<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Senzori</id>
	<title>Senzori - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Senzori"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Senzori&amp;action=history"/>
	<updated>2026-08-14T06:05:16Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.36.2</generator>
	<entry>
		<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Senzori&amp;diff=31330&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Senzori&amp;diff=31330&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-08-15T21:37:40Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--'''Senzori'''--&amp;gt;[[datoteka:Infrared Transceiver Circuit.jpg|mini|desno|300px|[[Infracrveno zračenje|Infracrveni]] senzor.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Sharp GP2Y0A21YK IR proximity sensor cropped.jpg|mini|desno|300px|[[Infracrveno zračenje|Infracrveni]] [[senzor blizine]].]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:LDR07 Light-dependent CdS photoresistor.jpg|mini|desno|250px|[[Fotootpornik]] ovisan o [[svjetlost|vidljivoj svjetlosti]].]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Mjerna prigusnica 1.png|mini|300px|desno|[[Mjerna prigušnica]] prema [[standard]]u ISO 5167 za mjerenje [[protok]]a.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Geigerov brojač 1.png|mini|300px|desno|Presjek kroz [[Geiger-Müllerovo brojilo]].]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Fotometer.jpg|mini|desno|300px|[[Fotometar]].]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:NTC bead.jpg|300px|mini|desno|Primjer NTC [[termistor]]a koji ima negativni koeficijent temperaturne promjene [[električni otpor|električnog otpora]].]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Thermocouple0002.jpg|mini|desno|300px|[[Termočlanak]] spojen na [[multimetar]] pokazuje sobnu [[temperatura|temperaturu]] u [[°C]].]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Senzor''' ([[Njemački jezik|njem]]. ''Sensor'', [[Engleski jezik|engl]]. ''sensor'', prema [[Latinski jezik|lat]]. ''sensus'': osjećanje; osjećaj; osjetilo) &amp;lt;ref&amp;gt; '''senzor''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=55412] &amp;quot;Hrvatska enciklopedija&amp;quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.&amp;lt;/ref&amp;gt;, '''pretvornik''' ili '''mjerno osjetilo''' je dio [[Mjerni instrument|mjernoga sustava]] koji je u izravnom dodiru s [[Mjerna veličina|mjerenom veličinom]] i daje izlazni signal ovisan o njezinu iznosu. Zbog prevladavajuće primjene [[Električna struja|električnih]] i [[elektronika|elektroničkih sustava]], većina mjernih osjetila pretvara mjerenu veličinu u [[Električni signal|električki mjerljiv signal]]. Tako se na primjer mehaničko [[titranje]] [[membrana|membrane]] koja čini jednu ploču [[električni kondenzator|električnoga kondenzatora]] u kondenzatorskome [[mikrofon]]u, uzrokovano [[električni kondenzator|zvučnim valovima]], pretvara u promjenu [[električni kapacitet|električnoga kapaciteta]]. &amp;lt;ref&amp;gt; '''mjerno osjetilo (senzor)''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=45689] &amp;quot;Hrvatska enciklopedija&amp;quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.&amp;lt;/ref&amp;gt; Senzor dakle mjeri [[fizika]]lnu veličinu (na primjer [[temperatura|temperaturu]], [[Vlažnost zraka|vlažnosti zraka]], [[tlak]]a, [[broj okretaja]] [[motor]]a) i pretvara ju u signal pogodan za daljnju obradu (najčešće u električni signal).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Podjela ==&lt;br /&gt;
Mjerna osjetila mogu se razlikovati na temelju više kriterija:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Podjela prema mjerenoj veličini ===&lt;br /&gt;
Prema mjerenoj veličini mogu biti: &lt;br /&gt;
* mehanička, &lt;br /&gt;
* toplinska, &lt;br /&gt;
* radijacijska, &lt;br /&gt;
* magnetska, &lt;br /&gt;
* kemijska, &lt;br /&gt;
* biološka mjerna osjetila.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Podjela prema načinu pretvorbe ===&lt;br /&gt;
Prema načinu pretvorbe mogu biti:&lt;br /&gt;
* piezoelektrični, &lt;br /&gt;
* fotoelektrični, &lt;br /&gt;
* termoelektrični.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Podjela prema području primjene ===&lt;br /&gt;
Prema području primjene mogu biti:&lt;br /&gt;
* medicina, &lt;br /&gt;
* kućanstvo, &lt;br /&gt;
* svemirska istraživanja, i tako dalje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Podjela prema materijalu ===&lt;br /&gt;
Prema materijalu mogu biti:&lt;br /&gt;
* vodič, &lt;br /&gt;
* poluvodič, &lt;br /&gt;
* optičko vlakno.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Podjela prema tehnologiji izrade ===&lt;br /&gt;
Prema tehnologiji izrade mogu biti:&lt;br /&gt;
* mikroelektromehanička tehnologija, &lt;br /&gt;
* nanotehnologija.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Podjela prema aktivnosti i pasivnosti ===&lt;br /&gt;
Mjerna osjetila s električki mjerljivim izlaznim signalom mogu biti aktivna i pasivna: &lt;br /&gt;
* aktivno mjerno osjetilo pod utjecajem mjerene veličine stvara (generira) električni signal (na primjer fotonaponske ćelije izravno pretvaraju svjetlost u električni napon), &lt;br /&gt;
* a u pasivnome mjernom osjetilu mjerena veličina kvantitativno mijenja neko njegovo električno svojstvo (na primjer promjena otpora fotootpornika pod utjecajem svjetlosti).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Podjela prema načinu rada ===&lt;br /&gt;
Senzori se prema načinu rada dijele na: &lt;br /&gt;
* kontaktne: moraju biti u dodiru s predmetom mjerenja (na primjer termometar, turbinski mjerač protoka),&lt;br /&gt;
* beskontaktne: nisu u dodiru s predmetom mjerenja ([[radar]], [[GPS]]).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Podjela prema složenosti ===&lt;br /&gt;
Senzori prema složenosti mogu biti: &lt;br /&gt;
* samostalne jedinice: izlaz to jest očitanje je moguće odmah koristiti (na primjer termometar),&lt;br /&gt;
* nesamostalne( dio složenije cjeline): izlaz senzora treba prilagoditi prije upotrebe (na primjer optički senzor, mikrofon).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Podjela prema vrsti izlaznog signala ===&lt;br /&gt;
Senzori prema vrsti izlaznog signala mogu biti: &lt;br /&gt;
* električni signal (struja ili napon):  &lt;br /&gt;
** binarni signal: postoje samo dva stanja,&lt;br /&gt;
** pulsni izlaz: nekontinuirani izlaz, postoji gradacija u izlaznom signalu,&lt;br /&gt;
** analogni izlaz bez pojačala,&lt;br /&gt;
** analogni izlaz sa pojačalom,&lt;br /&gt;
* neelektrični signal: tlak zraka, [[svjetljivost]] i slično.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Podjela senzora prema načinu prikaza signala ===&lt;br /&gt;
Prema načinu prikaza signala senzori mogu biti:&lt;br /&gt;
* binarni senzori: pretvaraju mjerenu fizikalnu veličinu u binarni signal (senzor blizine, senzor pritiska, senzor temperature)&lt;br /&gt;
* analogni senzori: pretvaraju fizikalnu veličinu u analogni signal (obično električnu veličinu kao senzor udaljenosti, senzor sile, akustički senzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Primjena senzorike u postrojenjima ==&lt;br /&gt;
Za pojam senzorike možemo reći da se konstantno pojavljuje u klasičnoj primjeni u zadnjih pet godina. [[Automatizacija|Automatizacijom]] proizvodnje čija se raširenost svakog dana sve više proširuje došli smo do spoznaje da je usporedni razvoj senzorike neophodan. Kao glavni primjer upotrebe senzorike možemo navesti upotrebu senzora na [[tvornica|tvorničkim]] trakama u velikim, ali i malim postrojenjima. Senzori su najčešće postavljeni kako bi nadzirali, odnosno registrirali protok pogonske trake, kao i mnogobrojne čimbenike proizvodnje. U ovakvom primjeru proizvodnje susrećemo se sa raznim vrstama senzora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Vrste senzora po tipu primjene ===&lt;br /&gt;
Jedna od najprimjenjenijih vrsta senzora su senzori pokreta. Oni registriraju pomak izratka koji se kreće po tvorničkoj traci. Kada izradak dođe do mjesta koje je označeno senzorskom zrakom, izradak je prekida i time omogućuje senzoru da registrira pokret, te tu informaciju šalje do glavnog [[računalo|računala]] koje prati proces proizvodnje. Također u nekim postrojenjima [[klima]]tski uvjeti igraju veliku ulogu, pogotovo ako se radi o, recimo proizvodnji hrane. U takvim postrojenjima koristimo senzore [[temperatura|temperature]] koji reguliraju [[protok]] [[zrak]]a te njegovo zagrijavanje odnosno hlađenje, tako da registriraju temperaturu i u skladu sa zahtjevima proizvodnje šalju signal glavnom računalu koje regulira protok hlađenja/zagrijavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Poveznice ==&lt;br /&gt;
* [[Senzor blizine]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Vanjske poveznice ==&lt;br /&gt;
{{commons|Sensors}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija: Tehnologija]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Industrijska automatika]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>