WikiSysop: bny

2022-04-14T11:16:01Z

bny

←Starija inačica		Inačica od 11:16, 14. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Sjevernjača'''-->~~{{Starbox begin \|		{{Starbox begin \|
	name=Alpha Ursae Minoris }}		name=Alpha Ursae Minoris }}
	<!--{{Starbox image \|		<!--{{Starbox image \|

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-22T06:19:37Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Starbox begin |
name=Alpha Ursae Minoris }}

{{Starbox observe |
epoch=J2000 |
ra=02h 31m 48.7s |
dec=+89° 15′ 51″ |
appmag_v=1.97 |
constell=[[Mali medvjed]] }}
{{Starbox character |
class=F7 Ib-II SB |
b-v=0.60 |
u-b=0.38 |
variable=[[Cefeida]] }}
{{Starbox astrometry |
radial_v=-17 |
prop_mo_ra=44.22 |
prop_mo_dec=-11.74 |
parallax=7.56 |
p_error=0.48 |
dist_ly=431 |
dist_pc=132 |
absmag_v=-3.64 }}
{{Starbox detail|
mass=6 |
radius=30 |
luminosity=2200 |
temperature=7000 |
metal=? |
rotation=~17 km/s |
age=? }}
{{Starbox catalog |
names=Polaris, Cynosura, Alruccabah, Phoenice, Tramontana, Angel Stern, Navigatoria, Star of Arcady, Yilduz, Mismar, Polyarnaya, 1 Ursae Minoris, [[Harvard Revised catalogue|HR]] 424, [[Bonner Durchmusterung|BD]] +88°8, [[Henry Draper catalogue|HD]] 8890, [[Smithsonian Astrophysical Observatory|SAO]] 308, FK5 907, GC 2243, ADS 1477, CCDM 02319+8915, [[Hipparcos catalogue|HIP]] 11767. }}
{{Starbox end}}
[[Datoteka:Sjevernjaca2.jpg|mini|lijevo|250px|Sjevernjača se nalazi na nebu tako da se prvo pronađe [[Veliki medvjed]], koji ima oblik velikih kola (7 [[zvijezda]]) i zatim se od zadnjih dviju zvijezda produlji linija (otprilike 5 duljina) i smjer vodi na Sjevernjaču u [[Mali medvjed|Malom medvjedu]].]]
[[datoteka:Sjevernjaca 1.gif|mini|lijevo|250px|U razdoblju [[Platonova godina|Platonove godine]], [[nebeski polovi|sjeverni nebeski pol]] opiše [[kružnica|kružnicu]] među [[zvijezda]]ma; stoga će današnju Sjevernjaču zamjenjivati druge zvijezde.]]
'''Sjevernjača''' (α UMi / α Ursae Minoris / Alpha Malog medvjeda, [[latinski|lat]]: ''Polaris'') je najsjajnija [[zvijezda]] zviježđa [[Mali medvjed (zviježđe)|Mali medvjed]]. Sjevernjača je vrlo blizu sjevernog [[nebeski polovi|nebeskog pola]], pa je pomoću nje lako odrediti pravac sjevera. Ponekad se u narodu može čuti da je Sjevernjača najsjanija zvijezda na nebu, što je zabluda. U stvarnosti je 45. po sjaju na noćnom nebu, dok je nasjajnija zvijezda zapravo [[Sirius]]. Latinski naziv ''Polaris'' dolazi od ''Stella Polaris'' ([[Polarna zvijezda]]). Vrlo rijetko je u upotrebi i [[grčki]] naziv ''Cynosura'' (''Κυνόσουρα''), što znači "rep psa", te ''Polaris Borealis''.

Sjevernjača je od nas udaljena otprilike 430 [[svjetlosna godina|svjetlosnih godina]]. Oko nje kruže još četiri zvijezde: dvije bliske zvijezde nalaze se na udaljenosti od 18 AJ (UMi Ab) i 2400 AJ (UMi B). UMi B, poznata još kao [[Polaris B]] (Sjevernjača B), lako je vidljiva i malim amaterskim teleskopom.

Već stoljećima ova zvijezda, koja se nalazi skoro točno iznad Sjevernog pola, služi putnicima da se orijentiraju bez kompasa. Ona je ujedno i Zemlji najbliža Cefeida, posebna klasa zvijezda koje neprestano pulsiraju. Posljednja ispitivanja pokazuju da puno toga još ne znamo o ovoj zvijezdi, kao i da se ona ne uklapa ni u jedan zvjezdani model koji primjenjuju astrofizičari. [[Model zvjezdane evolucije]] izračunao je da je masa Sjevernjače sedam puta veća od našeg Sunca, dok mjerenja drugačijom metodom<ref>{{Citiranje weba|author=N.I.|work=index.hr|title=Nešto čudno se događa sa zvijezdom Sjevernjačom, znanstvenici ne znaju što|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2164235|date=11. ožujka 2020.|accessdate=2020-03-11}}</ref> (Newtonovi zakoni gravitacije i [[paralaksa]] Hubbleova teleskopa<ref name="something strange"/>) nalažu da je njena masa 3,45 puta veća (+/- 0,75), što je velika i zbunjujuća razlika.<ref name="something strange"/>
Sami [[binarni sustav]] dviju zvijezda je čudan i na druge načine. Prema izračunima Sjevernjača B je dosta starija nego njena veća sestra, što je neobično kod dvojnih sustava, jer u njima su obično iste dobi.<ref name="something strange">(eng.) [https://www.livescience.com/north-star-cepheid-mystery.html Live Science] Rafi Letzter: ''Something strange is going on with the North Star'', 11. ožujka 2020. (pristupljeno 14. ožujka 2020.)</ref>

== Polarna zvijezda ==
{{Glavni|Polarna zvijezda}}

Polarna zvijezda je [[zvijezda]] najbliža [[nebeski polovi|nebeskom polu]].

Sjevernjača (trenutna ''Polarna zvijezda'', ''Polaris'', ''Alfa Maloga medvjeda'', ''α Ursae Minoris'') je zvijezda najbliža sjevernomu nebeskom polu (udaljena 42[[Stupanj (kut)|′]]), gotovo nepomična na [[nebeska sfera|nebeskoj sferi]] i zbog toga pogodna za [[orijentacija|orijentaciju]]. Najsjajnija je zvijezda [[Mali medvjed|Maloga medvjeda]], promjenljiva sjaja, prosječne [[Prividna magnituda|prividne magnitude]] 1,9. Sjaj joj se mijenja u razdoblju od 4 [[dan]]a. To je trojni zvjezdani sustav udaljen od [[Zemlja|Zemlje]] približno 430 svjetlosnih godina. ''Sjevernjača Aa'' žuti je div, [[cefeida]] mase oko 6 puta veće od [[Sunce|Sunčeve]], oko 46 puta većega [[promjer]]a, 2200 puta većega sjaja i površinske [[temperatura|temperature]] oko 7 200 [[Kelvin|K]] (6 927 [[Celzij|°C]]). ''Sjevernjača B'' može se uočiti i s pomoću manjega [[teleskop]]a, a ''Sjevernjača Ab'' prvi je put snimljena 2006. s pomoću [[Svemirski teleskop Hubble|Hubbleova svemirskog teleskopa]]. <ref> '''Sjevernjača''', [http://enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=56349] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>

Na južnom nebeskom polu trenutno nema tako sjajne zvijezde u blizini da bi se mogla nazvati '''Južna Polarna zvijezda'''. Najbliža zvijezda je [[Oktant (zviježđe)|Sigma Oktant]] (σ Octantis) koja se ponekad naziva i Južna zvijezda.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commons|Category:Polaris}}
*[http://www.astro.uiuc.edu/~kaler/sow/polaris.html Polaris]

{{Mrva-zvijezda}}
[[Kategorija:Zvijezde]]
[[Kategorija:Mali medvjed]]

Sjevernjača - Povijest promjena

WikiSysop: bny

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica