WikiSysop: bnz

2022-03-24T21:25:18Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 21:25, 24. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Solana Simin Han'''-->'''~~Rudnik soli''' u [[Simin Han]]u datira od [[1884.]] godine, kad je započeta gradnja prvog industrijskog pogona za proizvodnju soli. [[Rudnik soli]] je zgotovljen godinu poslije i nazvana po caru [[Franjo Josip\|Franji Josipu]]. Otvaranju je prethodilo oslobađanje Bosne i Hercegovine od osmanske vlasti 1878. godine i dolazak industrijalizacije i povratak zapadne civilizacije s Austro-Ugarskom. Već 1880. godine Austro-Ugarska proglasila je [[državni monopol]] nad solju nakon čega je uskoro sagrađena ovdje prva tvornica te sve do danas [[Solana Tuzla]] neprekidno proizvodi i posluje sve do danas i bila je nosač razvoja cijelog kraja.<ref name="solana">(boš.) [http://solana.ba/corporate_solana/wp-content/uploads/2013/10/Solana-monografija-3.pdf Solana Tuzla] Monografija SOLANA 125 GODINA (ur. Zvonimir Banović), SOLANA d.d. Tuzla, 2010., Predgovor: Tuzla i so - oduvijek i zauvijek , str. 10, 12, 13, 16,57</ref>		Rudnik soli''' u [[Simin Han]]u datira od [[1884.]] godine, kad je započeta gradnja prvog industrijskog pogona za proizvodnju soli. [[Rudnik soli]] je zgotovljen godinu poslije i nazvana po caru [[Franjo Josip\|Franji Josipu]]. Otvaranju je prethodilo oslobađanje Bosne i Hercegovine od osmanske vlasti 1878. godine i dolazak industrijalizacije i povratak zapadne civilizacije s Austro-Ugarskom. Već 1880. godine Austro-Ugarska proglasila je [[državni monopol]] nad solju nakon čega je uskoro sagrađena ovdje prva tvornica te sve do danas [[Solana Tuzla]] neprekidno proizvodi i posluje sve do danas i bila je nosač razvoja cijelog kraja.<ref name="solana">(boš.) [http://solana.ba/corporate_solana/wp-content/uploads/2013/10/Solana-monografija-3.pdf Solana Tuzla] Monografija SOLANA 125 GODINA (ur. Zvonimir Banović), SOLANA d.d. Tuzla, 2010., Predgovor: Tuzla i so - oduvijek i zauvijek , str. 10, 12, 13, 16,57</ref>
	Za potrebe Solane u Simin Hanu otvoren je 1884. [[Rudnik mrkog ugljena Kreka\|rudnik mrkog ugljena]] u Kreki, isprva kao dio Solane u Simin Hanu, za čije je potrebe vađen mrki ugljen.<ref name="Rudnici Kreka - Povijest">(boš.) [https://www.kreka.ba/index.php/istorijat Rudnici "Kreka" Tuzla] ''Istorijat'' (pristupljeno 5. prosinca 2017.)</ref>		Za potrebe Solane u Simin Hanu otvoren je 1884. [[Rudnik mrkog ugljena Kreka\|rudnik mrkog ugljena]] u Kreki, isprva kao dio Solane u Simin Hanu, za čije je potrebe vađen mrki ugljen.<ref name="Rudnici Kreka - Povijest">(boš.) [https://www.kreka.ba/index.php/istorijat Rudnici "Kreka" Tuzla] ''Istorijat'' (pristupljeno 5. prosinca 2017.)</ref>
	U dvadeset godina rada u pogonu iz Simin Hana i pogonu iz Kreke otvorenom 1891. izgrađeno je ukupno 20 industrijskih kazana. Nakon otvaranja tih solana te [[slani bunar\|slanih bunara]] na Trnovcu i Hukalu austro-ugarske vlasti dale su zatrpati stari osmanski bunar. 1975. je okončana proizvodnja varene soli i zatvorena [[solana]] u Simin Hanu. [[Bunar na Solnom trgu]] otkopan je arheološki 2003. i konzerviran.<ref name="solana"/>		U dvadeset godina rada u pogonu iz Simin Hana i pogonu iz Kreke otvorenom 1891. izgrađeno je ukupno 20 industrijskih kazana. Nakon otvaranja tih solana te [[slani bunar\|slanih bunara]] na Trnovcu i Hukalu austro-ugarske vlasti dale su zatrpati stari osmanski bunar. 1975. je okončana proizvodnja varene soli i zatvorena [[solana]] u Simin Hanu. [[Bunar na Solnom trgu]] otkopan je arheološki 2003. i konzerviran.<ref name="solana"/>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-29T03:52:43Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Rudnik soli''' u [[Simin Han]]u datira od [[1884.]] godine, kad je započeta gradnja prvog industrijskog pogona za proizvodnju soli. [[Rudnik soli]] je zgotovljen godinu poslije i nazvana po caru [[Franjo Josip|Franji Josipu]]. Otvaranju je prethodilo oslobađanje Bosne i Hercegovine od osmanske vlasti 1878. godine i dolazak industrijalizacije i povratak zapadne civilizacije s Austro-Ugarskom. Već 1880. godine Austro-Ugarska proglasila je [[državni monopol]] nad solju nakon čega je uskoro sagrađena ovdje prva tvornica te sve do danas [[Solana Tuzla]] neprekidno proizvodi i posluje sve do danas i bila je nosač razvoja cijelog kraja.<ref name="solana">(boš.) [http://solana.ba/corporate_solana/wp-content/uploads/2013/10/Solana-monografija-3.pdf Solana Tuzla] Monografija SOLANA 125 GODINA (ur. Zvonimir Banović), SOLANA d.d. Tuzla, 2010., Predgovor: Tuzla i so - oduvijek i zauvijek , str. 10, 12, 13, 16,57</ref>
Za potrebe Solane u Simin Hanu otvoren je 1884. [[Rudnik mrkog ugljena Kreka|rudnik mrkog ugljena]] u Kreki, isprva kao dio Solane u Simin Hanu, za čije je potrebe vađen mrki ugljen.<ref name="Rudnici Kreka - Povijest">(boš.) [https://www.kreka.ba/index.php/istorijat Rudnici "Kreka" Tuzla] ''Istorijat'' (pristupljeno 5. prosinca 2017.)</ref>
U dvadeset godina rada u pogonu iz Simin Hana i pogonu iz Kreke otvorenom 1891. izgrađeno je ukupno 20 industrijskih kazana. Nakon otvaranja tih solana te [[slani bunar|slanih bunara]] na Trnovcu i Hukalu austro-ugarske vlasti dale su zatrpati stari osmanski bunar. 1975. je okončana proizvodnja varene soli i zatvorena [[solana]] u Simin Hanu. [[Bunar na Solnom trgu]] otkopan je arheološki 2003. i konzerviran.<ref name="solana"/>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Simin Han]]
[[Kategorija:Rudnici u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Rudnici soli]]

Solana Simin Han - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica