WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-30T00:15:02Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 00:15, 30. studenoga 2021.
Redak 126:		Redak 126:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commonscat}}~~
	* [http://www.tz-slunj.hr Turistička zajednica grada Slunja]		* [http://www.tz-slunj.hr Turistička zajednica grada Slunja]
	* [http://www.slunj.hr Službene stranice grada Slunja]		* [http://www.slunj.hr Službene stranice grada Slunja]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-08T11:44:37Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Grad |
ime = Slunj |
grb = Slunj (grb).gif|
slika_panorama = Slunj.jpg|
opis_slike = Ulica braće Radić u središtu grada|
županija = {{ZD+X/HŽ|KAŽ}} |
stanovništvo_godina = 2011.|
broj stanovnika = 5.076|
površina = 392,54|
poštanski broj = 47240 |
pozivni broj = (0)47 |
autooznaka = KA |
web_stranica = [http://www.slunj.hr www.slunj.hr] |
gradonačelnik = Jure Katić|
z. širina = 45.11 |
z. dužina = 15.59 |
}}
'''Slunj''' je grad u središnjoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u južnom dijelu [[Karlovačka županija|Karlovačke županije]].
[[Datoteka:Road bridge, Slunj, Croatia.JPG|mini|desno|260px|[[Most]] preko rijeke [[Korana|Korane]] u Slunju.]]
[[Datoteka:Slunj, Rastoke, waterfalls of the Slunjcica river.JPG|mini|290px|[[Vodopad]]i rijeke [[Slunjčica|Slunjčice]] u [[Rastoke|Rastokama]] — Slunj.]]

== Gradska naselja ==
{{široka slika|Slunj, panoramic view from cemetery.JPG|600px|Panorama Slunja, pogled s groblja.}}
Slunj se sastoji od 66 naselja: [[Arapovac]], [[Bandino Selo]], [[Blagaj (Slunj)|Blagaj]], [[Bukovac Perjasički]], [[Crno Vrelo]], [[Cvijanović Brdo]], [[Cvitović (Slunj)|Cvitović]], [[Čamerovac]], [[Donja Glina]], [[Donja Visočka]], [[Donje Primišlje]], [[Donje Taborište (Slunj)|Donje Taborište]], [[Donji Cerovac]], [[Donji Furjan]], [[Donji Kremen]], [[Donji Lađevac]], [[Donji Nikšić]], [[Donji Poloj]], [[Donji Popovac]], [[Dubrave (Slunj)|Dubrave]], [[Glinsko Vrelo]], [[Gornja Glina]], [[Gornja Visočka]], [[Gornje Primišlje]], [[Gornje Taborište]], [[Gornji Cerovac]], [[Gornji Furjan]], [[Gornji Kremen]], [[Gornji Lađevac]], [[Gornji Nikšić]], [[Gornji Popovac]], [[Grobnik (Slunj)|Grobnik]], [[Jame (Slunj)|Jame]], [[Klanac Perjasički]], [[Kosa (Slunj)|Kosa]], [[Kosijer Selo]], [[Kutanja]], [[Kuzma Perjasička]], [[Lađevačko Selište]], [[Lapovac]], [[Lumbardenik]], [[Mali Vuković]], [[Marindolsko Brdo]], [[Miljevac]], [[Mjesto Primišlje]], [[Novo Selo (Slunj)|Novo Selo]], [[Pavlovac (Slunj)|Pavlovac]], [[Podmelnica]], [[Polje (Slunj)|Polje]], [[Rabinja]], [[Salopek Luke]], [[Sastavak]], [[Slunj]], [[Slunjčica (Slunj)|Slunjčica]], [[Snos]], [[Sparednjak]], [[Stojmerić]], [[Šlivnjak]], [[Točak]], [[Tržić Primišljanski]], [[Veljun]], [[Veljunska Glina]], [[Veljunski Ponorac]], [[Videkić Selo]], [[Zapoljak]] i [[Zečev Varoš]].
[[Datoteka:Slunj_Old_fort_of_the_Frankopans_2004.JPG|mini|290px|Stara [[Fortifikacija|utvrda]] [[Frankapani|Frankopana]], izgrađena prije ratova protiv Turaka.]]
[[Datoteka:Slunj, panoramic view on the town from Napoleonic arsenal.JPG|mini|290px|[[Krajobraz]] Slunja, pogled s napoleonovog magazina.]]
== Zemljopis ==
Slunj je grad smješten na obalama rijeka [[Slunjčica|Slunjčice]] i [[Korana|Korane]]. Kroz njega prolazi glavna magistralna cesta koja vodi prema [[Plitvička jezera|Plitvičkim jezerima]] i srednjem i južnom [[Jadran]]u. Slunj i okolica zauzimaju površinu od 401 km<sup>2</sup>.

== Stanovništvo ==
Popisom 2011. godine evidentirano je ukupno 5.076 stanovnika <ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/H01_01_04_zup04.html Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, popis 2011.]</ref>:
* Hrvati: 4.463 (87,92%)
* Srbi: 534 (10,52%)
* itd.

Do novog teritorijalnog ustrojstva Hrvatske, postojala je bivša velika općina Slunj, koja je imala sljedeći etnički sastav:

{| class=wikitable
|- bgcolor="#efefef"
! godina popisa !! ukupno !! [[Hrvati]] !! [[Srbi]] !! [[Jugoslaveni]] !! ostali
|-
| [[1991.]] || 18.962 || 12.091 (63,76%) || 5.540 (29,21%) || 239 (1,26%) || 1.092 (5,75%)
|-
| [[1981.]] || 21.732 || 13.025 (59,93%) || 6.412 (29,50%) || 1.815 (8,35%) || 480 (2,20%)
|-
| [[1971.]] || 25.835 || 16.037 (62,07%) || 9.383 (36,31%) || 206 (0,79%) || 209 (0,80%)
|}

===Slunj (naseljeno mjesto)===

* [[2011.]] - 1.674
* [[2001.]] - 1.776
* [[1991.]] - 2.026 (Hrvati - 1.149, Srbi - 582, Jugoslaveni - 105, ostali - 190)
* [[1981.]] - 1.968 (Hrvati - 1.038, Srbi - 561, Jugoslaveni - 338, ostali - 31)
* [[1971.]] - 1.858 (Hrvati - 1.134, Srbi - 594, Jugoslaveni - 82, ostali - 48)

===Izvor===

* CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

== Povijest ==
Slunj se prvi puta spominje u 12. stoljeću, a o burnim prošlim vremenima svjedoče i danas zidine Starog [[frankopani|frankopanskog]] grada sagrađenog na kamenoj uzvisini iznad rijeke Slunjčice. Stari grad povijesno je središte feudalnog vlastelinstva [[Frankapani|knezova Krčkih-Frankopana]], a prvi put se spominje u 15. stoljeću. Pod njegovom zaštitom razvija se naselje i osniva [[franjevci|franjevački]] samostan na drugoj obali Slunjčice. Tijekom 16. stoljeća naselje propada u [[Osmansko carstvo|turskim]] ratovima, a feudalni grad se pretvara u graničnu obrambenu utvrdu. Potkraj 17. stoljeća naselje se obnavlja i razvija u današnji grad Slunj. Zanimljivo je razdoblje Slunja za vrijeme kratkotrajne francuske vladavine od 1809.-1813. godine koji je tada bio najistočniji granični dio [[Napoleon]]ovog imperija. Iako su Napoleonovi pohodi imali osvajački karakter oni su ujedno pridonosili širenju novih naprednijih ideja koje su utjecale na gospodarski i društveni razvoj ovog područja. U to vrijeme gradile su se ceste, mostovi preko rijeka te žitni magazini potrebni za vojne svrhe. Kao svjedok tog vremena i danas strše zidine [[Napoleonov magazin u Slunju|Napoleonovog magazina]].
6. svibnja 1950. na području slunjskog i susjednih cazinskog i velikokladuškog kotara izbila je [[Kordunaška buna]], pobuna seljaka protiv nasilne kolektivizacije, prisilna otkupa i visokih nameta, koji je milicija i vojska ugušila sljedećeg dana u krvi.<ref name=promocija>(boš.) [http://www.uskinfo.ba/vijest/u-cazinu-je-promovirano-drugo-izdanje-romana-omaha-1950/12642 Uskinfo.ba] Uskinfo/avaz.ba: ''U Cazinu je promovirano drugo izdanje romana Omaha 1950'', 7. svibnja 2015. (pristupljeno 20. ožujka 2020.)</ref>

=== Domovinski rat ===

Slunj je bio tri mjeseca u okruženju i potpuno odsječen od Hrvatske. Oko 800 hrvatskih branitelja svim silama su sprečavali neprijatelja da zauzme slunjsko područje. Nakon višednevnih uzastopnih napada tenkovima, avionima, topovima, minobacačima i višestruko brojnijim vojnim snagama okupatori su [[16. studenog]] [[1991.]] ušli u Slunj. Došli su iz pravca slunjskog poligona, [[Plitvice|Plitvica]], [[Vojnić]]a i [[Veljun]]a.

[[Velika Srbija|Velikosrpski]] agresorski obruč [[1991.]] stezao se prema Slunju i blokirao put prema [[Karlovac|Karlovcu]] i [[Ogulin]]u. Agresori su stezali obruč oko Slunja stegne da se to stanovništvo likvidira. Iz tog obruča stanovništvo se izvlačilo [[16. studenoga]] [[1991.]] kada su [[tenk]]ovi ušli u Slunj. [[Srbi]] i [[Jugoslaveni]] upadali su, palili kuće i ubijali. Najviše Hrvata je preko Bosne išlo u slobodni dio [[Hrvatska|Hrvatske]].
Egzodus 16.000 Hrvata zbio se kada su stanovnici gradića Slunja protjerani sa svojih ognjišta i poslani u nepoznato. Zapalili su im domove i natjerali ih u bijeg.

Hrvatsko stanovništvo moralo se povući preko [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] u [[Hrvatska|Hrvatsku]]. Slunjsku župnu crkvu Presvetog Trojstva okupatori su zapalili 11 dana nakon okupacije.

Od [[1991.]] do [[1995.]] ubijeno je u slunjskom kraju 297 osoba. Od tog broja 70 je žena starije životne dobi, 1 trudnica, 1 djevojka i 3 djevojčice. Ubijeno je 99 starijih muškaraca, a nisu poštedjeli ni šestomjesečnu bebu. To je ukupno 175 žrtava koje čine žene, starci i djeca. Najveći broj stradalih je u prvim danima okupacije i tijekom okupacije kada je stradalo 213 ljudi.

Okupacija je trajala četiri godine. Slunjani su morali čekati [[Operacija Oluja|Oluju]] kako bi se vratili na svoja ognjišta, nažalost spaljena i uništena jer je njihov grad neprijatelj potpuno razorio.<ref>[https://www.24sata.hr/news/ubijali-i-starce-i-djecu-a-onda-protjerali-cak-16-000-hrvata-499346 Ubijali i starce i djecu, a onda protjerali čak 16.000 Hrvata...- 24sata.hr]</ref>

== Gospodarstvo ==

Ratna razaranja i višegodišnja [[RSK|srpska okupacija]] slunjskog područja (1991.-1995.), nanijeli su uz ljudske žrtve i velika materijalna razaranja. Nakon oslobođenja Slunja u [[kolovoz]]u [[1995.]] godine zatečeni su opustošeni, uništeni i oštećeni stambeni i poslovni prostori te [[infrastruktura]]. Prvo se započelo s obnovom obiteljskih kuća i stanova te infrastrukture kako bi se omogućio povratak stanovništva, a tek potom je slijedio oporavak [[gospodarstvo|gospodarstva]] koji traje sve do današnjih dana.

Danas je na području Grada Slunja evidentirano cca. 100 različitih [[obrt]]a i oko 50 trgovačkih društava koji se bave pretežito uslužnom djelatnošću, a najviše ih je iz područja [[ugostiteljstvo|ugostiteljstva]] i [[trgovina|trgovine]]. [[proizvodnja|Proizvodna djelatnost]] je, u odnosu na prijeratno stanje, zastupljena u vrlo maloj mjeri.

Grad Slunj svoj gospodarski razvoj vidi kroz daljnji razvoj [[turizam|turizma]], [[poljoprivreda|poljoprivrede]], obrtništva te [[ekologija|ekološki]] čiste [[industrija|industrije]], jer upravo za te djelatnosti ima određene predispozicije i prirodne resurse.
Kako bi se na najbolji način spoznale prednosti i mogućnosti daljnjeg razvoja, Grad Slunj je izradio Strategiju gospodarskog razvoja Grada Slunja za razdoblje od [[2004.]] do [[2007.]] godine kojom je utvrđeno trenutno stanje gospodarstva, te su predložene mjere i aktivnosti pomoću kojih je moguće postići daljnji održivi razvoj zajednice.

Ruralna (seoska područja) su godinama stagnirala u svom razvoju čemu je doprinijela i devastacija tih područja u ratu. Kako bi se potaknuo razvoj poljoprivrede na ovim područjima Grad Slunj je, osim ulaganja u infrastrukturu, poticajnim mjerama pomogao u njenom razvoju. Uvidjevši važnost potpore poljoprivrednim gospodarstvima, Grad i dalje nastavlja isto kroz Program poticanja razvitka poljoprivrede u 2006. godini, kojim se predviđaju određene poticajne mjere (sufinanciranja, bespovratne potpore) kako bi se poduprle određene aktivnosti vezane uz razvoj poljoprivredne proizvodnje, a time i stvaranje preduvjeta za bavljenje [[seoski turizam|seoskim turizmom]].
[[Datoteka:Slunj, park.JPG|mini|260px|Park u centru grada sa spomenikom hrvatskim braniteljima.]]
[[Datoteka:Slunj, Trg Dr. F. Tuđmana - spomenik poginulima u Domovinskom ratu.jpg|mini|260px|Spomenik poginulim hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] na Trgu dr. [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]]]]
Osim poljoprivrede, Grad Slunj ima prirodne i [[kultura|kulturne]] resurse koje je moguće valorizirati u cilju razvoja turizma. Za sada je u Slunju bavljenje turizmom aktivno samo u vrijeme turističke sezone, a vezano je uglavnom uz [[tranzitni turizam]], odnosno smještaj turista koji su na proputovanju do svojih krajnjih odredišta. Od bitnih planiranih aktivnosti Grada ističe se aktiviranje vodeničarskog naselja [[Rastoke]] kao središta turističke ponude, restauracija i sadržajno opremanje Starog Grada Slunja, te eventualna izgradnja sportsko-rekreacijskog centra Rastoke i turističkog naselja [[Taborište]] u cilju dobivanja cjelovite turističke ponude. Slunj ima mogućnosti orijentirati se na različite vrste turizma: seoski, sportsko-rekreativni, sportsko-lovni, sportsko-ribolovni, kulturni i dr.

U Gradu Slunju postoji također Industrijska zona Gornje Taborište u kojoj je moguće obavljati razne proizvodne djelatnosti koje zadovoljavaju ekološke standarde, kao i razne servisne i [[Obrt|zanatske]] djelatnosti. Prema dosadašnjim financijskim mogućnostima Grad je uložio određena sredstva u komunalno opremanje iste. Planira se i formiranje nove zone male privrede kao i poslovne zone uz predviđenu zaobilaznicu Grada.

Grad Slunj posebnu pažnju posvećuje razvoju poduzetništva na svom području, a posebno su dobrodošla ulaganja i investiranja poduzetnika čime bi se potaknulo zapošljavanje i cjelokupni razvoj gospodarstva Grada.
Također, kako se Slunj nalazi na području od posebne državne skrbi, za sadašnje i buduće poduzetnike postoje određene porezne olakšice i pogodnosti. Važno je istaknuti i povoljan prometni položaj Slunja, njegovu dobru [[promet]]nu povezanost i relativno malu udaljenost od velikih gradskih i poslovnih središta.

== Poznate osobe ==
* [[Milan Neralić]], prvi hrvatski sportaš koji je nastupio na Olimpijskim igrama i osvojio medalju iz mačevanja ([[II. Olimpijske igre - Pariz 1900.|Pariz 1900.]], za Austriju).
* mons. [[Mile Bogović]], rođen u Cerovcu, hrvatski biskup - prvi biskup gospićko-senjske biskupije
* [[Dragan Hazler]], hrvatski znanstvenik, političar i dobrotvor, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u diaspori te dogradonačelnik Slunja.

== Spomenici i znamenitosti ==
[[Datoteka:Slunj, arsenal from Napoleonic times.JPG|mini|260px|Napoleonov magazin.]]
* Spomenik hrvatskim braniteljima
* Stari grad Slovin
* Napoleonov magazin

== Obrazovanje ==
*Osnovna škola Slunj
*Srednja škola Slunj (ekonomska, računarski tehničar, opća gimnazija, obrtnička)
*Pučko otvoreno učilište Slunj

== Kultura ==
* KUD "Korana" Slunj

== Šport ==
* [[NK Slunj]]
* MNK Drenak
* RK Drenak
* Moto klub Poskok Slunj (www.poskok.slunj.net )

Održava se rafting natjecanje [[Croatia Open (rafting)|Croatia Open]]. Dio je Europskog rafting kupa i za članove IRF-a i WRF-a. Posljednjih godina nosi naziv ''RastRaft-Croatia Open''.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat}}
* [http://www.tz-slunj.hr Turistička zajednica grada Slunja]
* [http://www.slunj.hr Službene stranice grada Slunja]

{{Mrva-grad-hrv}}
{{GiO KŽ}}
{{Gradska naselja grada Slunja}}

[[Kategorija:Gradovi u Karlovačkoj županiji]]
[[Kategorija:Slunj]]

Slunj - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica