WikiSysop: bnz

2022-03-24T17:20:25Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 17:20, 24. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Sefiroti u Kabali'''-->'''~~Sefiroti''' (hebr: <big>סְפִירוֹת</big>; Sg: sefira, Pl: sefiroti) predstavljaju putove [[Emanacija\|emaniranja]] Božjih atributa počam od ''En Sof'' i nastavljajući se kroz [[Kabala i Bog\|četiri svijeta]] (''arba olamo''t). Podrijetlo [[Sefirot\|sefirota]], odnosno njihova sadržaja je u [[Biblija\|Bibliji]], ''1 Ljetopisa'' 29,11 gdje je riječ o [[Bog\|Božjim]] atributima. Sefiroti nisu nikakva ''samostalna'' bića (hipostaze), ne mogu se osamostaliti i zadobiti neko izdvojeno postojanje a sebe, nego su tek ''putovi'' emaniranja Božjih atributa. Obično se grupiraju u takozvano [[Drvo života\|"Stablo života"]] (<big>חַיִים עֵץ</big> ''ec hajim''), ali ni ono nije nešto po sebi postojeće, nego predstavlja konfiguraciju sefirota. U cilju istraživanja naravi sefirota i njihovih međusobnih odnosa korisno je smještati ih u konceptualnu shemu stabla života.		Sefiroti''' (hebr: <big>סְפִירוֹת</big>; Sg: sefira, Pl: sefiroti) predstavljaju putove [[Emanacija\|emaniranja]] Božjih atributa počam od ''En Sof'' i nastavljajući se kroz [[Kabala i Bog\|četiri svijeta]] (''arba olamo''t). Podrijetlo [[Sefirot\|sefirota]], odnosno njihova sadržaja je u [[Biblija\|Bibliji]], ''1 Ljetopisa'' 29,11 gdje je riječ o [[Bog\|Božjim]] atributima. Sefiroti nisu nikakva ''samostalna'' bića (hipostaze), ne mogu se osamostaliti i zadobiti neko izdvojeno postojanje a sebe, nego su tek ''putovi'' emaniranja Božjih atributa. Obično se grupiraju u takozvano [[Drvo života\|"Stablo života"]] (<big>חַיִים עֵץ</big> ''ec hajim''), ali ni ono nije nešto po sebi postojeće, nego predstavlja konfiguraciju sefirota. U cilju istraživanja naravi sefirota i njihovih međusobnih odnosa korisno je smještati ih u konceptualnu shemu stabla života.

	== Uvodno o Kabali ==		== Uvodno o Kabali ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-02T06:14:14Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Sefiroti''' (hebr: <big>סְפִירוֹת</big>; Sg: sefira, Pl: sefiroti) predstavljaju putove [[Emanacija|emaniranja]] Božjih atributa počam od ''En Sof'' i nastavljajući se kroz [[Kabala i Bog|četiri svijeta]] (''arba olamo''t). Podrijetlo [[Sefirot|sefirota]], odnosno njihova sadržaja je u [[Biblija|Bibliji]], ''1 Ljetopisa'' 29,11 gdje je riječ o [[Bog|Božjim]] atributima. Sefiroti nisu nikakva ''samostalna'' bića (hipostaze), ne mogu se osamostaliti i zadobiti neko izdvojeno postojanje a sebe, nego su tek ''putovi'' emaniranja Božjih atributa. Obično se grupiraju u takozvano [[Drvo života|"Stablo života"]] (<big>חַיִים עֵץ</big> ''ec hajim''), ali ni ono nije nešto po sebi postojeće, nego predstavlja konfiguraciju sefirota. U cilju istraživanja naravi sefirota i njihovih međusobnih odnosa korisno je smještati ih u konceptualnu shemu stabla života.

== Uvodno o Kabali ==
'''Kabala''' ('''<big>קַבָּלָה</big>''') spada u duhovnu '''tradiciju''' židovstva koju čine '''[[Tanakh|Tanak]]''' ('''Stari Zavjet:''' Tora, Proroci, Književnost), ''[[Talmud]]'', ''Hagada''. Sama riječ "kabala" potječe od glagola '''kbl''' (hebr: uzeti, prihvatiti, preuzeti, primiti)<ref>Amerl (1997), 245</ref>. Kabala je ''mističko'' učenje, što znači da nije puka teorija, nego da se njeno znanje uspostavlja vjerodostojnim ''doživljajima''<ref>Karl Rahner u "Frömmigkeit heute und morgen": Vjernik (der Fromme) budućnosti bit će mistik (ein Mystiker) - netko tko je nešto iskusio - ili ga neće biti,...</ref> sudionika: mističko znanje je ono koje je ''proživljeno'' u vlastitoj nutrini čovjekovoj. Kabala se povijesno javlja u XII st. (južna Francuska) i XIII. st (Španjolska), razvija se dalje u srednjem vijeku (Njemačka, Sefad u Izraelu), u hasidskom pokretu, sve do danas. Postoje '''tri vida Kabale''': teorijski (teozofijski), kontemplativni (''kabala ijunit'')) i činidbeni (''kabala ma'asit''). Kabala je široko područje intelektualnog istraživanja i meditativnog prakticiranja, također i etičke i socijalne primjene, no, ona je ipak određena konkretnim pojmovnim okvirom kojeg čine temeljni pojmovi Kabale, a to su: En Sof; Božji atributi; emanacija i stvaranje svijeta; deset sefirota, četiri svijeta (''arba olamot''), pet razina duše, praiskonski arhetip čovjeka (''[[Kabala i Bog|Adam Kadmon]]''), ''[[Kabala i mistika|'''parcufim''']]'' (obličja sefirota), popravljanje svijeta (''tikun olam''). Važno je naglasiti da Kabala nije neka za stalno uspostavljena dogma, nego da je podložna mijenjanju, poboljšavanju, dorađivanju. Na neki način Kabala je uvijek '''''nova''''' - po tome što se u njoj mijenja ili nadopunjuje, i uvijek '''''stara''''': po tome što čuva svoje temeljne postavke koje su tradicijom ustanovljene kao ispravne i korisne.

==[[Kabala i Bog#Pojam En Sof|En Sof]] i sefiroti ==
'''[[Kabala i mistika|En Sof]] ('''<big>עֵין סוֹף</big>''') '''je riječ koja označuje ''ono bezgranično''(en=bez, sof=granica) što je prije svakog stvaranja, pa dakle i prije Boga kao aktera stvaranja. Ipak izraz En Sof se, u jednom smislu, koristi kao sinonim za Boga. Iz En Sofa, emanacijom proistječu svi svjetovi i sva bića u njima; riječ "emanacija" (hrvat: proistjecanje) označuje to da postoji jedan dinamički kontinuum od onog Najvišeg – ''En Sof'', do onog najzemaljskijeg – to su sva bića u vidljivom svijetu, na pr. ljudsko tijelo. Stvari nisu strogo odvojene, nego se nalaze u dinamičkom tijeku od transcendencije do imanencije. ''En Sof'' (ono beskrajno, bezgranično) nije tek praznina, nego je naprotiv, punina Božjih atributa. Tih atributa Bog ima bezbroj – kako to misli Spinoza u djelu ''Etika'', ali se u Kabali govori samo o ''deset'' i oni su krajnje značajni kako za Božje stvaranje tako i za kabalističku sliku svijeta. U Bibliji, ''1. Ljetopisa'' 29,11 govori se o temeljnim Božjim atributima:

„Tvoji su, o Gospode, '''veličanstvenost''' (ljubav) – sefira ''Gedulla ( ili Hesed)'', i '''moć''' – sefira ''Gevura'', i '''ljepota''' – sefira ''Tiferet'', i '''pobjeda''' – sefira ''Necah'', i '''slava''' (sjaj) – sefira ''Hod''; jer tvoje je sve što je na nebu i na zemlji; tvoje je '''kraljevstvo''' – sefira ''Malkut'', o Gospode, i ti si uzvišen nad svime kao poglavar svega (''lekol leroš'').“ (Prijevod prema www.machon-mamre)

Ako pogledamo u izvorniku onda ćemo za spomenute atribute naći riječi koje odgovaraju nazivima sefirota, tako:
{| class="wikitable"
|+Tablica 1
|'''riječ u prijevodu'''
|'''hebrejska riječ'''
|'''odgovarajuća sefira'''
|-
|veličanstvenost
|hagedulla
|Hesed (ili Gedula)
|-
|moć
|hagevura
|Gevura
|-
|ljepota
|hatif'eret
|Tiferet
|-
|pobjeda
|hanecah
|Necah
|-
|slava (sjaj)
|hahod
|Hod
|-
|kraljevstvo
|hamamlaka
|Malkut
|}

== Četiri svijeta ==
Najprije o tome što '''su to četiri svijeta'''<ref>Detaljno objašnjenje četiri svijeta nalazimo u knjizi: Drob, ''Symbols of Kabbalah'', šesto poglavlje, str. 263-293, "Olamot:The worlds of Kabbalah".</ref>, hebrejski: ''arba olamot''). Četiri svijeta se mogu razmatrati pod vidom emanacije Božjih atributa preko sefirota, iskustva u duhu, duševnih moći, fiziologije i anatomije ljudskog tijela. Što se događa ako nešto ''drugo'' uzmemo u razmatranje, a ne više ljudsko tijelo?

Na primjer, nebeska tijela koja stvara Bog. Više ne možemo proslijediti od sefirota, preko duha, duše, fiziologije i anatomije ljudskog tijela. nego moramo prijeći na Božje '''''stvaranje''''' – ne više emaniranje Božjih atributa – kroz četiri svijeta. Uzmimo za primjer Božje stvaranje dvaju „svjetlila na nebu“ (misli se na Sunce i Mjesec). U knjizi ''Postanak'', 1,14 čitamo:

I reče Bog: “Neka budu svjetlila na svodu nebeskom da luče dan od noći, da budu znaci blagdanima, danima i godinama,...“

U svijetu '''''Acilut''''' (sam naziv označuje blizinu Bogu) razmatramo '''Božji govor''': buduća svjetlila na nebu jesu iz'''govor'''ena svjetlila u govoru Božjem, što znači da je ''lik'' svjetlila već ''prisutan'' u Božjem govoru.

U svijetu '''''Beria''''' Bog stvara svjetlo, izvodi ga iz svoje vlastite supstancije – one ''snage'' koja će biti oblikovana u buduća svjetlila.

U svijetu '''''Jecira''''' Bog iz svojeg uma izvodi ''oblik'' nebeskih tijela Sunca i Mjeseca koji će poslužiti oblikovanju prethodno proizvedene snage.

U svijetu '''''Asija''''' svjetlo (iz svijeta ''Beria'') zadobiva oblik (iz svijeta ''Jecira''): ''oblikuje'' se snaga svjetla (ili: ''osnažuje'' se lik svjetlila) te nastaju dva svjetlila na nebu.

Možemo reći da je već u svijetu ''Acilut'' dana '''snaga''' za oblikovanje – izgovoreno ''nešto'', i dan je '''lik''' za osnaživanje – nešto kao ''izgovoreno''. Zaključno možemo kratko dati određenja četiri svijeta:

''Acilut'' – blizina Božja, područje u kojem Bog svojim govorom izlazi vani;

''Beria'' – svijet u kojem Bog iz samog sebe pro-izvodi ''snagu'' potrebnu za stvaranje budućih bića;

''Jecira'' – svijet u kojem Bog iz vlastitog uma izvodi ''oblik'' potreban za oblikovanje snage;

''Asija'' – svijet u kojem se dovršava stvaranje: snaga iz svijeta ''Beria'' biva oblikovana likom izvedenim u svijetu ''Jecira''.

Proslijedimo put '''čovjekove spoznaje''' od Asija do Acilut svijeta.

1. '''''Asija''''' je svijet stvorenih bića. '''Opažanjem''' bića oko sebe doznajemo da ona postoje, na primjer ova tu svijeća postoji.

2. '''''[[Sefer Jecira (Knjiga stvaranja)|Jecira]]''''' je svijet likova '''mišljenja''', to jest, pojmova kojima biva oblikovana snaga; to jest, pojmovi postoje u mislećoj duši.

3. '''''Beria''''' je svijet esencija koje zbiljski opstoje i djelatne su same po sebi – ''esencijali''. To odgovara [[Platon|Platonovim]] idejama. Spoznaja koja odgovara svijetu ''Beria'' je '''kontemplacija''', ono mišljenje koje esencijama pridaje snagu te ih čini esencijalima a oni odražavaju Božje atribute.

4. '''''Acilut''''' je svijet Božje blizine u kojem su prisutni sefiroti. Put '''[[Kabala i mistika|mistike]]''' je taj koji nas vodi k spoznaji sefirota.

Mjesto u Bibliji gdje se daju naslutiti četiri razine ''stvaranja'', dakle četiri razine ''svjetova''''' ''':

„Sve, koji se zovu mojim '''imenom''', koje sam na slavu svoju '''stvorio''', '''oblikovao''', '''načinio''' !“ '''''Izaija 43:7'''''
{| class="wikitable"
|+Tablica 2
|
|'''Hrvatski prijevod'''
|'''tekst upućuje na razine svjetova (''olamot'')'''
|-
|<big>'''ז''' כֹּל הַנִּקְרָא בִשְׁמִי: ,.</big>
|I sve koji se zovu mojim '''''imenom''''', ,
| '''''Acilut:''''' Bog izgovara buduća bića
|-
|<big>, וְלִכְבוֹדִי בְּרָאתִיו</big>
|i koje sam na svoju ''slavu'' '''''stvorio''''',
|'''''Beria:''''' Bog daje snagu za buduća bića
|-
|<big>יְצַרְתִּיו</big>
|koje sam '''''oblikovao'''''
|'''''Jecira:''''' Bog daje oblik budućim bićima
|-
|<big>אַף-עֲשִׂיתִיו</big>
|da, i '''''načinio''''' .
|'''''Asija:''''' Bog konačno učini bića
|}

== Deset sefirota ==
{| class="wikitable"
|+
Tablica 3
!Ime sefirota
!Na hebrejskom
!Značenje
|-
|'''Keter'''
|<big>'''כטר'''</big>
|'''Kruna'''
|-
|'''Hokma'''
|<big>'''חכמה'''</big>
|'''Mudrost'''
|-
|'''Bina'''
|<big>'''בינה'''</big>
|'''Intelekt (razum)'''
|-
|'''Hesed'''
|<big>'''חסד'''</big>
|'''Milosrdna ljubav'''
|-
|'''Gevura'''
|<big>'''גבורה'''</big>
|'''Strogost, pravednost'''
|-
|'''Tiferet'''
|<big>'''תפארת'''</big>
|'''Ljepota, sklad'''
|-
|'''Necah'''
|<big>'''נצח'''</big>
|'''Pobjeda'''
|-
|'''Hod'''
|'''<big>חוד</big>'''
|'''Slava'''
|-
|'''Jesod'''
|'''<big>יסוד</big>'''
|'''Temelj'''
|-
|'''Malkut'''
|'''<big>מלכות</big>'''
|'''Kraljevstvo'''
|}
Pojam sefirota je jedan od ''temeljnih'' pojmova svake Kabale, pa se postavlja pitanje: Što su to u biti sefiroti?

Mnogi autori se slažu u tome da su sefiroti emanacije Božjih atributa, putovi očitovanja Božje biti. Tako '''Gershom Scholem''', pionir u akademskom istraživanju Kabale, smatra da je riječ o "učenju o deset sefirota, moćima i načinima djelovanja živoga Boga," i dalje "Ove slike, pod kojima se Bog pojavljuje, nisu ništa drugo do li praslike svakoga bitka."<ref>Gershom Scholem, ''Zur Kabbala und ihrer Symbolik''. str. 135</ref> Suvremeni istraživač Kabale, inače Scholemov učenik '''Moshe Idel''', smatra da je dominantni pojam teozofijske Kabale "složena i dinamička struktura božjih moći poznatih pod /nazivom/ sefiroti."<ref>Idel, Moshe, ''Kabbalah New Perspectives''. str 112. Inače je cijelo šesto poglavlje knjige posvećeno Kabala teozofiji i sefirotima.</ref> '''David Patterson''' govori o sefirotima kao "avenijama kroz koje Bog očituje sebe u svijetu."<ref>Patterson, David, ''Hebrew Language and Jewish Thought''. str.223</ref> Sanford Drob, sklon, po svojoj struci, više psihologijskom tumačenju Kabalističkih simbola govori da su "sefiroti ne samo elementi svijeta nego i ljudskog uma." i, dalje postavlja pitanje "Što je to narav deset sefirota koja im omogućuje da služe kao gradivni blokovi stvaranja i kao sastavnice ljudskog uma?"<ref>Drob, L. Sanford, ''Symbols of the Kabbalah''. str. 156</ref>

=== Sefiroti - teorije nastanka ===

Na koji su način emanirali sefiroti?

Postoje dvije oprečne teorije o tome kako su sefiroti proistekli iz beskonačne, homogene i neiskazive cjeline - En Sofa:

Prva je '''teorija koncentričnih krugova''' (''iggulim'') koja tvrdi da su iz En Sofa Božji atributi proistekli u koncentričnim krugovima; nakon povlačenja (sebe-izvlačenja: cim-cum) iz čitavog prostora punog prapočetnog, iskonskog svijetla (''Or En Sof'') nastao je prazan prostor, i u taj prostor emanirani su Božji atributi u slijedu koncentričnih krugova: Keter, Hokma, Bina, Hesed, i tako redom. Na kraju emanacije nastaje sefira Malkut u samom središtu praznog prostora.<ref>Drob, ''Symbols of the Kabbalah'', str.167</ref>

Druga je '''teorija tri pravca''' (''jošer'') po kojoj su Božji atributi proistekli iz En Sofa i emanirali u prazan prostor u tri pravca (ili: stupa): desni, srednji i lijevi. Na ''desnom'' pravcu su emanirali Hokma, Hesed i Necah; na ''srednjem'' pravcu su emanirali Keter, Tiferet, Jesod i Malkut; na ''lijevom'' pravcu emanirali su Bina, Gevura, Hod. Taj slijed tri pravca (ili stupa) poprima na kraju obličje '''praiskonskog čovjeka''' (''Adam Kadmon'').

=== Stablo života i sefiroti ===
Što je to stablo života (''ec hajim'') i otkuda mu taj naziv?

U Bibliji se prvi put spominje u knjizi ''Postanak'' 3,22: „Da ne bi pružio ruku, ubrao sa stabla života i živio navijeke!“

Postoji li neka veza između stabla života iz ''Post'' 3,22 i slike po kojoj je Bog stvorio ''čovjeka'', naime Božje slike iz ''Post'', 1,26:

„Načinimo čovjeka na svoju sliku, sebi slična,...“

Očito da vanjski izgled čovjeka nije kopija Božjeg lika; ako je Bog stvorio čovjeka na svoju sliku (''becalmo'' od '''''celem''''': statua, slika, kopija) to ne znači da Bog izgleda onako kako čovjek izgleda izvana. Kabbala tu vezu vidi u '''sefirotima''', njih deset, koji su emanirani Božji atributi. Tih deset sefirota projicirani su u ljudsko tijelo. Ako se pogleda ''kako'' su projicirani onda ta struktura podsjeća na nekakvo '''stablo''' (''ec''), a budući su od životnog značaja za održanje čovjekova tijela onda je to stablo '''života'''. Sefiroti su kao nekakve grane koje se pružaju iz korijenja koje je u Bogu, a pritom je korijen svake pojedine grane neki od Božjih atributa.

Sefirote ne treba dijeliti po stupnju duhovnosti; sefira Hokma nije ništa duhovnija od sefira Jesod; jedna i druga imaju svoj tjelesni korelat, to jest, sežu sve do fizičke razine tijela u svijetu Asija. Hokma ima svoje fizičko sjedište u desnoj polutki velikog mozga, Jesod pak u reproduktivnim organima. Doduše, Hokma se odnosi na mudrost, a Jesod na spolnost, ali kakva je to mudrost koja uza sebe nema snagu ''spolnosti'', i kakva je to spolnost koja se ne drži ''mudrosti''?
Hokma i Jesod žive zajedno i zajedničkim djelovanjem održavaju život: mudrost postaje ''životnija'', a život ''mudriji''. Ne treba govoriti o sefirotima koji pripadaju samo svijetu ''Beria'', u razlici spram sefirota koji pripadaju svijetu ''Asija''. Naprotiv, svi sefiroti prolaze kroz sva četiri svijeta i u njima se očituju u skladu s naravi pojedinog svijeta, dakle, svaka sefira je „duhovna“ u svijetu ''Beria'', „duševna“ u svijetu ''Jecira'', „fizička“ u svijetu ''Asija''. Ne postoje viši ili niži, uzvišeni ili prizemni sefiroti. Status neke sefira, koja je uvijek kanal emanacije nekog Božjeg atributa, ovisi o razini svijeta na kojoj se dotična sefira razmatra. Tako, na primjer, sefira ''Hokma'' na razini tijela očituje se kao desna polutka velikog mozga; sefira ''Jesod'' na razini svijeta ''Beria'' očituje se kao vrlina istinoljubivosti ('''''emet'''''). Što je tu onda više a što je niže? Božja mudrost je uzvišena u svijetu Beria (tome odgovara vrlina '''''bitul'''''), ali je isto tako i Božji atribut biti-svemu-temelj (sefira ''Jesod'') uzvišen u svijetu ''Beria'' kao vrlina ''emet'', iako se u svijetu ''Asija'', na razini tijela, očituje kao reproduktivni fiziološki sustav i anatomski kao spolni organi.

Ako smo sefirote prikazivali u funkciji '''''svjetova''''' (''olamot''), zašto ne bismo svjetove prikazivali u funkciji '''''sefirota'''''?

Kao što se svi sefiroti očituju u funkciji svjetova pa se na primjer, sefira Hokma, u svijetu ''Beria'' očituje kao nesebični stav duha (''bitul''), u svijetu ''Jecira'' kao uvid duše, u ''Asija'' svijetu kao organsko tkivo (koštana moždina) i dio tijela (desna polutka mozga), tako isto gledano simetrički, sva četiri svijeta (olamot) poprimaju svoja temeljna određenja po većoj uključenosti i jačoj prisutnosti pojedinih sefirota. Tako:

svijet '''''Acilut''''' biva određen blizinom Bogu po najjačoj prisutnosti sefira ''Keter'';

svijet '''''Beria''''' biva određen kao „duhovni“ svijet po jačoj prisutnosti sefirota ''Hokma'' i ''Bina'';

svijet '''''Jecira''''' biva određen kao više „duševni“ svijet po jačoj prisutnosti sefirota ''Hesed, Gevura, Tiferet, Necah, Hod, Jesod'';

svijet '''''Asija''''' biva određen kao više „fizički“ svijet po jačoj prisutnosti sefira ''Malkut''.

=== Sefiroti nakon pucanja posuda (''[[Kabala i politika|ševirat hakelim]]'') - Parcufim ===
Prva emanacija koja pretpostavlja izvorno svjetlo (''or'') i posude (''kelim'') koje ga primaju ispala je tragičnom, naime, posude (sefirota) nisu mogle primiti toliko jako svjetlo od ''En Sofa'' pa su popucale i raspale se. Ono beskrajno (''En Sof''), ono Jedno - koje se sinonimno zove Bogom (ali ne uvijek) - odluči ponoviti proces emaniranja, ali sada tako da sefiroti budu udruženi u obličja zvanim '''parcufim''' (hebr: ''parcuf'' = lice)<ref>"Po Hajim Vitalu, ''parcuf'' je jedan vid ili "lice" božanstva, strukturirano kao osoba s 248 udova i složeno u obrazac koji obuhvaća svih deset sefirota." Droab, Symbols of Kabbala. str 180</ref>. Tako Hokma postaje '''''Abba''''' ("Otac"), Bina postaje '''''Imma''''' ("Majka"), šest sefirota od Hesed do Jesod postaju '''''Ze'ir Anpin''''' ("Sin"), a zadnja sefira Malkut postaje '''''Nukva''''' ("Kći"). Nakon pucanja posuda po svijetu ostaju razbacane krhotine zvane ljuskama (''klipot'') i iskre svjetla zvane ''necocim''. Zadaća i sveta dužnost čovjeka nakon pucanja posuda je skupljati iskre svjetla u svemu što susreće u svijetu, tako da i sam proces ''jedenja'' postaje svetim činom izdvajanja i asimiliranja u sebe iskri svjetla zatočenih u ljuskama namirnica. Taj čin popravljanja i spašavanja svijeta te vraćanje iz njegove razbijenosti u njegovo izvorno stanje zove se u Kabali '''''Tikkun Olam'''''.

=== Sefiroti u četiri svijeta ===
Sefiroti su emanacije Božjih atributa, izlaženje Boga iz samog sebe. U tom izlaženju Bog ostaje istovjetan sebi, ali je izvanjšten. Bog smješta svoje atribute u prostor što ga sam stvara izvlačenjem sebe iz jednog dijela prostora što ga obitava. Taj se događaj u Kabali zove '''''cimcum'''''. U taj, od sebe samog ispražnjeni prostor Bog otpušta svoje atribute dok ne postanu do kraja eksteriorizirani (izvanjšteni); krajnje izvanjštenje je ovaj vidljivi svijeta – ''Asija''. Čovjek je biće ovog svijeta (''Asija''), ali ne samo ovog, nego i ''svih'' svjetova na putu emanacije Božjih atributa iz stanja ''En So''f (beskonačnost) kroz svjetove Acilut, Beria, Jecira do Asija. Stoga je potrebno u ovom poglavlju razvidjeti kako se Božji atributi, emanirani u sefirote, očituju na svim razinama svjetova (''olamot'').

U svijetu '''Acilut''' sefiroti se očituju po onome što stoji u blizini Boga, i to su ''Božja '''imena''''' pripadna svakoj pojedinoj sefira. To su ona Božja imena koja su u svezi s Božjom djelatnošću; tako na primjer Bog u svom vidu milosrdne ljubavi imat će ime ''El'' (<big>אל</big>); u svom vidu mudrosti nosit će ime ''Jah'' (<big>יהּ</big>), i tako redom.

U svijetu '''Beria''' sefiroti se očituju u svom aspektu stvaralačke Božje '''''snage'''''.

U svijetu '''Jecira''' sefiroti se očituju u pogledu svojih likova, u smislu čistih '''''likova''''' (u Platona to su ''ideje'') Božjih atributa.

U svijetu '''Asija''' sefiroti se očituju u konkretnim oprimjerenjima, tj. u konkretnim ''pojedinačnim '''bićima''''', pojavama, stvarima.

=== Sefiroti u čovjeku ===
U slijedećoj tablici idemo od tijela do sefirota; pojedini '''dijelovi tijela''' pripisani su nekoj duševnoj funkciji u ''Asija'' svijetu – nju ću nazvati „'''duševna moć'''“. To ''što'' je sefira – emanirani Božji atribut – očituje se u čovjeku u jednom slijedu od unutarnjeg stanja '''duha''', preko vani očitovane '''duševne moći''' (ili funkcije: njezine sposobnosti da se aktualizira na nekom vanjskom predmetu); u funkciji duševne moći primjerene '''fiziologije''' (tkiva ili organa), a ona je anatomski locirana u nekom '''dijelu tijela'''. Dakle, sefiroti (iz Boga emanirani '''atributi''') očituju se u čovjeku kao:

a) unutarnje iskustvo duha

b) duševna sposobnost

c) fiziološki sustav (ili organska tvar)

d) mjesto u tijelu: mozak, ruka, noga,...

Čitav slijed dajemo u slijedećoj tablici prema knjizi '''Yitzchak''' '''Ginsburgh''': ''Body, Mind and Soul''. Napominjemo da iz tablice ''izostavljamo'' sefira ''da'at'', koja nije priznata od svih kabalista.
{| class="wikitable"
|+Tablica 2
|'''Božji atribut emanira'''

'''u Sefira'''
|'''Unutarnje''' '''iskustvo duha'''
|'''Moć/sposobnost duše'''

vezana uz sefira,
|'''Mjesto u tijelu i fiziološki sustav'''
|-
|'''Kruna''' => ''Keter'':
|kao '''vjera''' (''emuna''),

najviši '''užitak''' (''ta'anug''), i

'''volja''' (''racon'')
|Transcendentna svijest
|vrh glave;

respiratorni susatv
|-
|'''Mudrost''' => ''Hokma'':
|'''nesebičnost''' (''bitul'')
|Uvid
|desna hemisfera mozga; koštana srž
|-
|'''Intelekt''' => ''Bina'':
|'''radost''' (''simha'')
|Analiza
|lijeva hemisfera mozga; krv
|-
|'''Milosrđe =>''' ''Hesed'':,
|kao '''ljubav''' (''ahava'')
|Davanje
|desna ruka; koštani sustav
|-
|'''Moć''', Sud => ''Gevura'' ili ''Din'':
|kao '''strah Božji''' (''jirah'')
|Uskraćivanje
|lijeva ruka; krvožilni sustav
|-
|'''Ljepota''' => ''Tiferet'':
|kao '''samilost''' (''rahamim'')
|Ravnoteža
|grudi; mišićni sustav
|-
|'''Pobjeda''' => ''Necah'':
|'''povjerenje''' (''bitahon)''
|Svladavanje prepreka
|desna noga; endokrini sustav
|-
|'''Slava''' => ''Hod'':
|'''iskrenost'''(''temimut'') i ozbiljnost
|Ustrajnost
|lijeva noga; obrambeni sustav
|-
|'''Temelj =>'''

''Jesod'':
|'''istina''' (''emet'') koja vodi k sebe-ispunjenju,

a ne u iluzijama
|Sebe-ispunjenje
|spolni organ; reproduktivni sustav
|-
|'''Kraljevstvo''' => ''Malkut'':
|kao '''poniznost''' (''šiflut'')
|komunikacija; sebe-izražavanje
|usta; probavni sustav
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==

# '''Amerl''', Rudolf (1997), ''Hebrejsko-hrvatski rječnik''. Zagreb: Kršćanska sadašnjost.
# '''Ariel S. David''' (1993), ''Die Mystik des Judentums''. Prijevod originala: T''he Mystic Quest''. Munchen: Diederichs Verlag.
# '''Bettini''', Dolores (2004), ''Kabala – Stvaranje svijeta''. Zagreb: CID-NOVA.
# '''Da-don Kotel''' (2004)''',''' ''Židovstvo - život, teologija i filozofija''. Zagreb: Profil
# '''''Der Sohar – Das heilige Buch der Kabbala''''' (aus dem hebraischem ubertragen und herausgegeben von Ernst '''Müller'''. Diederichs gelbe Reihe.
# '''Drob''', L. Sanford (2000b), ''Kabbalah Metaphors: Jewish mystical themes in ancient and modern thought''. Jason Aronson
# '''Drob''', L. Sanford (2000a), ''Symbols of the Kabbalah: philosophical and psychological perspectives''. Jason Aronson.
# '''Elior''', Rachel (2007), ''Jewish Mysticism: The Infinite Expression of Freedom''. Littman
# '''Ginsburg''' Yitzchak''. The Basics of Kabbalah''
# '''Ginsburg''' Yitzchak. ''The Hebrew Letters: The Mystical Significance of Hebrew Letters.''
# '''Ginsburgh''', Yitzchak. ''Body, Mind and Soul: Kabbalah on Human Physiology, Desease and Healing.'' www.inner.org
#'''Idel''', Moshe (1988), ''Kabbalah New Perspectives''. New Haven & London: Yale University Press.
#'''''Jeruzalemska Biblija''''' (2004). Zagreb: Kršćanska sadašnjost.
#'''Kirschner''', Johan von (2017), ''Lehrbuch der Mystischen Kabbala''. Berlin: Firavarti Verlag.
# '''Langer''', Georg (1989), ''Die Erotik der Kabbala''. Munchen: Diederichs.
# '''Leet''', Leonora (1999), ''Renewing the Covenant: A Kabbalistic Guide to Jewish Spirituality''. Inner Traditions.
# '''Leet''', Leonora (1999), ''The Secret Doctrine of the Kabbalah: recovering the key to Hebraic sacred science''. Inner Traditions.
# '''Leet''', Leonora (2004), The ''Universal Kabbalah: Deciphering the Cosmic Code in the Sacred Geometry of the Sabbath Star Diagram''. Inner Traditions.
# '''Maier''', Johann (2004), ''Die Kabbalah: Einführung – Klassische Texte – Erläuterung''. München: Beck Verlag
# '''Matt,''' Daniel C. (2006), ''Suština kabale''. Zagreb: VBZ
# Na stranici '''www.chabad.org''' mogu se naći dobri, stupnjevani po težini, uvodi u hasidizam i Kabbalu
# '''Patterson''', David (2005), ''Hebrew Language and Jewish Thought''. London: Routledge.
# '''Schochet''' I. Jacob (1988), ''Mystical Concepts in Chassidism''. New York: Kehot Publication Society.
# '''Scholem''', Gershom (1995), ''Major Trends in Jewish Mysticism''. New York: Schocken Books.
# '''Scholem,''' Gershom (1996), ''Uber einige Grundbegriffe des Judentums''. Suhrkamp
# '''Scholem,''' Gershom (1998). ''Kabala i njezin simbolizam''. Zagreb: MISL.
#'''Scholem''', Gershom (2013), ''Zur Kabbala und ihrer Symbolik''. suhrkamp taschenbuch wissenschaft.
# '''Scholem''', Gershom (2013), ''Zur Kabbala und ihrer Symbolik''. Suhrkamp.
# '''''The Interlinear NIV Hebrew-English Old Testament''''' (1987). Grand Rapids (MI): Zondervan Publishing House.
# '''''The Zohar''''', Translation and Commentary by '''Daniel C. Matt'''. Pritzker Edition. Stanford University Press.
# '''Tzadok Ariel (1996-2004),''' ''The Fundamentals of Kosher Kabbalah: A Guide to Kabbalistic Concepts And Terminology''. www.KosherTora.com
# '''''Zohar – The Book of Splendor''''' (1977), Edited by Gerschom '''Scholem'''. New York: Schocken Books.

== Vanjske poveznice ==
[http://www.newkabbalah.com/Worlds.html] The Lurianic Kabbalah; ha-Olamot (Worlds)

[https://www.chabad.org/search/keyword_cdo/kid/3325/oq/Four%20Worlds/jewish/Four-Worlds-The.htm] Four Worlds

http://www.newkabbalah.com/iggul.html

[[Kategorija:Kabala]]
[[Kategorija:Judaizam]]

Sefiroti u Kabali - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica