WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-24T07:53:07Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir naselje u Mađarskoj
|ime = Segedin
|zastava = Flag of Szeged.svg
|grb = HUN Szeged Címer.svg
|regija = Južni Alföld
|županija = Čongradska
|kotar = Segedinski
|najgrad =
|površina = 280.84
|nadvisina =
|z. širina = 46.255
|z. dužina = 20.145
|brojstan = 162.621 (2016.)
|gustoća = 576/km²
|domaćinstva =
|pošta = 6710, 6720–6729, 6753, 6757, 6771, 6791
|pozbroj = 62
|slika = Hungary szeged dom5.jpg
|slika_opis = Pogled s crkve Fogadalmi templom
|web_stranica = http://www.szeged.hu
}}
'''Segedin''' ([[mađarski|mađ.]]: ''Szeged'', [[srpski|srp.]]:''Сегедин'', [[njemački|nje.]]: ''Szegedin/Segedin'', [[poljski|polj.]]:''Segedyn'', [[rumunjski|rum.]]:''Seghedin'', [[slovački]]:''Segedín'', [[turski|tur.]]:''Segedin'', [[talijanski|tal.]].:''Seghedino'', [[latinski|lat.]]:''Partiscum'') je nakon [[Budimpešta|Budimpešte]] i [[Debrecin]]a, po broju je stanovnika treći grad u [[Mađarska|Mađarskoj]]. Pokrajinsko je središte jugoistočne Mađarska i sjedište [[Čongradska županija|Čongradske županije]] (mađ. ''Csongrád'').
[[Datoteka:Szeged-tisza3.jpg|lijevo|250px|thumb|Segedin i rijeka Tisa.]]

==Povijest==

Prostor Segedina je bio naseljen iz pretpovijesti. Grčki geograf [[Klaudije Ptolomej]] spominje antičko naselje Partiscum na tom prostoru. Smatra se da je u tom prostoru u doba Seobe naroda bilo sjedište [[Huni|hunskog]] vođe [[Atila|Atile]]. Prvi spomen grada Segedina datira iz 1183. godine u dokumentu kralja [[Bela III.|Bele III]]. Grad je razoren u napadu Mongola u 13. st., ali je brzo obnovljen. U doba [[Ludovik I. Anžuvinac|Ludovika I. Anžuvinca]] 14. st. je postao jedan od najznačajnijih gradova južne Ugarske. U doba [[Žigmund Luksemburški|Žigmunda Luksemburškog]] su sagrađene gradske zidine, a 1498. je grad dobio status slobodnog kraljevskog grada. 1543. je potpao pod osmanlijsku vlast, gdje je bio centar sandžaka (manje upravne oblasti) unutar Budimskog ejaleta (kasnije Egerskog ejaleta). 1686. je oslobođen osmanske vlasti. 1715. je vraćen status slobodnog kraljevskog grada. Grad se brzo razvijao i postao značajan obrazovni centar.

Porezni popis iz [[1728.]] bilježi [[Hrvati u Mađarskoj|Hrvate]].<ref name="MEK">[http://mek.oszk.hu/02100/02187/02187.pdf Péter László, Röszke földje és népe. Szeged 1996. ]</ref> Naseljavanje i boravak Hrvata u Segedinu ostavilo je trag u prezimenima, koja su se formirala seobama Hrvata na sigurniji sjever Mađarske. Prezime ''Segedinac'' zabilježeno je 1710. u Hrvata u [[Budim]]u i [[Taban]]u.<ref name="Mandić">[[Živko Mandić]]: [http://hrcak.srce.hr/file/11541 Folia onomastica croatica 14/2005. Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj], Folia onomastica croatica 14/2005.</ref>

U 18. je stoljeću pitanje razvlašćivanja [[graničari|graničara]] Srba riješeno ([[Riska]]).<ref name="MEK"/>

1849. je godine Segedin bio zadnje sjedište neovisne mađarske vlade [[Lajos Kossuth|Lajosa Kossutha]] u doba Mađarske revolucije 1848/49. 1854. je godine sagrađena prva željeznica. 1879. je godine skoro cijeli grad uništen u katastrofalnoj poplavi (usporedi preseljavanja u [[Kukućin]]u zbog poplava). Grad je brzo obnovljen. Nakon Drugoga svjetskoga rata je Mađarska izgubila velik dio teritorija, a Segedin je postao pogranični grad u blizini granice s [[Kraljevina SHS|Kraljevinom SHS]]. U Segedin je preseljeno [[sveučilište]] iz grada Kolozsvara ([[Cluj-Napoca]]) koji je pripao [[Rumunjska|Rumunjskoj]] i nazvano je [[Sveučilište u Segedinu]]. Također je preseljeno sjedište [[temišvar]]skog [[temišvarska biskupija|biskupa]]. Nakon Drugoga svjetskoga rata se razvija laka i prehrambena industrija. Danas je Segedin značajno sveučilišno središte.

1943. porezni popis u Risci, koja upravno pripaada Segedu, bilježi Hrvate i Srbe.<ref name="MEK"/>

1950. iz njega je izdvojeno nekoliko naselja i formirano kao upravno samostalna naselja, kao [[Ralom]], [[Riska]], [[Zlatara]], [[Satumaz]] i dr., 1973. Segedu je pripojena [[Đeva]], [[Sirik]], [[Jalova (Seged, Mađarska)|Jalova]], [[Družma]], [[Sirik]], Tápé), a 1997. je Đeva s još nekoliko naselja odvojena od Segeda<ref>[http://www.ksh.hu/apps/!cp.hnt_history.show?fullid=9599&angol=1 Mađarski statistički ured]</ref> i formirana u veliko selo (Đeva, Csergőtelep, Farkirét, Gyevitanyák, Irmamajor, Nagyfai Célgazdaság, Rákóczitelep).<ref>[http://www.ksh.hu/apps/!cp.hnt_history.show?fullid=201&angol=1 Mađarski statistički ured]</ref>
[[Datoteka:hungary-szeged-szabadteri.jpg|lijevo|200px|thumb|Katedralni trg.]]

== Zemljopis ==

Segedin se nalazi na jugu Mađarske u blizini granice sa [[Srbija|Srbijom]]. Smješten je južno od ušća rijeke [[Moriš]] (mađarski Maros) u [[Tisa (rijeka)|Tisu]]. U blizini grada se nalazi Bijelo jezero (Fehér-tó). Reljef je nizinski (dio [[Panonska nizina|Panonske nizine]]) uz nekoliko uzvišenja.

Zbog velikog broja sunčanih sati godišnje, Segedin često zovu kao "grad Sunca" (isti nadimak ima još jedan grad u Mađarskoj, [[Debrecen]]).
[[Datoteka:Szeged-Dom.jpg|lijevo|200px|thumb|Crkva Naše mađarske gospe.]]

== Stanovništvo ==

Po stanju 2003., u gradu živi 175.301 stanovnik. Postotno, [[Mađari]] su apsolutna većina, sa 93,5%, zatim slijede [[Romi u Mađarskoj|Romi]] sa 0,7%, 0,5% [[Nijemci u Mađarskoj|Nijemci]] ([[podunavske Švabe]]), 0,2% [[Srbi u Mađarskoj|Srbi]], 0,2% [[Rumunji u Mađarskoj|Rumunji]], 0,1% [[Hrvati u Mađarskoj|Hrvati]], 0,1% [[Slovaci u Mađarskoj|Slovaci]] te 5,9% inih.

Gustoća stanovništva je 582,9 st. po km četvornom. U Segedinu je 70.787 domaćinstava, prosječne gustoće od 252,05 domaćinstva po km četvornom.

=== Hrvati u Segedinu ===
Hrvati su od srednjeg vijeka živjeli u Segedinu, a izvori ih bilježe kao ''[[Dalmatini|Dalmate]]''. Njihovom poviješću se bavio dr [[Ladislav Heka]]<ref name="Hrvatski glasnik">[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2007/glasnik50%20vegleges-i.pdf Hrvatski glasnik br.50/2007.] Hrvati u Segedinu, 13. prosinca 2007.</ref>.

Hrvati u Segedinu od 2002. imaju svoju [[hrvatska manjinska samouprava|manjinsku samoupravu]]. Hrvata je 2002. bilo stotinjak, ali broj osoba koje su izjasnile svoj materinji kao hrvatski dvostruko veći. Ipak, današnji članovi hrvatske manjine u Segedinu koji su najaktivniji u kulturnom i političkom organiziranju su oni koji su 1990-ih doselili u Segedin te oni rođeni u [[Baja|Baji]], [[Gara|Gari]], [[Dušnok]]u i dr. krajevima Mađarske. Nemali broj je današnjih segedinskih Hrvata došao živjeti u taj grad kao posljedica [[raspad SFRJ|raspada SFRJ]]<ref name="Hrvatski glasnik"/> i [[Domovinski rat|velikosrpske agresije]] na Hrvatsku i BiH.

Od 2004. u Segedinu djeluje Hrvatsko-mađarska kulturna udruga "[[András Dugonics]]" koju je utemeljila Hrvatska manjinska samouprava iz Segedina.<ref name="Hrvatski glasnik"/>

== Gastronomija ==

Segedin je poznat po uzgoju i korištenju [[paprika|paprike]] koja se vrlo mnogo uzgaja u Mađarskoj. Najpoznatije jelo koje potječe iz Segedina je sekelji-guljaš. Poznata je i proizvodnja Pick salame. Segedin je centar prehrambene industrije u Mađarskoj.

== Znamenitosti ==

Najpoznatija je zavjetna crkva Naše mađarske gospe (Magyarok Nagyasszonya). To je četvrta crkva po veličini u Mađarskoj i zavjetna crkva mađarskog naroda. U gradskoj jezgri postoje mnoge neobarokne palače.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.croatica.hu/index.php?id=98&lang=1 Knjiga] Ladislav Heka: Povijest Hrvata Dalmatina u Segedinu

[[Kategorija:Gradovi u Mađarskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Čongradskoj županiji]]
[[Kategorija:Segedin| ]]

Segedin - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica