WikiSysop: bny

2022-04-14T09:57:37Z

bny

←Starija inačica		Inačica od 09:57, 14. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Sito'''-->~~[[datoteka:Laboratory sieves BMK.jpg\|mini\|desno\|250px\|[[Metal]]na sita.]]		[[datoteka:Laboratory sieves BMK.jpg\|mini\|desno\|250px\|[[Metal]]na sita.]]

	[[datoteka:Hydrocyclone.png\|mini\|desno\|250px\|Prikaz rada [[hidrociklon]]a:<br>1. ulaz mješavine tekućine i čvrstih čestica (na primjer [[pijesak]]),<br>2. izlaz čvrstih čestica,<br>3. izlaz čiste tekućine.]]		[[datoteka:Hydrocyclone.png\|mini\|desno\|250px\|Prikaz rada [[hidrociklon]]a:<br>1. ulaz mješavine tekućine i čvrstih čestica (na primjer [[pijesak]]),<br>2. izlaz čvrstih čestica,<br>3. izlaz čiste tekućine.]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-22T14:57:22Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Laboratory sieves BMK.jpg|mini|desno|250px|[[Metal]]na sita.]]

[[datoteka:Hydrocyclone.png|mini|desno|250px|Prikaz rada [[hidrociklon]]a:<br>1. ulaz mješavine tekućine i čvrstih čestica (na primjer [[pijesak]]),<br>2. izlaz čvrstih čestica,<br>3. izlaz čiste tekućine.]]

'''Sito''' je [[naprava]] za odjeljivanje [[zrno|zrna]] određene veličine iz [[masa|mase]] zrnatoga, sipkog [[materijal]]a. Glavni dio sita, prosjevna [[površina]], izvedena je kao rešetka od šipaka, [[žica|žičana]] mreža ili perforirana ploča s okruglim ili pravokutnim otvorima. Materijal se na sito doprema ručno ili mehanički, pa zrna manja od otvora propadaju kroz sito, a veća zrna na njem zaostaju. Višekratnim prosijavanjem kroz sita s različitom veličinom otvora može se smjesa zrnatih ili praškastih čestica različite veličine razdvojiti na više [[frakcija]] (u [[kemija|kemiji]], frakcija je dio izdvojen iz neke smjese, na primjer [[Frakcijska destilacija|frakcijskom destilacijom]], [[kristalizacija|kristalizacijom]] i drugim). Razlikuju se ravna i valjkasta sita, nepomična i pomična. Nepomično ravno sito nagnuta je [[čelik|čelična]] rešetka, na koju se materijal obično sipa izravno iz [[prijevoz]]nog (transportnoga) [[vozila]], pa sitna zrna propadaju kroz otvore rešetke, a krupna kližu po površini sita i ulaze u spremnik. Najčešći su oblici [[gibanje|gibanja]] pomičnih sita [[Kružno gibanje|kružno]] ili [[elipsa|eliptično]] gibanje tjerano [[Ekscentricitet|ekscentrom]], [[njihalo|njihanje]] i [[vibracije|vibracijsko]] gibanje (tresenje) ravnih sita, te [[rotacija]] ([[vrtnja]]) [[valjak|valjkastih]] sita u okomitoj ravnini. Kao posebna vrsta izdvaja se prosijavanje djelovanjem [[ultrazvuk]]a. Sita se najviše rabe u [[mlin]]arstvu, [[građevinarstvo|građevinarstvu]], [[rudarstvo|rudarstvu]] i [[kemijska industrija|kemijskoj industriji]], te u [[kućanstvo|kućanstvu]]. <ref> '''sito''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=56269] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

== Klasiranje ==
'''Klasiranje''' (prema [[klasa]]) je [[Separacija|separacijska]] operacija procesne tehnike; služi za razdvajanje zrnatih tvari ili materijala na frakcije (klase) prema veličini, a odvija se prosijavanjem ili u [[fluid]]u. Klasiranje prosijavanjem u industrijskoj se praksi primjenjuje uglavnom za zrna veća od 1 [[milimetar]], dok klasiranje u fluidu (tekućina ili plin) obuhvaća granulacijski raspon od 4 do 0,5 mm, iznimno i od 0,5 do 0,1 mm. Veličina zrna kao osnova klasiranja jednoznačno se može odrediti samo za pravilne oblike, na primjer za kuglu promjerom, za kocku duljinom brida. Za nepravilne oblike, kakvi su u prirodi najčešći, veličina zrna određuje se drugačije, najčešće promjerom otvora sita ili takozvanim ekvivalentnim promjerima, na primjer promjerom kugle koja ima jednak obujam kao nepravilno zrno. Klasiranje prosijavanjem s pomoću sita može biti suho ili mokro.

Prosjevne površine sita izvedene su od šipaka, perforiranih ploča ili mreže od upletene žice, s otvorima određene veličine. Zrna manja od otvora propadaju kroz sito kao prosjev, a veća zrna zaostaju na situ kao osjev. Sita mogu biti nepomična ili pomična, a tvari ili materijali mogu se po prosjevnoj površini sita kretati kotrljanjem ili odbacivanjem.

Klasiranje u fluidu (u kapljevitom ili plinovitom mediju) temelji se na brzini padanja zrna, koje je u početku [[Jednoliko ubrzano gibanje po pravcu|jednoliko ubrzano]], a nakon nekog vremena, zbog [[trenje|trenja]], prelazi u jednoliko neubrzano. Tako zrna postižu stalnu (konstantnu) konačnu brzinu padanja, koja ovisi o njihovoj [[gustoća|gustoći]] i veličini, pa se zrna jednake konačne brzine (supadna zrna) mogu odijeliti u frakcije. Odvajanje po veličini može se provesti samo iz kolektiva zrna jednake gustoće (klasiranje), jer veću brzinu imaju veća zrna. Slično, odvajanje po gustoći može se provesti samo iz kolektiva zrna jednake veličine (sortiranje), jer veću brzinu imaju gušća zrna. Uređaji za klasiranje u fluidu najjednostavnije se, prema polju primijenjene sile, dijele na [[gravitacija|gravitacijske]] i [[Centrifugalna i centripetalna sila|centrifugalne]]. Gravitacijski uređaji nadalje se razlikuju prema smjeru [[strujanje|strujanja]] fluida i padanja zrna. Ako je strujanje fluida vodoravno tako da čini [[kut]] s [[putanja|putanjom]] (trajektorijem) zrna, klasiranje se naziva sedimentacijsko ili klasiranje u križnom toku. Ako su smjerovi strujanja fluida i padanja zrna suprotni, klasiranje je protustrujno. Gravitacijski uređaji za klasiranje dijele se i na mehaničke i nemehaničke, ovisno o načinu uklanjanja grube frakcije iz uređaja. Centrifugalni su uređaji [[hidrociklon]]i, ili općenito [[Ciklonsko odvajanje|cikloni]]. <ref> '''klasiranje''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=31763] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Tehnologija]]
[[Kategorija:Analitička kemija]]
[[Kategorija:Materijali]]

Sito - Povijest promjena

WikiSysop: bny

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica