]] i njemačke Vlade čime je [[1956.]] godine nastao Militärischer Abschirmdienst u današnjem obliku. Obavještajna služba je osnovana gotovo odmah nakon osnutka [[Bundeswehr|Bundeswehra]]. Do [[1984.]] godine sjedište agencije je nosilo naziv ''Amt für Sicherheit der Bundeswehr'' ili '''ASBw''' ([[Hrvatski jezik|hrv.]] Ured sigurnosti saveznih oružanih snaga). U rujnu [[1984.]] prema izvješću Hermanna Höcherla služba se reorganizirala te je stvorila više civilnih pozicija.

Nakon što je u listopadu [[1990.]] došlo do spajanja Bundeswehra i istočnonjemačke vojske, MAD se sastojao od sedam grupa i 28 regionalnih ureda. Tijekom [[1994.]] taj broj je smanjen na današnjih 14 regionalnih ureda.

== Zadaće ==

Agencija je dio njemačkih oružanih snaga te unutar vojske ima istu funkciju kao i civilna agencija [[Bundesamt für Verfassungsschutz|BfV]] s kojom usko surađuje. Glavne zadaće MAD-a su protuobavještajna djelatnost te identifikacija "protuustavnih aktivnosti" unutar Bundeswehra. Ostale zadaće uključuju zaštitu vojne imovine od [[Sabotaža|sabotaže]] i strane [[Špijunaža|špijunaže]]. Članovi ove obavještajne agencije uključeni su i u planiranje i izgradnju objekata s visoko sigurnosnim zahtjevima.

== Organizacija ==

Obavještajna služba je osnovana [[1956.]] godine a njeno sjedište je u Kölnu uz 12 podružnica u [[Amberg|Ambergu]], [[Hannover|Hannoveru]], [[Hilden|Hildenu]], [[Kiel|Kielu]], [[Koblenz|Koblenzu]], [[Leipzig|Leipzigu]], [[Mainz|Mainzu]], [[München|Münchenu]], [[Rostock|Rostocku]], [[Schwielowsee|Schwielowseeu]], [[Stuttgart|Stuttgartu]] i [[Wilhelmshaven|Wilhelmshavenu]].

Izuzev odjela za administrativne poslove, MAD je organiziran na sljedeći način:

*Odjel I: središnja služba
*Odjela II: anti-terorizam i anti-ekstremizam
*Odjel III: kontraobavještajna i operativna sigurnost te obrana od špijunaže i sabotaže
*Odjel IV: fizička zaštita vojnih tajni, imovine i osoblja MAD-a
*Odjel V: tehnologija.

== Skandali ==

MAD je kroz svoju povijest bio uključen u brojne skandale. Jedan od njih bio je tajni nadzor kuće od tajnika tadašnjeg ministra obrane [[Gorg Leber|Georga Lebera]] i to bez ministrova znanja. Naime, njegov tajnik bio je osumnjičen da je špijunirao za potrebe ističnonjemačkog [[Stasi|Stasija]]. Međutim, sumnje su se pokazale lažnima. Leber je o MAD-ovom ilegalnom špijuniranju bio obavješten početkom [[1978.]] ali o tome nije izvjestio [[Bundestag|njemački parlament]] sve dok časopis Quick [[26. listopada]] [[1978.]] nije o tome objavio članak. Ministar George Leber je zbog toga podnio ostavku [[16. veljače]] [[1978.]] preuzevši isključivu odgovornost za skandal.<ref>[http://www.larouchepub.com/eiw/public/1978/eirv05n06-19780214/eirv05n06-19780214_044-bonns_defense_minister_hounded_o.pdf Bonn's Defense Minister Hounded Out of Office]</ref> Napustio je mjesto ministra obrane unatoč kancelaru [[Helmut Schmidt|Helmutu Schmidtu]] koji ga je htio zadržati na toj poziciji.

Drugi skandal bila je "''afera Kießling''" iz [[1983.]] godine kada je MAD istraživao [[Bundeswehr|Bundeswehrovog]] [[General|generala]] [[Günter Kießling|Güntera Kießlinga]] koji je surađivao s [[NATO|NATO paktom]]. Za generala se smatralo da predstavlja sigurnosni rizik zbog nepouzdanih izvora koji su tvrdili da je Kießling [[Homoseksualnost|homoseksualne orijentacije]]. Zbog toga ga je ministar obrane [[Manfred Wörner]] prijevremeno umirovio.<ref>[http://www.csmonitor.com/1984/0127/012721.html West Germany's 'Kiessling affair' puts its Defense Ministry under a spotlight]</ref> General je kasnije rehabilitiran te vraćen na radno mjesto u veljači [[1984.]] Cijela afera je imala dalekosežne posljedice tako da je došlo do promjena u organizacijskoj strukturi MAD-a.

Nakon što je [[1988.]] godine umro [[Pukovnik|pukovnik]] [[Joachim Krase]] koji je u agenciji vršio dužnost zamjenika voditelja odjela, otkriveno je da je Krase zapravo infiltrirani agent [[Stasi|Stasija]].<ref>[http://books.google.hr/books?id=03tXH8LLZIgC&pg=PA171&lpg=PA171&dq=joachim+krase+from+stasi+in+MAD&source=bl&ots=zUZIYwDzmI&sig=3f2EvYr58cO0mGyJEQEkDtUw2Xs&hl=en&sa=X&ei=-5M8UYfzOYeM4ASWqYDgCg&ved=0CCwQ6AEwAQ#v=onepage&q=joachim%20krase%20from%20stasi%20in%20MAD&f=false Stasi: The Untold Story of the East German Secret Police]</ref><ref>[http://www.deseretnews.com/article/131825/E-GERMANY-GAINED-LITTLE-FROM-SPYING.html?pg=all E. GERMANY GAINED LITTLE FROM SPYING]</ref><ref>[http://www.scribd.com/doc/126722525/Stasi-Intelligence-on-NATO Stasi Intelligence on NATO]</ref>

== Ravnatelji kroz povijest ==

{| class="wikitable"
|-
!Ravnatelj!!Razdoblje
|-
|[[Brigadni general]] Josef Selmayr || [[1955.]] – [[1964.]]
|-
|Brigadni general Heinrich Seeliger || [[1964.]] – [[1967.]]
|-
|Brigadni general Armin Eck||[[1967.]] – [[1972.]]
|-
|Brigadni general Paul-Albert Scherer||[[1972.]] – [[1975.]]
|-
|Brigadni general Gerd-Helmut Komossa||[[1977.]] – [[1980.]]
|-
|Brigadni general Klaus Vollmer||[[1980.]] – [[1982.]]
|-
|[[Admiral]] Elmar Schmähling||[[1982.]] – [[1983.]]
|-
|Brigadni general Helmut Behrendt||[[1983.]] – [[1984.]]
|-
|[[General bojnik]] Hubertus Senff||[[1984.]] – [[1987.]]
|-
|General bojnik Winfried Schwenke||[[1987.]] – [[1991.]]
|-
|Rudolf von Hoegen||[[1991.]] – [[2003.]]
|-
|Richard Alff||[[2003.]] – [[2008.]]
|-
|General bojnik Georg Freiherr von Brandis||[[2008.]] – [[2010.]]
|-
|Karl-Heinz Brüsselbach||[[2010.]] – [[2012.]]
|-
|Ulrich Birkenheier||[[2012.]] – [[2014.]]
|-
|Christof Gramm||[[2014.]] - danas
|-
|}

== Poveznice ==

* [[Savezna obavještajna služba|BND]], njemačka obavještajna služba
* [[Savezni ured za zaštitu Ustava|BfV]], njemačka sigurnosna služba
* [[Aman (IDF)|Aman]], izraelska vojna obavještajna služba
* [[Obrambena obavještajna služba (UK)|DI]], britanska vojna obavještajna služba
* [[Vojna obavještajna uprava|DRM]], francuska vojna obavještajna služba
* [[Uprava za obavještajne poslove i sigurnost obrane|DRSD]], francuska vojna sigurnosna služba

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.kommando.streitkraeftebasis.de/portal/a/kdoskb/weitdstst/mad Službena web stranica obavještajne agencije]
*[http://books.google.de/books?id=C_QQEeqiHIsC&pg=PA312#v=onepage&q&f=false Konspiration als Beruf: deutsche Geheimdienstchefs im Kalten Krieg]

[[Kategorija:Sigurnosno-obavještajne službe]]
[[Kategorija:Politika Njemačke]]

Savezni ured za vojnu zaštitnu službu - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica