https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=Slavonija_%26_BaranjaSlavonija & Baranja - Povijest promjena2026-09-24T09:27:16ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.36.2https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Slavonija_%26_Baranja&diff=25257&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-08-07T00:11:36Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Slavonija & Baranja'''-->[[Datoteka: Slavonija_&_Baranja.jpg|desno|mini| Monografija "Slavonija & Baranja"]]<br />
{{slično|monografiji|geografsku cijelinu|Slavonija i Baranja}}<br />
<br />
'''Slavonija & Baranja''', reprezentativna [[monografija]] na 272 stranice velikog formata [[Marin Topić (fotograf)|Marina Topića]] ([[fotografija|fotografije]] u boji) i [[Zvonko Maković|Zvonka Makovića]] (tekst), s usporednim tekstom na [[hrvatski|hrvatskom]] i [[engleski|engleskom]] jeziku, koju je 2005. godine objavio [[Osijek|osječki]] izdavač MIT d.o.o. U prvom poglavlju ("Rijeke, putovi, šume, granice") Maković piše o prostoru [[Slavonija i Baranja|Slavonije i Baranje]]; u drugom ("Povijesni pregled") o životu u Slavoniji i Baranji od najstarijih vremena do danas; u trećem ("Tragovi vremena") o gradovima, utvrdama, selima, crkvama i samostanima, o katedrali u [[Đakovo|Đakovu]], o [[slikarstvo|slikarstvu]] i [[skulptura|skulpturi]] te o [[književnost]]i. Četvrto poglavlje posvećeno je slavonsko-baranjskim gradovima (i nekim manjim mjestima) i njihovoj okolini : [[Ilok]]u, [[Vukovar]]u, [[Beli Manastir|Belom Manastiru]], [[Valpovo|Valpovu]], [[Donji Miholjac|Donjem Miholjcu]], [[Slatina|Slatini]], [[Virovitica|Vitovitici]], [[Pakrac]]u, [[Lipik]]u - [[Daruvar]]u, [[Jankovac (Sokolovac)|Jankovcu]], [[Požega|Požegi]], [[Orahovica|Orahovici]], [[Nova Gradiška|Novoj Gradiški]] - [[Cernik]]u, [[Našice|Našicama]] , [[Đakovo|Đakovu]], [[Osijek]]u, [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]], [[Vinkovci]]ma, [[Otok (grad)|Otok]]u i [[Županja|Županji]]. <br />
<br />
== Prikaz Baranje ==<br />
U monografiji se ističe da je središte hrvatskoga dijela [[Baranja|Baranje]] Beli Manastir te da "od kulturno-povijesnih znamenitosti toga grada treba istaknuti dvije crkve - [[Crkva sv. arhangela Mihaila|pravoslavnu]] (1759.) i [[Crkva sv. Martina| katoličku]] (1777.)". Grad je dobio na značenju u novije vrijeme, dok je ranije osobitu važnost imalo vlastelinstvo [[Belje]], "veliki posjed" što ga je "dobio pobjednik nad [[Turci]]ma, princ [[Eugen Savojski]], koji je u selu [[Bilje|Bilju]] sagradio mali lovački [[Dvorac Eugena Savojskog|dvorac]] (1705.-1712.)". Na kraju teksta o Baranji kaže se da obilje vode koja natapa Baranju iz [[Drava|Drave]] i [[Dunav]]a i njihovih brojnih rukavaca i močvara pogoduje bujanju biljnoga i životinjskog svijeta. Uz dvije manje fotografije Belog Manastira (stara pošta i Ljepotica) i [[bansko brdo|Banskog brda]], Baranja je predstavljena velikim fotografijama (preko dvije stranice) [[Kopački rit|Kopačkog rita]], lovačkog dvorca u [[Tikveš (Bilje)|Tikveš]]u (podignutog oko 1895.), vinskih podruma u [[Zmajevac|Zmajevcu]] i lovačkog dvorca Eugena Savojskog u Bilju (s početka 18. st.). Monografija završava "Post scriptumom" i kraćim biografijama autora Marina Topića i Zvonka Makovića.<br />
<br />
<br />
== Izvor ==<br />
* Jovan Nedić: ''"Slavonija & Baranja"'' → ''"Baranjski leksikon"''. [[Baranjski dom]], I, 43, 5 - [[Beli Manastir]], 10-11. VII. 2006.<br />
<br />
== Vanjske poveznice ==<br />
*[http://www.sib.hr Regionalni portal Slavonije i Baranje]<br />
<br />
<br />
<br />
[[Kategorija:Baranjski leksikon]]<br />
[[Kategorija:Valpovački leksikon]]</div>WikiSysop