WikiSysop: file->datoteka

2022-05-08T07:09:55Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 07:09, 8. svibnja 2022.
Redak 30:		Redak 30:

	=== Osnutak u ratno doba ===		=== Osnutak u ratno doba ===
	[[~~File~~:Prvi broj Slobodne Dalmacije u slobodnom Splitu 1943.jpg\|thumb\|Prvi broj Slobodne Dalmacije u slobodnom Splitu 1943.]]		[[Datoteka:Prvi broj Slobodne Dalmacije u slobodnom Splitu 1943.jpg\|thumb\|Prvi broj Slobodne Dalmacije u slobodnom Splitu 1943.]]

	Za vrijeme [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]] preokret u sukobu nastaje krajem [[1942.]] godine kada su [[Njemačka\|Nijemci]] poraženi kod [[Volgograd\|Staljingrada]], njihove snage slomljene kod [[El Alamein]]a, a [[SAD\|Amerikanci]] pokrenuli ofenzivu na pacifičke otoke pod kontrolom [[Japan\|japanske vojske]]. U svibnju [[1943.]] Nijemci i [[Italija\|Italija]] povukli su se iz Afrike, a Saveznici su izvršili ofenzivu na [[Sicilija\|Siciliju]] i talijansko kopno.		Za vrijeme [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]] preokret u sukobu nastaje krajem [[1942.]] godine kada su [[Njemačka\|Nijemci]] poraženi kod [[Volgograd\|Staljingrada]], njihove snage slomljene kod [[El Alamein]]a, a [[SAD\|Amerikanci]] pokrenuli ofenzivu na pacifičke otoke pod kontrolom [[Japan\|japanske vojske]]. U svibnju [[1943.]] Nijemci i [[Italija\|Italija]] povukli su se iz Afrike, a Saveznici su izvršili ofenzivu na [[Sicilija\|Siciliju]] i talijansko kopno.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-28T02:51:27Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir novine
| ime = Slobodna Dalmacija
| slika = [[Slika:Slobodna Dalmacija Logo.svg|200px]]
| opis slike =
| tip = [[dnevne novine]]
| format = [[berliner]]
| vlasnik = [[Hanza Media]]
| izdavač = Slobodna Dalmacija d.d.
| glavni urednik = Jadran Kapor
| odgovorni urednik =
| izvršni urednik = Damir Dukić
| novinari =
| utemeljen = [[17. lipnja]] [[1943.]]
| politička orijentacija =
| jezik = [[hrvatski]]
| prestao izlaziti =
| cijena = 8 kn
| sjedište = Hrvatske mornarice 4<br />[[Split]], [[Hrvatska]]
| naklada = 35.039 <ref>[http://www.hgk.hr/wp-content/blogs.dir/1/files_mf/13_evidencija_izdanih_potvrda_085.doc] Hrvatska gospodarska komora sektor za industriju Zagreb, 24.04.2013.; Evidencija izdanih potvrda o upisu u upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska; Prosječna prodana naklada (2011.) (pristupljeno 20. svibnja 2013.)</ref>
| ISSN = 0350-4662
| oclc = 8546528
| stranice = http://www.slobodnadalmacija.hr
}}
'''Slobodna Dalmacija''' je hrvatski [[Dnevne novine|dnevnik]] i najtiražnije novine u [[Dalmacija|Dalmaciji]].

== Mjesto izlaženja ==
Prvi broj tiskan je [[17. lipnja]] [[1943.]] godine u pojati na [[Mosor]]u. Nakon toga tiskala se u [[Brštanovo|Brštanovu]], Splitu, [[Ogorje|Ogorju]], [[Livno|Livnu]], [[Hvar (grad)|Hvar]]u i [[Vis (grad)|Vis]]u, a od [[26. listopada]] [[1944.]] stalno u Splitu.

== Povijest ==

=== Osnutak u ratno doba ===
[[File:Prvi broj Slobodne Dalmacije u slobodnom Splitu 1943.jpg|thumb|Prvi broj Slobodne Dalmacije u slobodnom Splitu 1943.]]

Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] preokret u sukobu nastaje krajem [[1942.]] godine kada su [[Njemačka|Nijemci]] poraženi kod [[Volgograd|Staljingrada]], njihove snage slomljene kod [[El Alamein]]a, a [[SAD|Amerikanci]] pokrenuli ofenzivu na pacifičke otoke pod kontrolom [[Japan|japanske vojske]]. U svibnju [[1943.]] Nijemci i [[Italija|Italija]] povukli su se iz Afrike, a Saveznici su izvršili ofenzivu na [[Sicilija|Siciliju]] i talijansko kopno.

U takvom trenutku vođe dalmatinskih partizana odlučile su početkom lipnja [[1943.]] godine osnovati jedan središnji list za čitavu pokrajinu preko čijih će se "stranica upravljati nabujalim narodnim pokretom". Time je bila začeta ideja današnje Slobodne Dalmacije.

Prvi broj lista tiskan je u napuštenoj pastirskoj pojati na [[Mosor]]u [[17. lipnja]] [[1943.]] godine s podnaslovom "Dnevnik Jedinstvenog narodnooslobodilačkog fronta Dalmacije". Novine su se tiskale u otežanim uvjetima s primitivnim sredstvima. Papir za tiskanje dopremao se potajice iz Splita. Među prvim novinarima Slobodne Dalmacije isticali su se '''[[Šerif Šehović]]''', prvi glavni urednik lista, [[Leon Geršković]] i Živko Gattin, a listu su pridonijeli i ilustratori [[Cvijeta Job]] i [[Joko Knežević]]. Za list je pisao i književnik [[Jure Kaštelan]].

Nakon što su Talijani minobacačima stali gađati Mosor, uredništvo se premjestilo u [[Brštanovo]] pod [[Moseć]]em. U rujnu [[1943.]] godine, poslije kapitulacije Italije, list se nakratko tiskao u Splitu, a potom se list selio od [[Ogorje|Ogorja]] do [[Livno|Livna]] da bi se zatim uredništvo i sva oprema prebacila prosinca 1943. na Hvar.
S Hvara, kojeg su već u siječnju [[1944.]] godine okupirali [[nacizam|nacisti]], uredništvo je prebjeglo na slobodni otok Vis gdje su novine jedno vrijeme tiskane i u obiteljskoj kući književnika [[Ranko Marinković|Ranka Marinkovića]].
U to vrijeme Slobodna već sadrži vijesti o [[kultura|kulturi]] i [[šport]]u. Piše se o kazalištu i o [[HNK Hajduk|Hajduku]], obnovljenom na Visu na dan [[Sveti Duje|sv. Dujma]], [[7. svibnja]] [[1944.]] godine.
Partizanske postrojbe su u jesen 1944. godine krenule u oslobođenje Dalmacije, pa 72. broj lista od [[26. listopada]] donosi naslov preko čitave prve stranice: "Oslobođen je Split, ponos hrvatske Dalmacije".

Uredništvo Slobodne Dalmacije tada je konačno preseljeno u oslobođeni Split, a prostorije je pronašla u kući Ivanišević kod Pazara (splitska tržnica).

=== Slobodna Dalmacija za vrijeme Jugoslavije ===
U vrijeme komunističke vladavine partijski kadrovi imali su znatnog upliva na uređivačku politiku svih novina u [[SFRJ|Jugoslaviji]] pa time i u Slobodnoj Dalmaciji u kojoj su morali izlaziti propagandni članci koji su veličali ideološko jednoumlje novoga režima. Ipak, novina je dala i niz značajnih članaka koji dokumentiraju povijest poput članka od [[15. travnja]] [[1945.]] godine o izvanrednom zasjedanju ZAVNOH-a (kasnijeg hrvatskog Sabora) u Splitu na kojem je osnovana prva narodna vlada Hrvatske na čelu s [[Vladimir Bakarić|Vladimirom Bakarićem]] ili članak od [[8. svibnja]] [[1945.]] godine koji je popratio slom [[Adolf Hitler|Hitlerove]] Njemačke naslovom "Dan pobjede - najveći događaj u historiji čovječanstva".

[[50-ih]] godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]] dvije su teme prednjačile na stranicama Slobodne Dalmacije - [[radničko samoupravljanje]] i [[pokret nesvrstanih]].

Godine [[1950.]] provedena je policijska istraga u Slobodnoj radi navodne skupine [[informbiro]]vaca u redakciji kojoj je bio cilj čišćenje režimu nepoćudnog kadra.

Slobodna je opširno popratila [[Josip Broz Tito|Titov]] dolazak u Dalmaciju [[6. svibnja]] [[1962.]] godine, gdje se Tito u govorima kritički obrušio na svoje suradnike u vlasti. Naime, taj posjet dalmaciji uslijedio je nakon zataškanog raskola među republikama na zasjedanju partijskog vrha u [[Beograd]]u. Bio je to početak kasnijih nesporazuma koji će naposljetku dovesti do raspada Jugoslavije.

U doba [[Hrvatsko proljeće|hrvatskog proljeća]] vodstvo lista se uglavnom priklonilo partijskim reformistima zbog čega je nakon zasjedanja u [[Karađorđevo|Karađorđevu]] [[1971.]] godine gdje se Tito obračunao s reformističkom strujom, provedena sveopća [[čistka]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] prilikom čega je [[1973.]] godine smijenjeno i vodstvo Slobodne Dalmacije, a iz [[Zagreb]]a su dovedeni novi čelnici lista.

Slobodna Dalmacija je na svojim stranicama [[4. svibnja]] [[1980.]] popratila vijest o Titovoj smrti koja je navijestila nastanak unutardržavne krize i zaoštravanje odnosa među pojedinim republikama u čemu je prednjačila [[Srbija]] u kojoj je do kraja [[80-ih]] nastao val nacionalizma koji je drugim narodima u federaciji učinio nemogućim suživot sa Srbima.

=== Demokratizacija, neovisnost Hrvatske i rat ===
Krajem 80-ih došlo je do vala demokratizacije u komunističkim zemljama na istoku [[Europa|Europe]]. U to vrijeme glavni urednik lista bio je '''[[Joško Kulušić]]''' koji je u doba preobrazbe hrvatskog društva iz represivnog [[komunizam|komunizma]] u liberalnu parlamentarnu [[demokracija|demokraciju]], otvorio stranice lista mnogim slobodoumnim ljudima pridonoseći razvoju novog hrvatskog društva. U tim danima list je bilježio prodaju i do 150.000 primjeraka što je ostao nenadmašeni rekord u dalmatinskom novinstvu.

Kada su hrvatski komunisti krajem [[1989.]] godine odlučili provesti slobodne višestranačke izbore i kada je na njima pobijedio [[HDZ]] na čelu s [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]], Slobodna Dalmacija je pozdravila demokratizaciju zemlje.

U vrijeme pred rat kada su nova hrvatska i slovenska vodstva odlučila izaći iz federacije, Slobodna [[26. lipnja]] [[1990.]] donosi na više stranica izvještaje sa saborskih zasjedanja pod naslovom: "Povijesna odluka Hrvatskog sabora - Republika Hrvatska proglašena suverenom i samostalnom državom".

Od jeseni [[1991.]] godine novinari Slobodne Dalmacije stalno prate ratna događanja i izvješćuju o stanju na bojištima. Pišu o napadu na [[Dubrovnik]], o stradanjima naroda na području cijele Dalmacije kao i o hrabrom hrvatskom otporu. Na stranicama se prate i vijesti o bombardiranju Splita, povlačenju [[JNA]] s Visa, obrani [[Zadar|Zadra]] i rušenju Masleničkog mosta.

U broju od [[5. kolovoza]] [[1995.]] godine na prvoj stranici objavljen je naslov: "Hrvatski udar iz trideset pravaca". Na tri se stranice opisuju početne akcije oslobađanja dijelova zemlje koje su držali pobunjeni Srbi. Već idućeg dana list donosi na prvoj stranici najkrupnijim slovima udarnu vijest: "Knin je slobodan!"

Broj lista od [[27. kolovoza]] [[1995.]] izvještava kako je završeno prvo putovanje vlakom iz Zagreba preko Knina do Splita tzv. Vlakom slobode. Jedan od naslova s prve stranice glasi: "Dr. Tuđman: Ovo je dokaz konačne slobode".

=== Sporovi oko vlasništva ===
Dana [[13. svibnja]] [[1993.]] godine zaključen je ugovor o prodaji "Slobodne Dalmacije" Miroslavu Kutli za čijeg je mandata opljačkana za 130 milijuna njemačkih maraka. Prije toga došlo je do štrajka ([[8. ožujka|8.]] do [[13. ožujka]] 1993.) koji je podržalo stotinu zaposlenika redakcije lista. Bio je to posljednji i neuspješni pokušaj da se zaustave nezakonite radnje. List je pretrpio teške gubitke što je dovelo do stagnacije u razvojnim strategijama i tehnološkom razvoju lista.

U svibnju [[2005.]] godine Slobodna Dalmacija prodana je [[Europapress Holding|Europapress Holdingu]], koja se od 2016. godine zove Hanza Media. Od [[2008.]] uprava, novinari i tiskara preseljeni su u poduzetničku zonu u [[Dugopolje|Dugopolje]], što je izazvalo nezadovoljstvo većeg dijela splitske javnosti i građana. Ipak, [[2016.]] uredništvo je vraćeno u Split, ali je u međuvremenu "Slobodna Dalmacija" postala dio EPH u organizacijskom i pravnom smislu te više ne čini dioničko društvo.<ref>[http://20minuta.hr/hrvatska/nakon-osam-godina-slobodna-dalmacija-opet-u-splitu/91978/ Nakon osam godina Slobodna Dalmacija opet u Splitu - 20minuta.hr]</ref>

== Ostala izdanja ==
=== Pomet ===
[[Pomet]] je humoristično-satirički prilog koji je izlazio kao tjedni podlistak u Slobodni Dalmaciji. Nekad je izlazio kao samostalni humoristični list. Pokrenuo ga je novinar [[Miljenko Smoje]].<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Forum/tabid/183/aff/59/aft/925/afv/topic/Default.aspx Slobodna Dalmacija] O Smoji (izbor raznih Smojinih članaka i članaka o Smoji)</ref> Za Pomet su pisali i crtali poznati hrvatski humoristi, satiričari i karikaturisti: [[Tonči Kerum]], [[Robert Marić]], [[Ćićo Senjanović]], Luetić, Mihatov i dr.

=== Nedjeljna Dalmacija ===
{{glavni|Nedjeljna Dalmacija}}

''Nedjeljna Dalmacija'' je hrvatski tjednik koji je bio tiskan u razdoblju 1971.-2002. kao nedjeljno izdanje Slobodne Dalmacije. U početku je bila kao "štivo za vikend", jer nedjeljom novine nisu izlazile. Poslije je Slobodna Dalmacija izlazila i nedjeljom, ali se Nedjeljna Dalmacija već bila uspostavila na tržištu među čitateljstvom kao ugledni tjedni list. U okviru tog tjednika ponikao je i kasniji ''Feral Tribune'' kao humoristično-satirični prilog.

=== Feral Tribune ===
{{glavni|Feral Tribune}}

'''Feral Tribune''' je bio [[Hrvatska|hrvatski]] satirički [[tjednik]] koji je izlazio kao podlistak nedjeljnog izdanja Slobodne Dalmacije, a kasnije kao samostalan tjednik do prestanka tiskanja [[2008.]] godine.

Isticao se provokativnim naslovnicama i izrazito kritičnim pristupom. [[Parafraza|Parafraziranje]] i fotomontaže prepoznatljive su osobine ovog tjednika.

=== Mali Oglasnik SD ===
''Mali Oglasnik'' je tjedni oglasnik u izdanju Slobodne Dalmacije.

=== Slobodna BiH ===
{{glavni|Slobodna BiH}}

'''Slobodna BiH''' je bio hrvatski dnevni list iz [[BiH]], koji je izdavala novinska kuća Slobodna Dalmacija.

=== Internetsko izdanje ===
Internetsko izdanje objavljeno je prvi put [[3. lipnja]] [[1999.]] godine.

== Glavni urednici ==
* [[Šerif Šehović]] (1943. – 1944.)
* [[Neven Šegvić]] (1944. – 1945.)
* [[Petar Šegvić]] (1945. – 1946.)
* [[Antun Maštrović]] (1946. – 1947.)
* [[Božidar Novak]] (1947. – 1949.)
* [[Branko Karadžole]] (1949.)
* [[Vladimir Pilepić]] (1949. – 1951.)
* [[Igor Radinović]] (1951.)
* [[Mirko Peršen]] (1951. – 1953.)
* [[Nikola Disopra]] (1955. – 1957.)
* [[Sibe Kvesić]] (1957. – 1965.)
* [[Hrvoje Baričić]] (1965. – 1973.)
* [[Marin Kuzmić]] (1973. – 1978.)
* [[Miro Jajčanin]]
* [[Mirko Prelas]]
* [[Joško Franceschi]] (1982. – 1983.)
* [[Joško Kulušić]] (1983. – 1993.)
* [[Dino Mikulandra]] (1993. – 1994.)
* [[Josip Jović (novinar)|Josip Jović]] (1994. – 1996.)
* [[Krunoslav Kljaković]] (1996. – 1997.)
* [[Miroslav Ivić]] (1997. – 1998.)
* [[Olga Ramljak]] (1998. – 2000.)
* [[Josip Jović (novinar)|Josip Jović]] (2000. – 2001.)
* [[Dražen Gudić]] (2001. – 2005.)
* [[Mladen Pleše]] (2005. – 2008.)
* [[Zoran Krželj]] (2008. – 2010.)
* [[Krunoslav Kljaković]] (2010. – 2014.)
* [[Ivo Bonković]] (2014. – 2017.)
* [[Jadran Kapor]] (2017. – )

== Istaknuti novinari ==
U ''Slobodnoj Dalmaciji'' radili su odnosno surađivali mnogi vrsni novinari, kritičari, fotoreporteri i ini. Evo nekih (uz glavne urednike):
[[Ivo Baljkas]], [[Frano Baras]], [[Renato Baretić]], [[Inoslav Bešker]], [[Ante Bezić]], [[Milorad Bibić]], [[Tonči Bonači]], [[Ćiro Čičin Šain]], [[Joško Čelan]], [[Jerolim Čogelja]], [[Marija Čudina]], [[Andro Damjanić]], [[Boris Dežulović]], [[Zoran Erceg]], [[Jakša Fiamengo]], [[Ivica Flesch]], [[Zlatko Gall]], [[Živko Gattin]], [[Zdravko Gracin]], [[Dražen Gudić]], [[Viktor Ivančić]], [[Ivica Ivanišević]], [[Ante Jelaska]], [[Joško Jelić]], [[Mato Jerinić]], [[Josip Jakovljević]], [[Ivo Jurišić]], [[Fjodor Klarić]], [[Josip Kortšek]], [[Mladen Krnić]], [[Anatolij Kudrjavcev]], [[Srećko Lorger]], [[Predrag Lucić]], [[Nikica Marinković]], [[Ilija Maršić]], [[Joško Marušić]], [[Vojko Mirković]], [[Ivica Mlivončić]], [[Milan Mudronja]], [[Jurica Pavičić]], [[Sandro Pogutz]], [[Petar Požar]], [[Mario Profaca]], [[Stjepan Pulišelić]], [[Zvonko Pupačić]], [[Željko Rapanić]], [[Zdravko Reić]], [[Davorin Rudolf]], [[Abdulah Seferović]], [[Đermano Ćićo Senjanović]], [[Mirko Slade Šilović]], [[Miljenko Smoje]], [[Jadranka Sviličić]], [[Damir Šarac]], [[Divna Šerić]], [[Jandre Širinić]], [[Josip Šmit]], [[Davor Štambuk]], [[Silvije Tomašević]], [[Ante Tomić]], [[Ranko Vilić]], [[Eda Vujević]], [[Pero Zlatar]], [[Bože V. Žigo]], [[Marijan Žuvić]].

== Literatura ==
* [[Vojko Mirković]], Šezdeset godina dnevnika "Slobodna Dalmacija", u Slobodna Dalmacija, Split, 2003.

== Vidi ==
*[[Dodatak:Popis velikih gospodarskih subjekata iz Splitsko-dalmatinske županije]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.slobodnadalmacija.hr Službene stranice] {{hr icon}}
* [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/ Arhiv ''Slobodne Dalmacije''] {{hr icon}}

[[Kategorija:Hrvatske dnevne novine]]
[[Kategorija:Splitski tisak]]

Slobodna Dalmacija - Povijest promjena

WikiSysop: file->datoteka

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica