WikiSysop: file->datoteka

2022-05-08T04:38:05Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 04:38, 8. svibnja 2022.
Redak 4:		Redak 4:

	== Uvod ==		== Uvod ==
	[[~~File~~:Oton Ivekovic, Smaknuce Matije Gupca (na trgu ispred crkve sv. Marka u Zagrebu).jpg\|thumb\|300px\|right\|[[Oton Iveković]], Smaknuće Matije Gupca (na trgu ispred [[Crkva sv. Marka u Zagrebu\|crkve sv. Marka u Zagrebu]]).]]		[[Datoteka:Oton Ivekovic, Smaknuce Matije Gupca (na trgu ispred crkve sv. Marka u Zagrebu).jpg\|thumb\|300px\|right\|[[Oton Iveković]], Smaknuće Matije Gupca (na trgu ispred [[Crkva sv. Marka u Zagrebu\|crkve sv. Marka u Zagrebu]]).]]

	Početkom i u prvoj polovici [[16. stoljeće\|16. stoljeća]] mnoge europske zemlje bile su zahvaćene valom seljačkih ustanaka: u [[Mađarska\|Mađarskoj]] velika Dožina seljačka buna [[1514.]] godine, u [[Slovenija\|Sloveniji]] ustanak slovenskih kmetova [[1515.]] godine te u [[Njemačka\|Njemačkoj]] veliki seljački ustanak [[1524.]] – [[1525.]]<ref name="MDC"/> U [[Hrvatska\|Hrvatskoj]] neprekidni protuturski ratovi sveli su ozemlje Hrvatske na ostatke ostataka nekada slavnoga [[Hrvatsko Kraljevstvo\|kraljevstva]] a dio hrvatskog područja okupirali su i [[Mlečani]].<ref name="MDC"/>		Početkom i u prvoj polovici [[16. stoljeće\|16. stoljeća]] mnoge europske zemlje bile su zahvaćene valom seljačkih ustanaka: u [[Mađarska\|Mađarskoj]] velika Dožina seljačka buna [[1514.]] godine, u [[Slovenija\|Sloveniji]] ustanak slovenskih kmetova [[1515.]] godine te u [[Njemačka\|Njemačkoj]] veliki seljački ustanak [[1524.]] – [[1525.]]<ref name="MDC"/> U [[Hrvatska\|Hrvatskoj]] neprekidni protuturski ratovi sveli su ozemlje Hrvatske na ostatke ostataka nekada slavnoga [[Hrvatsko Kraljevstvo\|kraljevstva]] a dio hrvatskog područja okupirali su i [[Mlečani]].<ref name="MDC"/>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-17T10:31:47Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{uklopi iz|Razgovor:Seljačka buna}}
{{dz}}
'''Seljačka buna''' (ili '''Hrvatsko-slovenska Seljačka buna'''<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/natuknica.aspx?NID=24615 Proleksis enciklopedija: Gubec, Matija Ambroz], preuzeto 30. svibnja 2012.</ref><ref>[http://hol.lzmk.hr/clanak.aspx?id=778 Hrvatski obiteljski leksikon: Alapić, Gašpar], preuzeto 30. svibnja 2012.</ref> po suvremenicima nazivana još i '''Velika seljačka buna''' ili '''seljački rat''')<ref name="MDC">[http://www.mdc.hr/msb/seljacka-buna.htm Muzej seljačkih buna: Seljačka buna], preuzeto 30. svibnja 2012.</ref> je buna koja je izbila na [[Susedgradsko-stubičko vlastelinstvo|susedgradsko-stubičkom vlastelinstvu]] zbog povećanja rente i terora [[Franjo Tahi|Franje Tahija]], [[1573.]] godine.<ref name="HOL">[http://hol.lzmk.hr/clanak.aspx?id=35859 Hrvatski obiteljski leksikon: Seljačka buna], preuzeto 30. svibnja 2012.</ref>

== Uvod ==
[[File:Oton Ivekovic, Smaknuce Matije Gupca (na trgu ispred crkve sv. Marka u Zagrebu).jpg|thumb|300px|right|[[Oton Iveković]], Smaknuće Matije Gupca (na trgu ispred [[Crkva sv. Marka u Zagrebu|crkve sv. Marka u Zagrebu]]).]]

Početkom i u prvoj polovici [[16. stoljeće|16. stoljeća]] mnoge europske zemlje bile su zahvaćene valom seljačkih ustanaka: u [[Mađarska|Mađarskoj]] velika Dožina seljačka buna [[1514.]] godine, u [[Slovenija|Sloveniji]] ustanak slovenskih kmetova [[1515.]] godine te u [[Njemačka|Njemačkoj]] veliki seljački ustanak [[1524.]] – [[1525.]]<ref name="MDC"/> U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] neprekidni protuturski ratovi sveli su ozemlje Hrvatske na ostatke ostataka nekada slavnoga [[Hrvatsko Kraljevstvo|kraljevstva]] a dio hrvatskog područja okupirali su i [[Mlečani]].<ref name="MDC"/>

== Buna ==
Nakon što su se uzalud žalili [[car]]u i [[ban]]u na zlodjela stranih [[plemić]]a, seljaci su u znak [[prosvjed]]a prestali plaćati nerazumne [[porez]]e. Tako je jedan od najgorih plemića [[Franjo Tahi]] (Tahy) poslao svoje naoružane plaćenike, ali su ih seljaci s oružjem spremno dočekali. Zbog tog otpora [[Hrvatski sabor]] je seljake proglasio izdajicama domovine, na što su oni odgovorili sveopćim ustankom protiv [[Feudalizam|feudalnih]] gospodara.

Za vođu bune izabran je [[Matija Gubec|Ambroz Gubec]] (kasnije nazvan Matija) iz [[Gornja Stubica|Gornje Stubice]]. Ustanici se nisu samo ograničili na rušenje nepravednog [[Feudalizam|feudalnog]] poretka negoli su ustrojili program po kojemu su planirali ukinuti vladavinu plemstva te se boriti za stvaranje samostalne seljačke države sa sjedištem u [[Zagreb]]u<ref name="MDC"/>, uspostavljanje seljačke vlade, koja će voditi skrb o porezima i drugim davanjima za obranu domovine od [[Turska|Turaka]]. Matija Gubec je sa svojim najbližim suradnicima i prijateljima [[Ilija Gregorić|Ilijom Gregorićem]], [[Andrija Pasanec|Andrijom Pasancem]], Nikolom Pozepcom, [[Vinko Lepoić|Vinkom Lepoićem]] i inima digao seljake na ustanak. U noći s [[27. siječnja|27.]] na [[28. siječnja]] [[1573.]] godine buna je započela napadom na [[Cesargrad]].<ref name="MDC"/><ref name="HOL"/> Pokret seljaka brzo se proširio, a buna je zahvaćala 60 [[Vlastelinstvo|vlastelinstava]] na područjima [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Slovenija|Slovenije]]. Ustanici su se podijelili u tri skupine. Prva, pod zapovjedništvom Ilije Gregorića, djelovala je na slovenskom području, druga, pod zapovjedništvom [[Ivan Pasanec|Ivanom Pasancem]], na području između [[Sava|Save]] i [[Kupa|Kupe]] a treća skupina pod zapovjedništvom Matije Gupca, u [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskom zagorju]].<ref name="HOL"/>

Nakon početnih uspjeha feudalna vojska je ubrzo slomila bunu. Gubec je s dijelom ustanika između [[29. siječnja]] i [[2. veljače]] [[1573.]] godine iz Donje Stubice krenuo prema [[Zabok]]u i uspio osvojiti utvrđenu kuriju Šimuna Keglevića, Šabac kraj Krapine.<ref name="HBL">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=31 Hrvatski biografski leksikon: Gubec, Ambroz], preuzeto 30. svibnja 2012.</ref> Već [[5. veljače]] [[1573.]] godine kod [[Krško]]g slovenske [[kmet]]ove predvođene [[Nikola Kupinić|Nikolom Kupinićem]] rastjerao je kapetan [[Žumberak|žumberačkih]] [[uskok]]a [[Josip Thurn]], a dan kasnije je podban [[Gašpar Alapić]] razbio kmetsku vojsku kod [[Kerestinec|Kerestinca]] te su zatim svladani i ustanički odredi u Planini, Jurkloštru i kod [[Jastrebarsko|Jastrebarskog]]. [[7. veljače]] 1573. godine ban Drašković okuplja u Zagrebu vojsku za napad na ustanike u Zagorju a idućega dana Gregorićeva vojska poražena je u bitci kod Šempetra.<ref name="MDC"/> Jedino su ostali neporaženi Gupčevi pobunjenici u Hrvatskom zagorju kod [[Stubičke Toplice|Stubičkih Toplica]], koje je [[9. veljače]] [[1573.]] godine napala plemićka vojska pod vodstvom Gašpara Alapića. Iako su seljaci bili loše naoružani i bez konjice pružili su, u odlučnoj bitci, tako žestok otpor, da se nije znalo tko će pobijediti sve dok feudalnoj vojsci nije stigla pomoć.

== Nakon bune ==
[[Datoteka:Stubica.jpg|mini|300px|desno|Spomenik Seljačkoj buni u Stubici]]

Matija Gubec je nakon bitke zarobljen i odveden u [[Zagreb]], gdje je pogubljen na [[Trg svetog Marka (Zagreb)|Trgu svetog Marka]] [[15. veljače]] [[1573.]] godine na veoma okrutan način. Kako legenda kaže morao je nositi užarenu krunu na glavi nakon toga mađarski vlastelin [[Morencz Bahiczy]] rasčetvorio ga je. Jedini koji je iz mađarskih redova u tajnosti oplakao Gupčevu smrt bio je domaršal Jozsef Mladany.

Postupanje plemstva s pobunjenim seljacima po gušenju velike seljačke bune 1573. godine po kronici [[Nikola Istvánffy|Nikole Istvánffyja]]: {{citat2|Nemilosrdan i neumjeren bio je postupak protiv onih, koji su se predali ili bili zarobljeni. Na sve strane po obližnjim stablima i seoskim kućama visjeli su na poprečno spojenim motkama, da ih svatko može vidjeti, a na jednoj vrlo visokoj i razgranatoj divljoj kruški, koja slučajno bijaše izrasla uz vojničku cestu, bijaše o konopcu obješeno šesnaest ili više nesretnih seljaka i izloženo vjetrovima da ih njišu i pticama da ih kljucaju. Nekima su pak bili odsječeni nos i uši, pa su tako osakaćeni pušteni, da trajno nose sramotnu uspomenu na bunu i bezbožno podizanje mača protiv svojih gospodara. Sam Gubec, zlokobni vođa zločinačke vojske i kako ga sami nazivahu kralj, bio je živ uhvaćen, što je bilo osobito drago plemstvu i njegovim vođama, te doveden u Zagreb. Tu je on, pošto je pred njegovim očima bio pogubljen Andrija Pasanec, njegov zamjenik u vojsci, najprije bio strašno izmrcvaren usijanim kliještima, zatim okrunjen željeznom krunom i to usijanom i najposlije rasčetvoren kao razbojnik...|Prema Jaroslavu Šidaku, Historijska čitanka za hrvatsku povijest, 1. Do ukidanja feudalnih odnosa u Hrvatskoj g. 1848., Zagreb 1952.}}<ref>[https://web.archive.org/web/20071023203401/http://www.crohis.com/izvorrnv/buna.htm Seljačka buna], Crohis.com, (u pismohrani archive.org 23. listopada 2007.), pristupljeno 1. travnja 2016.</ref>

== Vidi još ==
* [[Seljačke bune]]
* [[Spomenik Seljačkoj buni]]
* [[Hvarski ustanak]]
* [[Seljačka buna (1975.)]], film o buni
* [[Seljačka buna (Šenoa)]], roman o buni
* [[Gubec-beg]], rock-opera

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Seljačke bune]]
[[Kategorija:Hrvatska povijest (1527. – 1790.)]]
[[Kategorija:Vojna povijest 16. stoljeća]]
[[Kategorija:Feudalizam]]

Seljačka buna - Povijest promjena

WikiSysop: file->datoteka

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica