WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-08T11:48:53Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz|[[Senj (Buzet)]]|gradsko naselje [[Buzet]]a}}
{{Grad
| ime = Senj
| zastava = Zastava Senja.gif
| članak o zastavi = Zastava grada Senja
| grb = Senj (grb).gif
| članak o grbu = Grb grada Senja
| slika_panorama = Senj Ansicht von Nehaj.jpg
| veličina_slike = 250px
| opis_slike = Panorama Senja krajem veljače 2019.
| županija = {{ZD+X/HŽ|LSŽ}}
| površina = 658,00
| površina_bilješke =
| površina_uža =
| visina =
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =
| broj stanovnika = 8132
| stanovništvo_godina =
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo_gustoća =
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire =
| stanovništvo_šire_naziv =
| gradonačelnik = Sanjin Rukavina (HDZ)
| broj članova poglavarstva =
| gradsko vijeće ime =
| predsjednik vijeće =
| gradsko vijeće = 15 (HDZ 8)
| gradska naselja =
| samoupravne jedinice =
| broj samoupravnih jedinica =
| dan grada = 23.04.
| zaštitnik =
| poštanski broj = 53270
| pozivni broj = (0)53
| autooznaka = GS
|karta2 = Ličko-senjska županija
|naziv karte2= Ličko-senjske županije
| web_stranica = [http://www.senj.hr www.senj.hr]
| z. širina = 44.99
| z. dužina = 14.91
| bilješke =
}}
'''Senj''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''[[Senia]]'' ili ''Segnia'', [[Grčki jezik|grč.]] ''Athyinites (Αθυινιτες)'', [[Njemački jezik|njem.]] i [[Mađarski jezik|mađ.]] ''Zengg'', [[Talijanski jezik|tal.]] ''Segna'') je najstariji grad na gornjem Jadranu, a utemeljen je u predrimsko doba prije nekih 3000 godina ([[Senia]]) na brdu Kuk. Bio je glavno središte ilirskog plemena [[Japodi|Japoda]]. Sadašnje naselje nalazi se podno obronaka [[Kapela|Kapele]] i [[Velebit]]a. Simbol grada, [[Tvrđava Nehaj]], poznata i pod nazivom "''Kula Nehaj''", nalazi se na [[Brdo|brdu]] [[Nehaj|Trbušnjak, često zvanim i Nehaj]], završena je [[1558.]] godine te je od tada bila sjedište [[Uskoci|Uskoka]] sve dok oni nisu bili protjerani iz grada [[1617.]] godine nakon što je [[Habsburška Monarhija]] sklopila mir s [[Mletačka Republika|Mlečanima]]. Nalazi se u [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjskoj županiji]], a ujedno spada u [[Gospićko-senjska biskupija|Gospićko-senjsku biskupiju]] i [[Riječka nadbiskupija|Riječku nadbiskupiju (metropoliju)]] unutar [[Rimokatolička Crkva|Rimokatoličke Crkve]].

== Zemljopis ==

[[Datoteka:Panorama Senja.jpeg|mini|lijevo|Panorama Senja u ljeto 2014.]]

[[Datoteka:Senj panorama.jpg|mini|lijevo|Panorama Senja u proljeće 2008.]]

Najveća je urbana aglomeracija na hrvatskoj obali između [[Rijeka|Rijeke]] i [[Zadar|Zadra]]. Područje grada obuhvaća morsku obalu u dužini od 76 km, a smješten je između mora, obronaka [[Kapela|Kapele]] i [[Velebit]]a, najveće planine u Hrvatskoj. Leži na 14° 54' 10" istočne dužine i 44° 59' 24" sjeverne zemljopisne širine. Njegov položaj na istočnoj obali [[Jadransko more|Jadrana]] pomorski ga povezuje s gradovima i zemljama [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. Cestovnim vezama povezan je sa zaleđem preko planinskog prijevoja Vratnik (700 m nad morem), na zapadu s Vinodolskom dolinom, [[Rijeka|Rijekom]] i njezinim zaleđem, te na jugu sa Zadrom, [[Split]]om i [[Dalmacija|Dalmacijom]].

== Povijest ==

{{glavni|Povijest grada Senja}}U sedmom stoljeću Senj naseljavaju Hrvati, a u devetom stoljeću, u hrvatskoj državi posotaje sjedište županije. Kao sjedište biskupije, za koju se može pretpostaviti da je osnovana već u petom stoljeću kad se spominje prvi biskup Laurencije, spominje se 1136. godine.

Vlasništvo viteškog reda Templara Senj postaje 1184. ili 1185. godine a od 1271. godine vlasništvo [[Frankapani|Frankopana]]. Za vrijeme njihove uprave, koja je trajala do 1469. godine, Senj je dobio svoj prvi statut 1388. godine. [[Matija Korvin|Kralj Matijaš Korvin]] godine 1469. oduzima ga Frankopanima i proglašava kraljevskim gradom i sjedištem kapetanije.

U Senju je 1494. godine osnovana [[Glagoljica|glagoljska]] [[tiskara]]. U to je vrijeme bio središte glagoljske pismenosti i kulture. U njemu su rođeni brojni hrvatski književnici i kulturni djelatnici koji su svojim radom i dijelima od Senja stvorili jedno od najvažnijih žarišta hrvatske kulture koji po svom značaju stoji uz bok [[Dubrovnik|Dubrovniku]].

Jugoistočno iznad grada sagradio je general [[Ivan Lenković]] 1558. godine masnivnu tvrđavu Nehaj koja dominira krajolikom i s koje se jugoistočno vidi zeleni gaj i grčki bunar. To je takozvano Abatovo. Pretpostavlja se da se tu nalazio u 12. stoljeću samostan sveti Juraj, zaštitnika grada Senja.

Početkom 16. stoljeća u Senj se iz krajeva koje su osvojile [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]], doseljavaju prognanici koji se zajedno sa Senjanima uspješno bore protiv Osmanlija i kasnije [[Mletačka Republika|Venecije]], a nazivaju se uskocima. Za vrijeme [[Ferdinand III., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda III.]], 1652. godine, Senj postaje slobodni grad, a stoljeće kasnije ulazi u sastav [[Austrijsko primorje|Austrijskog primorja]] kao dio [[Vojna krajina|Vojne krajine]] sve do 1871. godine kad je vraćen [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|banskoj Hrvatskoj]].

Kao odrednišna točka [[Jozefina|Jozefinske ceste]] Senj je sve do izgradnje pruge do Rijeke 1873. godine bi najveća hrvatska luka. Od tog doba slavo njegov gospodarski značaj.

Senj je pred osmanlijskom opasnošću utvrđen obrambenim zidovima tijekom 15. i 16. stoljeća, a uža gradska jezgra izgrađena je s prepoznatljivim primorskim graditeljskim obilježjima: uskim krivudavim uličicama, skladnim malim trgovinama i nizm kuća sa slikovitim detaljima.

Kaštel s cilindričnom i četverookutnom kulom, nekadašnje sjedište Frankopana i senjskih kapetana, nalazi se na trgu Cilnica - Velika placa. Od crkvene arhitekture značajna je romanička katedrala, kasnije barokizirana s kriptom i novim zvonikom iz 1900. godine. Od franjevačke crkve iz 1559. godine nakon bombardiranja 1943. godine ostao je samo zvonik.<ref>{{Citiranje knjige|title=Ličko-senjska županija nekad i sad|author=Ivica Mataija|authorlink=|coauthors=|origdate=|date=|chapter=|chapterurl=|editor=|url=|format=|edition=|language=|pages=|publisher=Državni arhiv u Gospiću|location=Gospić|others=|quote=|isbn=953-7034-04-6|id=}}</ref>

== Gradska naselja ==

Grad Senj sastoji se od 27 naselja (stanje [[2006.]]), to su: [[Alan]], [[Biljevine]], [[Bunica (Senj)|Bunica]], [[Crni Kal]], [[Jablanac]], [[Klada]], [[Krasno Polje]], [[Krivi Put]], [[Lukovo (Senj)|Lukovo]], [[Melnice]], [[Mrzli Dol]], [[Pijavica (Senj)|Pijavica]], [[Podbilo]], [[Prizna]], Senj, [[Senjska Draga]], [[Starigrad (Senj)|Starigrad]], [[Stinica]], [[Stolac (Senj)|Stolac]], [[Sveta Jelena (Senj)|Sveta Jelena]], [[Sveti Juraj (Senj)|Sveti Juraj]], [[Velike Brisnice]], [[Veljun Primorski]], [[Volarice]], [[Vrataruša]], [[Vratnik (Senj)|Vratnik]] i [[Vrzići]]. Postoji i [[zaselak]] Majorija poviše grada Senja prema prijevoju Vratniku.<ref>Opačić, Nives. ''Iza riječi: prtinom i cijelcem'', Matica hrvatska, Zagreb, 2005., str. 233. - 235., {{ISBN|953-150-713-9}}</ref> Pripada gradskomu području i sastoji se od 2-3 kuće.
[[Datoteka:Tvrđava Nehaj, Senj.jpeg|mini|Tvrđava Nehaj]]
[[Datoteka:SenjZeljko.jpg|mini|Pogled na Nehaj]]

== Stanovništvo ==

Po popisu stanovništva iz [[2001.]] godine administrativna jedinica ''grad Senj'' je imao 8132 stanovnika.

Populacija grada po nacionanalnosti:

* [[Hrvati]] - 7869 (96,77%)
* [[Albanci]] - 155 (1,91%)
* Ostali - 108 (1,32%)

Do novog teritorijalnog ustrojstva Hrvatske, postojala je bivša velika općina Senj, sljedećeg etničkog sastava:

{| class=wikitable
|- bgcolor="#efefef"
! godina popisa !! ukupno !! [[Hrvati]] !! [[Srbi]] !! [[Jugoslaveni]] !! ostali
|-
| [[1991.]] || 9205 || 8549 (92,87%) || 207 (2,24%) || 27 (0,29%) || 422 (4,58%)
|-
| [[1981.]] || 9582 || 8861 (92,47%) || 244 (2,54%) || 308 (3,21%) || 169 (1,76%)
|-
| [[1971.]] || 10.399 || 9961 (95,78%) || 257 (2,47%) || 55 (0,52%) || 126 (1,21%)
|}

=== Senj (naseljeno mjesto) ===

* [[2001.]] - 5491
* [[1991.]] - 5998 (Hrvati - 5506, Srbi - 156, Jugoslaveni - 23, ostali - 313)
* [[1981.]] - 5536 (Hrvati - 4998, Jugoslaveni - 232, Srbi - 172, ostali - 134)
* [[1971.]] - 4906 (Hrvati - 4631, Srbi - 154, Jugoslaveni - 35, ostali - 86)<ref>* CD-ROM: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.</ref>

== Dan grada Senja ==

Dan grada Senja je [[23. travnja]] - dan [[Sveti Juraj|sv. Jurja]] (starog zaštitnika i patrona grada Senja).

Taj se dan u gradu Senju svečano obilježava.

Na taj dan svi [[Učenik|učenici]] u gradu Senju imaju nenastavni dan.

== Uprava ==

=== Gradsko vijeće [[2009.]] – [[2013.]] ===

Gradsko vijeće je predstavničko tijelo građana i tijelo lokalne samouprave koje donosi akte u okviru djelokruga Grada Senja, te obavlja druge poslove u skladu sa Zakonom i Statutom Grada Senja.

Gradsko vijeće ima 15 članova:


=== Izvršna tijela ===

* Gradonačelnik: Sanjin Rukavina, dipl.oec.
* Zamjenik: Jurica Tomljanovic, dipl.ing.šum.

===Gradska upravna tijela===

Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Grada Senja i poslova državne uprave prenijetih na Grad Senj ustrojavaju se gradska upravna tijela. Upravna tijela Grada Senja su Opći upravni odjel, Odjel za financije i proračun i Ured Grada.

'''Opći upravni odjel'''

U Općem upravnom odjelu ustrojavaju se kao unutarnje ustrojstvene jedinice odsjeci:

* Odsjek za urbanizam, prostorno planiranje i komunalni sustav
* Odsjek za gradsku imovinu
* Odsjek za gospodarstvo, poljoprivredu, investicije, malo i srednje poduzetništvo
* Odsjek za društvene djelatnosti i mjesnu samoupravu
* Odjel za financije i gradski proračun

'''Ured Grada'''

== Gospodarstvo ==

Današnji grad Senj sve je više okrenut [[Turizam|turizmu]].

== Poznate osobe ==
* [[Nikola Jurišić]] - [[vojskovođa]], obranio [[Kiseg]] u [[Mađarska|Mađarskoj]] od navale [[Osmanlije|Osmanlija]]
* [[Pavao Ritter Vitezović]] - [[polihistor]], [[književnik]], [[nakladnik]], [[tiskar]], [[povjesničar]], [[zemljopisac]], [[jezikoslovac]]
* [[Matija Jušić]], vjerski pisac, misionar
* [[Ivan Paskvić]] - [[astronom]], [[matematičar]], osnivač i prvi upravitelj [[Zvjezdarnica|zvjezdarnice]] u [[Budim]]u, [[Mađarska]]
* [[Mirko Ožegović Barlabaševački]] - biskup senjski i modruški, barun Habsburške monarhije, hrvatski preporoditelj i senjski [[mecena]], osnivatelj gimnazije
* [[Josip Filip Vukasović]] - hrvatski ratnik i graditelj
* [[Vjenceslav Novak]] - hrvatski romanopisac, novelist, publicist, glazbeni kritičar, pedagog i [[orguljaš]]
* [[Silvije Strahimir Kranjčević]] - književnik
* [[Milan Ogrizović]] - književnik i [[političar]]
* [[Milutin Cihlar Nehajev]] - književnik
* [[Josip Gržanić]] - političar, preporoditelj, pionir hrv. fin. osamostaljivanja
* [[Ljudevit Rossi]] - hrvatski [[botaničar]] i [[planinar]], [[Kraljevsko hrvatsko domobranstvo|domobranski časnik]]
* [[Julije Rorauer]] - književnik i kazališni [[kritičar]]
* [[Ivan Krajač]] - [[odvjetnik]], ekonom-financijski pisac
* [[Bela Krleža]] (rođena Kangrga) - [[Kazalište|kazališna]] [[Glumac|glumica]], supruga [[Miroslav Krleža|Miroslava Krleže]]
* [[Pavao Tijan]] - književnik
* [[Josip Milković (političar, Senj)|Josip Milković]] - političar, ministar kulture i promidžbe u [[NDH]]
* [[Milan Moguš]] - [[akademik]]
* [[Ivan Đalma Marković]] - nogometni trener i igrač
* [[Ante Glavičić]] - povjesničar
* [[Sandra Šarić]] - [[Taekwondo|tekvandoašica]] i aktualna europska prvakinja, osvajačica brončanog odličja na [[XXIX. Olimpijske igre - Peking 2008.|Olimpijskim igrama u Pekingu 2008.]]
* [[Krešimir Stanišić]] - književnik
* [[Josip Šojat]] - izbornik ženske rukometne reprezentacije i rukometni trener
* [[Ivan Dellaitti]] - izumitelj prve acetilenske svjetiljke za noćno ribarenje
* [[Vladimir Ćopić]] - komunistički prvak i publicist, jedan od osnivača KP(b) Srba, Hrvata i Slovenaca i član njezina Centralnoga izvršnog komiteta
* [[Branko Tomljanović]], Krombi - državni reprezentativac u dizanju utega, 7 puta prvak Jugoslavije, 7 medalja s prvenstva balkana, srebrna medalja na mediteranskim igrama Split 1976{{nedostaje izvor}}
* [[Rafael Krajač]], (1816.) - pomorski gospodarstvenik
* [[Ladislav Krajač]], (1857.) - pomorski gospodarstvenik
* [[Gavro Grünhut]] - hrv. nakladnik, publicist i pravaški agitator
* [[Ante Hameršmit]] - nogometaš u vrijeme SFRJ
* [[Aleksandar Franjo Čorić de Monte Creto]], hrvatski podmaršal u Habsburškoj Monarhiji
* Tomislav Rogić, od 2016 biskup šibenski
* [[Maksimilijan Ćolić]], prof. teologije, govornik, prvi rektor Sveučilišta u Pešti
* [[Juraj Vuk Ćolić]], senjski i modruški biskup, povijesni pisac
* [[Ivan Rogić Nehajev]], pjesnik i sociolog
* [[Neda Knifić]], antifašistkinja, partizanka

== Spomenici i znamenitosti ==

[[Datoteka:Suncanik Senj 45 paralela 07.jpg|mini|Sunčani sat na 45. paraleli]]

* [[Tvrđava Nehaj]]
* Gradski muzej, postava sakralne baštine
* [[Senjska katedrala|Katedrala]] iz [[12. stoljeće|12. st.]]
* Gradski bedemi i obrambene kule
* [[Ožegovićianum]], [[konvikt]] za siromašne učenike, osnivač biskup [[Mirko Ožegović]]
* [[Bura]], izrazito snažan i hladan [[vjetar]], kažu da se rađa u Senju, živi u Rijeci, umire u [[Trst]]u
* Ostaci crkve Sv. Franje, uskočki mauzolej, grobnica obitelji Frankopan
* Crkva Sv. Marije od Arta, zavjetna crkva senjskih mornara i ribara, makete brodova
* ostatci [[Senjska ploča|Senjske ploče]], oko [[1100.]] god., pisana [[Glagoljica|glagoljicom]]
* monumentalni trg Cilnica
* gradska luka
* senjski humor, prvi i najstariji humoristični list u Hrvatskoj - ''Metla i škavacera''<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/67002 Senj. zb. 35, 307-344 (2008.)] Danijel Kokić: Prilog sociologiji senjskog humora</ref>, službeno glasilo aktualne maškarane vlasti u Senju <ref>[http://www.novilist.hr/Vijesti/Regija/Lika-Senj/Senjska-metla-i-skavacera-traze-autore&sa=U&ei=G8A1T8vhBqGn0QWg_oSrAg&ved=0CBcQFjAB&usg=AFQjCNESfTz5p28FIhrNyB08XYZYg3L3Hw Novi list] Senjska metla i škavacera traže autore</ref>, novine s najdużim kontinuitetom <ref>[http://hrcak.srce.hr/file/43682 Etnol. trib. 25, Vol. 32, 2002., str. 75-98] Sanja Schneider: Senjski ljetni karneval</ref>
* [[Velika vrata]], završetak Jozefinske ceste i ulaz u Grad. Nose oznake udaljenosti između Senja i drugih gradova izraženih u [[Milja|njemačkim miljama]], krasi ih [[kruna]] [[Habsburg]]ovaca.
* [[Katakombe]], grobnice ispod Katedrale
* Uskočka ulica, prekrasan, nedirnut primjer srednjovjekovne arhitekture
* Zvonik katedrale, najviši zvonik u Gospićko-senjskoj biskupiji i cijeloj Riječkoj metropoliji
* Sakralna baština, zbirka portreta senjskih biskupa od [[16. stoljeće|16.]] do [[20. stoljeće|20. stoljeća]], zbirka [[knjiga]] ([[inkunabula]]), izložba [[Zlato|zlata]] i [[Srebro|srebra]], biskupski štap biskupa Kristofora, zbirka namještaja i misnog ruha, te dr.
* Gradski muzej
* [[Sunčani sat]] sagrađen na [[Državna cesta D8|Jadranskoj magistrali]] u [[sjever]]nom dijelu grada zbog činjenice što grad Senj leži na 45. [[Paralela (geografija)|paraleli]]
* [[Špilja Pijavica]] jedna od dviju špilja u Hrvatskoj u kojoj je zapažen efekt modrila
* U staroj crkvi izvan grada je reljefna ploča na kojoj je [[Kruna Aragonije|aragonski grb]] kneginje [[Ljuza Aragonska|Lujze Aragonske]], supruge [[Bernardin Frankopan|Bernardina Frankopana]].<ref>[https://repository.ffri.uniri.hr/islandora/object/ffri%3A206/datastream/PDF/view Repozitorij Filozofskog fakulteta u Rijeci] Dorothea Dumančić: Kamena skulptura Senja od 1390. do 1550. godine, Rijeka, rujan 2015. (pristupljeno 26. srpnja 2017.)</ref>

== Obrazovanje ==

* Prva glagoljaška [[glagoljaška tiskara u Senju|tiskara]] u Republici Hrvatskoj osnovana je u Senju. Dana [[7. kolovoza]] [[1494.]] godine tiska se [[Senjski glagoljski misal]], a između 1494. godine i [[1508.]] godine u njoj se tiskaju knjige na starohrvatskom jeziku, pisane [[Glagoljica|glagoljicom]].
* [[1248.]] senjski biskup Filip dobiva dozvolu [[Papa|pape]] [[Inocent IV.|Inocencija IV.]] za službu Božju na narodnom jeziku. Prvi put u kršćanskoj povijesti u katoličku katedralu ulazi jezik koji nije latinski, grčki, [[Hebrejski jezik|hebrejski]] ili [[Aramejski jezik|aramejski]]. Drugi narodi ovu povlasticu dobivaju tek u 20. stoljeću na [[II. vatikanski koncil|II. vatikanskom koncilu]].
* Senjska gimnazija, utemeljena [[1725.]] godine, tijekom [[19. stoljeće|19.]] i 20. st. dala je veliki broj znamenitih ljudi, [[književnik]]a i [[znanstvenik]]a. Ista danas nosi ime Pavla Rittera Vitezovića.

== Senj u književnosti ==

Tijekom [[povijest]]i mnogi pisci radnju svojih djela smjestili su u grad Senj.

Tako u [[Hrvatska književnost|hrvatskoj]] ali i [[Svjetska književnost|svjetskoj]] [[književnost]]i postoje [[roman]]i čiji su autori njihovu radnju u cijelosti ili djelomično smjestili u ovaj grad. Ti romani potječu iz različitih vremena a prikazuju Senj i njegove građane u tom ili pak u nekom ranijem vremenu.

Također postoje pjesme koje su napisali razni pjesnici u kojima su oni i opisali Senj.

=== Romani ===

Ovdje su navedeni svi romani, pisci, godine te jezik na kojem je po prvi put izdani svaki od tih romana, čija se radnja u potpunosti ili djelomično smjestila u Senju.

* [[Čuvaj se senjske ruke]] [[August Šenoa|Augusta Šenoe]], [[1876.]] godina; [[hrvatski jezik]]
* [[Posljednji Stipančići]] [[Vjenceslav Novak|Vjenceslava Novaka]], [[1899.]] godina; hrvatski jezik

== Stručna literatura o gradu Senju ==

Tijekom godina razni stručnjaci i razne institucije izdale su brojne stručne knjige koje obrađuju neke teme vezane uz grad Senj.

* [[Senjski zbornik]]
* [[Svjedočanstva o rimskoj Seniji]]

== Turizam ==

=== Mesopust i balovi ===

Svake godine za vrijeme [[Poklade|poklada]] u Senju traju balovi, tj. kostimirani i maskirani plesovi koji svake godine traju od prve [[Subota|subote]] nakon [[Nova godina|Nove godine]], pa sve do [[Utorak|utorka]] prije [[Kršćanstvo|kršćanskog]] spomendana [[Pepelnica|pepelnice]].

U to vrijeme svake subote navečer traju balovi sve do jutarnjih sati, dok svake [[Nedjelja|nedjelje]] u popodnevnim satima traje ''Reduta''. ''Reduta'' je verzija balova namijenjena samo djeci.

Završni dan senjskog zimskog bala je u utorak prije pepelnice, a on uvijek započinje tako da se u popodnevnim danima održi karnevalska povorka maškara, nakon čega slijedi bal koji uvijek završava u ranim jutarnjim satima [[Pepelnica|pepelnice]].

=== Ljetni karneval ===

Osim [[Bura|bure]], brojnih kulturnih znamenitosti, prekrasne prirode i duge povijesti Senj je poznat i po Senjskom ljetnom karnevalu, najstarijem i najvećem događaju takve vrste u Republici Hrvatskoj.

Karnevalska događanja traju četiri dana tijekom [[kolovoz]]a. Kulminiraju velikom karnevalskom povorkom u kojoj sudjeluje nekoliko tisuća maškara iz Hrvatske i inozemstva.

Najveći doprinos daju maškare iz Senja koje se mjesecima pripremaju za veliku povorku. Mnoštvo maškara predvođenih meštrom karnevala, mnoštvo alegorijskih kola, boja, glazbe i smijeha, ono su što ovaj ljetni karneval razlikuje od drugih.

Tradicijsko geslo Senjskog ljetnog karnevala je: "Karneval biži, ki ča uvati nek drži!".
Himna Senjskog ljetnog karnevala je "Dođi u Senj", tekst i glazba [[Hrvoje Hegedušić|Hrvoja Hegedušića]].

=== Smještaj ===

==== Hoteli ====

* Garni hotel Art
* Hotel Libra

==== Kampovi ====

* Kampovi u Senju:
** Kamp Škver
* Ostali kampovi na području grada Senja:
** Kamp Bunica I
** Kamp Bunica V
** Eurocamp Rača
** Kamp Spasovac
** Kamp Ujča

== Šport ==

* [[NK Nehaj Senj|Nogometni klub Nehaj]]
* [[RK Senj|Rukometni klub Senj]]
* [[Ženski rukometni klub Senia]]
* [[Nogometni klub Bunjevac]]
* [[Taekwando klub Senj]]

==Sporazumi s drugim gradovima==

Grad Senj surađuje s nekoliko europskih gradova s kojima ima potpisane ugovore o partnerstvu i sporazume o međusobnoj suradnji.

* {{ZD|M|MAĐ}} [[Kőszeg|Kiseg]] ([[Mađarska]]), sporazum o međugradskoj suradnji zaključen [[17. travnja]] [[1999.]] godine u Kőszegu, a ratificiran u Senju [[6. kolovoza]] 1999. godine.
* {{ZD|Č|ČEH}} [[Vratimov]] ([[Češka]]), sporazum o partnerstvu i međusobnoj suradnji sklopljen je [[11. rujna]] 1999. godine.
* {{ZD|P|POLJ}} [[Wielun]] ([[Poljska]]), ugovor o međusobnoj suradnji potpisan u [[Veljača|veljači]] [[2001.]] godine.
* {{ZD|F|FRA}} [[Sorbiers]] ([[Francuska]]), ugovor o međusobnoj suradnji potpisan [[11. kolovoza]] [[2000.]] godine, ratificiran [[15. lipnja]] 2001. godine.
* {{ZD|S|SLK}} [[Senec]] ([[Slovačka]]), ugovor o partnerstvu i međusobnoj suradnji potpisan [[21. travnja]] 2001. godine.
* {{ZD|A|AUT}} [[Parndorf]] ([[Austrija]]), ugovor o partnerstvu i međusobnoj suradnji potpisan je [[23. travnja]] [[2002.]] godine.
* {{ZD|H|HRV}} [[Vrbovec]] (Hrvatska), ugovor o partnerstvu i međusobnoj suradnji potpisan je [[2003.]] godine.

== Povezani članci ==

* [[Senjska biskupija]]

== Galerija slika ==

<center><gallery>
Datoteka:Senj6.jpg|Pogled na grad Senj i tvrđavu Nehaj
Datoteka:Senj Croatia.JPG|Pogled na Senj iz njegove luke
Datoteka:Nehaj Senj Croatia 01.jpg|[[Tvrđava Nehaj]] na [[Brdo|brdu]] [[Nehaj]] je najpoznatiji spomenik i simbol Senja
Datoteka:Senj statue.jpg|Kip ''Tri mornara''
Datoteka:ParalelaZ45.jpg|[[Sunčani sat]] u gradu Senju koji leži na 45. paraleli pokazuje kako Senj leži točno na sredini između [[ekvator]]a i [[Sjeverni pol|sjevernog pola]]
Datoteka:Senj45Paralela.jpg|Na 45. paraleli (označenoj bijelom linijom) udaljenost od ekvatora do Sjevernog pola iznosi 5000 kilometara, kako je i napisano na tabli.
Datoteka:Senj-bird-eye-01.jpg|Pogled na Senj s brda na dan kada puše ''Senjska [[bura]]''. S lijeve strane se vidi brdo Nehaj s Tvrđavom Nehaj, dok se iza vidi [[otok]] [[Prvić (Krk)|Prvić]] koji se nalazi između otoka [[Krk]]a i [[Rab]]a
</gallery></center>

{{Široka slika|Senj-seaside-panorama-201108.jpg|1800px|Pogled na Senjsku obalu. Na desnoj strani nalazi se brdo Nehaj s Tvrđavom Nehaj, a iza je [[Planinski prijevoj|prijevoj]] [[Vratnik (prijevoj)|Vratnik]] koji se uspinje na [[Velebit]].|box width|alignment}}

<center><gallery>
Datoteka:Winter bora in Senj.jpg|Pogled na dio Senjske luke okovane morskim ledom nakon hladne fronte (9. veljače 2012.)
Datoteka:Senj riva 09022012 004.jpg|Pogled izbliza na dio Senjske luke okovane morskim ledom nakon hladne fronte (9. veljače 2012.)
Datoteka:Senj riva 09022012 005.jpg|Jedan od [[svjetionik]]a u Senjskoj luci okovan morskim ledom nakon hladne fronte (9. veljače 2012.)
</gallery></center>

== Izvor i==
{{izvori}}

{{Portal Hrvatska}}
{{Portal Europa}}

== Vanjske poveznice ==
=== Sestrinski projekti ===

{{WProjekti
|commons = Senj
|commonshr = Senj
|commonscat = Senj
|commonscathr = Senj
|wikiatlas =
|wikiatlashr =
|wikizvor = Fotografijske slike iz Hrvatske; Senj; tekst Ivana Kukuljevića Sakcinskog
|wikizvor_autor =
|wječnik =
|wikiknjige =
|wikicitat =
}}

=== Službene stranice ===

* [http://www.senj.hr Službene stranice Grada Senja]
* [http://www.tz-senj.hr/ Službene stranice Turističke zajednice grada Senja]

{{GiO LSŽ}}

[[Kategorija:Gradovi u Ličko-senjskoj županiji]]
[[Kategorija:Senj| ]]

Senj - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica