WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-20T08:24:05Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz}}
[[Datoteka:Sextant.jpg|mini|desno|300px|'''Sekstant'''.]]
[[Datoteka:Dijelovi sekstanta.png|mini|desno|300px|Dijelovi sekstanta.]]
[[Datoteka:Sekstant.jpg|mini|desno|300px|Način korištenja sekstanta.]]

'''Sekstant''' (prema [[Latinski jezik|latinskom]] ''sexstans'', [[genitiv]] ''sextantis'': šesti dio) je ručni [[mjerni instrument]] za mjerenje [[kutna visina|kutne visine]] [[nebesko tijelo|nebeskih tijela]], najčešće se primjenjuje u [[navigacija|navigaciji]] [[brod]]a ili [[zrakoplov]]a. Razvio se iz [[Kvadrant (instrument)|kvadranta]] [[Thomas Godfray|Thomasa Godfraya]] (1731.) i [[John Hadley|Johna Hadleya]] (1732.). Tijelo sekstanta nosi ručku, [[dalekozor]], kružnu ploču (limb) podijeljenu na [[Stupanj (kut)|stupnjeve]], okvir maloga [[zrcalo|zrcala]] (u kojem je jedna polovica obično [[staklo]]), pomičnu ručicu (alhidadu) i zatamnjena stakla ([[obzor|umjetni obzor]]). Na alhidadi se nalaze pomično veliko zrcalo i nonius ili [[mikrometar]]ski bubnjić. Kroz dalekozor i staklo maloga zrcala motri se morski [[obzor]] (horizont), a pomicanjem alhidade okreće se veliko zrcalo sve dok se slika nebeskih tijela ne preklopi s obzorom. Na alhidadi se tada očita [[kutna visina]]. Njime se u stvari mogu mjeriti kutovi do 120°.

'''Libelni sekstant''' upotrebljava se na [[zrakoplov]]ima; kutna se visina mjeri od sredine zračnoga mjehurića u [[libela|libeli]], koji nadomješta morski ili umjetni obzor. '''Periskopski sekstant''' služi za mjerenje kutne visine na [[podmornica]]ma i [[zrakoplov]]ima ([[periskop]]). '''Radarski sekstant''' s emisijsko-prijamnom antenom upotrebljava se za mjerenje kutne visine i [[azimut]]a [[Mjesec]]a. [[Elektromagnetski valovi]] emitirani prema Mjesecu odražavaju se s Mjesečeve površine i vraćaju na [[antena|antenu]]. Mjerenjem kuta elevacije i pramčanoga kuta broda dobivaju se kutna visina i azimut Mjeseca ([[radar]]). '''Radiosekstant''' automatski prati [[Sunce]] i za [[magla|magle]], jer je osjetljiv na [[mikrovalovi|mikrovalove]] s [[valna duljina|valnom duljinom]] od približno 0,8 [[metar|cm]], što ih [[Sunčeva svjetlost|zrači Sunce]].<ref>'''sekstant ''', [http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=55234] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>

== Povijest ==
Sir [[Isaac Newton]] (1642. - 1727.) [[izum]]io je način rada [[navigacija|navigacijskog]] [[instrument]]a s dvostrukom [[refleksija|refleksijom]] zrake [[svjetlost]]i i izradio skice [[oktant]]a, koji su međutim ostali neobjavljeni do 1742. Dvojica [[znanstvenik]]a su nezavisno i skoro istovrijemeno (oko 1730.) radili na izradi oktanta: engleski matematičar [[John Hadley]] i amerikanac [[Thomas Godfrey]]. Oktanti su zamijenili do tada korištene [[mjerni instrument|mjerne instrumente]]. Međutim, ispostavilo se da maksimalni kut od 90° koji oktant može mjeriti nije dovoljan, pa se pojavio instrument s većom skalom - sekstant. Prvi sekstant s kutom od 120° napravio je [[John Bird]] 1757.

== Primjena ==
Sekstant se prvenstveno koristi kao [[navigacija|navigacijski]] instrument za određivanje [[geografske koordinate|geografskih koordinata]] promatrača mjerenjem [[kutna visina|kutne visine]] različitih nebeskih tijela ([[Sunce|Sunca]] i nekih [[zvijezda]]) u datom trenutku ([[astronomska navigacija]]). U prošlosti bio je široko korišten u [[pomorstvo|pomorstvu]], ali je s pojavom modernijih sustava navigacije (npr. [[satelitska navigacija]]) dobio ulogu pričuvnog instrumenta, koji ne treba [[električna struja|električnu struju]].

=== Mjerenje sekstantom ===
Način rada sekstanta veoma je jednostavan. [[Optika|Optičkim]] putem, uz pomoć dvaju [[zrcalo|zrcala]], istodobno se promatra [[obzor]] (horizont) i [[nebesko tijelo]] (obično Sunce). Priborom se izravno mjeri [[kut]] između zrake koja stiže s točke na obzoru i zrake s nebeskog tijela. Prvo se postave oba zrcala u ravninu okomitu na obzor. Donje zrcalo je nepomično i po širini razdijeljeno na dvije polovice, nepropusnu i propusnu. Držeći sekstant u ruci, treba ga namjestiti tako da se kroz [[dalekozor]] ugleda obzor; to dopušta propusna polovica nepomičnog zrcala. Time je mjerni instrument ''horizontiran''. Ako se obzor ne vidi, instrument se mora horizontirati nekim drugim putem, na primjer [[libela]]ma. Obzor se može promatrati i uz pomoć gornjeg, pomičnog zrcala, ali samo ako se to zrcalo zakrene i postavi usporedno s donjim zrcalom. Iz optike je poznato da dva paralelna zrcala ne mijenjaju smjer zrake, već dovode do usporednog pomaka zrake. Zraku koja je stigla s pomičnog zrcala odbit će u dalekozor nepropusna polovica nepomičnog zrcala.

Nakon toga u dalekozoru treba ugledati nebesko tijelo koje se nalazi na nekoj visini ''h'' iznad obzora, što se postiže zakretanjem pomičnog zrcala. Ako se zrcalo zakrene za 90°, odbijena zraka će opisati luk od 180°. Odbijena se zraka uvijek zakreće za dvostruki kut zakreta zrcala. To znači, ako se zraka odmakne od obzora za kut ''h'', zrcalo treba zakrenuti za dvostruko manji kut ''h/2''. Odbijena zraka i dalje će pogađati nepomično zrcalo i u dalekozoru ćemo istodobno ugledati sliku nebeskog tijela, preklopljenu postrance sa slikom obzora, koja stiže izravno kroz nepomično zrcalo. Pomak pokretnog zrcala ''h/2'' mjeri se položajem njegove ručke na rubu kutomjera (limbu). No umjesto da se položaji ručke označuju u [[Stupanj (kut)|stupnjevima]] zakreta zrcala, odmah se označuju u dvostrukoj mjeri ili stupnjevima visine ''h''. Visina nad obzorom nije ispravno izmjerena ako se promatrač nalazi iznad [[more|morske]] razine, jer se onda kutu iznad vodoravne ravnine ''h'' dodaje [[Geološka depresija|depresija obzora]] ''ϑ'' koja nastaje zbog zakrivljenosti Zemlje. Depresija obzora ovisi o [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] i treba je uzeti u obzir.<ref>[[Vladis Vujnović]] : "Astronomija", Školska knjiga, 1989.</ref>

[[Datoteka:Using sextant swing.gif|mini|center|700px|Način korištenja sekstanta: 1. Držeći sekstant u ruci, treba ga namjestiti tako da se kroz dalekozor ugleda obzor, 2. Vijak se otpusti da se gornje zrcalo zakrene, 3. U dalekozoru treba ugledati Sunce 4. Poravnati Sunce s obzorom, 5. Njihanjem potvrditi točan položaj Sunca u odnosu na obzor, 6. Očitavanje kutne visine.]]

== Način rada ==
{{Glavni|Zrcalo}}
[[datoteka:Kutno zrcalo 1.pdf|mini|desno|350px|Zraka svjetlosti nakon refleksije na dvjema zrcalima čini sa svojim prvobitnim smjerom dvostruki kut od kuta između zrcala.]]
Sekstant se osniva na svojstvu [[Zrcalo|kutnog zrcala]], a služi za mjerenje [[kut]]ova u [[Navigacija|astronomskoj navigaciji]]. Na okviru [[mjerni instrument|mjernog instrumenta]] nalaze se dva mala [[ravno zrcalo|ravna zrcala]], jedno nepokretno, drugo pokretno, ali oba okomita na ravninu okvira. Paralelno s okvirom sekstanta nalazi se [[dvogled]]. Nepokretno zrcalo obloženo je samo na donjoj polovini sa srebrom kako bi zraka svjetlosti mogla od tijela izravno proći kroz neobloženi dio i doći u dvogled, odnosno u oko. Zraka svjetlosti s tijela pada na pokretno zrcalo, gdje se odrazi i nakon ponovne [[refleksija|refleksije]] na nepokretnom zrcalu dolazi kroz [[dalekozor]] u [[oko]].

Kao i kod svakog kutnog zrcala, kut koji čini zraka svjetlosti nakon refleksije sa svojim prvobitnim smjeru jednak je dvostrukom kutu između zrcala:

:<math> \beta = 2 \cdot \alpha </math>

Sekstant ima na donjem dijelu kružni sektor, veličine 1/6 kruga, radi čega se zove sekstant. Na tom kružnom sektoru nalazi se skala od 0° do 150° i tako umanjena da se može direktno čitati kut, a da se ne množi sa dva. Pokretno zrcalo pokreće se oko osi pomoću ravnala, koje se zove alhidada, a na donjem je kraju [[nonius]] za čitanje kutova.

Pri mjerenju se od jednog tijela dobije direktna slika u dvogledu, a od drugoga reflektira slika, koja se pomicanjem pokretnog zrcala pomoću alhidade mora namjestiti točno iznad prve slike. Nakon toga se pomoću noniusa očita kut.<ref>Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}
* "Vojna enciklopedija", drugo izdanje, knjiga 8, strana 498. ''Vojnoizdavački zavod'' Beograd, 1974.
* "Hrvatska opća enciklopedija", knjiga 9, str. 669, ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža'', Zagreb 2007. {{ISBN|978-953-6036-39-4}}

== Poveznice ==
{{commons|Sextant}}
* [[Kvadrant (instrument)]]
* [[Oktant]]

[[Kategorija:Mjerni instrumenti]]
[[Kategorija:Navigacija]]

Sekstant - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica