WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-30T10:11:34Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz|[[Sparta (grad)]]|grad u Grčkoj}}
[[Datoteka:Sparta territory.jpg|mini|desno|400px|Teritorij Sparte]]
'''Sparta''' (Σπάρτη) je [[grad]] na [[Grčka|grčkom]] [[poluotok]]u [[Peloponez]]u. Nekoliko kilometara od današnjeg grada nalaze se ostaci drevne Sparte, [[stara Grčka|starogrčkog]] [[grad-država|grada-države]], jednog od najslavnijih [[antika|antičkih]] mjesta. Grad-država je pokrivao cijelu pokrajinu [[Lakonija|Lakoniju]] i [[Mesenija|Meseniju]], te je bio najmoćnija peloponeska država. Prema nazivu pokrajne ''Lakedemon'' stanovnici su se, osim Spartancima, nazvali i Lakoncima ili Lakademonjanima.

== Povijest ==
Prema mitovima, Sparta je bila nazvana po princezi [[Sparta (mitologija)|Sparti]], koju je oženio [[Lakedemon (mitologija)|Lakedemon, sin Zeusov]]. Grad je po njemu zvan i '''Lakedemon'''. Sparta je bila potomak [[Leleg|kralja Lelega od Lakonije]].

Sparta je u [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeću prije Krista]] pobijedila glavnog suparnika, grad [[Arg (grad)|Arg]], i postala [[Hegemonija|vodeća sila]] [[Peloponez]]a. Kad je početkom [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeća]] [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijsko Carstvo]] krenulo u kažnjenički pohod protiv Grčke, Sparta se općenito smatrala vođom helenskog saveza. Unatoč junačkim podvizima spartanske vojske kod [[Bitka kod Termopila|Termopila]] i [[Bitka kod Plateje|Plateje]], kao pravi je vođa iznikla [[Atena (polis)|Atena]].

Dok je Atena gradila moćno brodovlje i postala najveća pomorska sila, Sparta isprva nije poduzimala ništa, jer nikad nije imala [[grčke kolonije|kolonijalne]] pretenzije. Međutim, nakon manjih sukoba 457-449., Sparta je zaratila s Atenom [[431. pr. Kr.|431. prije Krista]], čime je počeo [[Peloponeski rat]], koji je trajao 27 godina i završio [[404. pr. Kr.|404. prije Krista]] pobjedom Sparte.

Ipak, Sparta nije nikad bila uspješna u vođenju drugih Grka, pa je nakon raznih sukoba opet izgubila prevlast u Grčkoj i to uglavnom zbog vojnih pobjeda [[Antička Teba (Grčka)|Tebe]]{{newdsm}} oko 370-360. prije Krista. Na kraju je podlegla snagama [[Aleksandar Makedonski|Aleksandra Makedonskog]], a poslije ju je na Peloponezu oslabila [[Ahejska liga]]. Ipak, Sparta je posve pokleknula tek po dolasku [[rimljani|Rimljana]], koji su [[146. pr. Kr.|146. prije Krista]] pripojili Grčku rimskoj provinciji Makedoniji.

Tako je zavladalo dugo razdoblje mira, sve do [[seoba naroda|seobe naroda]], kad su Spartu opljačkali Goti i Huni, a naselili su se i Slaveni, koji su se zatim povukli pred snagom [[Bizant]]a u planine, gdje su navodno ostali sve do vremena [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Nakon što su se Grci oslobodili Turaka u Ratu za nezavisnost [[1834.]], sagrađena je današnja Sparta, koja je sjedište prefekture (''nomos'') Lakedemon i ima oko 20.000 stanovnika.

== Vojska ==
Sparta je najslavnija po svojoj vojsci.Spartanci zapravo nisu imali ograničenu vojnu službu,uvijek su bili na raspolaganju svome gradu.
Vojnu je službu Spartanac počinjao u sedmoj te je služio sve do tridesete godine života. Za razliku od drugih grčkih gradova-država, Sparta je imala profesionalnu vojsku - njezini građani nisu radili ništa drugo nego vježbali ratne vještine, a zakonom im je bilo zabranjeno baviti se obrtom ili trgovinom.
Zbog toga, kao i zbog strogih životnih uvjeta (vidi poglavlje "Državno uređenje"), spartanska se vojska smatra najboljom u Grčkoj.
Prvi težak poraz su spartanski [[hoplit]]i doživjeli [[371. pr. Kr.|371. prije Krista]] u [[bitka kod Leuktre|bitci kod Leuktre]] gdje ih je porazila malobrojnija vojska [[Antička Teba (Grčka)|Tebe]].

Najveći spartanski vojni podvig je [[bitka kod Termopila]], gdje je odred od 300 Spartanaca pod kraljem [[Leonida I.|Leonidom]] izginuo kako bi zadržao golemu [[Ahemenidsko Carstvo|perzijsku]] vojsku.

== Državno uređenje ==
'''Spartansko društvo''' zasnivalo se na [[Likurg (spartanski zakonodavac)|Likurgovom]] [[ustav]]u, nepisanim [[zakon|zakonima]] utemeljenim tijekom 10 stoljeća prije Krista. Iako su smatrani prilično strogima i konzervativnima u odnosu na zakone drugih grčkih zemalja, mnogi mislioci antike su ih držali izuzetno pravičnima. Tako ih hvale [[Platon]], [[Zenon]] i [[Diogen]] te ih preporučuju kao uzorne.

Sparta je formalno [[oligarhija|oligarhijska]] država, odnosno imala je [[aristokracija|aristokratsko]] uređenje. Ipak spartanska oligarhija je specifična te sadrži elemente [[monarhija|monarhije]] ali i [[demokracija|demokracije]]. Nominalno na državnom vrhu paralelno su vladala '''[[Spartanski kraljevi|dva kralja]]''', svaki iz jedne od kraljevskih loza, '''Agijada''' i '''Euripontida'''. Obje loze prema predaji potjecale su direktno od [[Heraklo|Herakla]] pa su se kraljevi smatrali Heraklidima. Kraljevska vlast bila je apsolutna samo tijekom vojnih pohoda kada bi jedan kralj vodio vojsku, a drugi ostajao u Sparti brinući se za unutarnje državne poslove. Poslije pohoda i tijekom mira oba kralja odgovarala su za svoje postupke pred vijećem [[efor]]a, koje je imalo pet članova
.

'''Efori''' su bili peteročlano vijeće izabrano na godinu dana. Smatrani su nadzornicima i imali su velike ovlasti - mogli su izricati kazne kraljevima uključujući i smrtnu. Osim nadzorne uloge petorica efora predstavljala su i mišljenja cjelokupnog narodnog vijeća Sparte, odnosno svih punopravnih građana. Tijekom vremena moć efora se uvećavala pa su tijekom petog stoljeća imali praktično vrhovnu vlast u Sparti.

Zakonodavno tijelo Sparte sačinjavala je '''[[Geruzija]]''' ili vijeće staraca. Geruzija je okupljala 28 građana Sparte starijih od šezdeset godina biranih doživotno. Unutar Geruzije djelovala su ravnopravno i dva kralja tako da je ukupan broj članova iznosio 30. Svaki od članova imao je jednako pravo glasa uključujući i kraljeve, a zadatak im je bio donositi državne odluke te nadzirati provođenje zakona. Također, imali su pravo [[veto|veta]] nad odlukama narodnog vijeća. Formalno, članom Geruzije mogao postati bilo koji [[Spartijati|Spartijat]] s navršenom propisanom dobi, no u članstvo su se uglavnom birali samo pripadnici najuglednijih porodica.

Najveće državno tijelo nazivala se '''[[Apela]]''' ili narodno vijeće. Njega su sačinjavali svi punoljetni (18. godina) punopravni građani Sparte - [[Spartijati]]. Izabirali su efore, a tijekom vijećanja mogli su glasovati isključivo s da ili ne - svaku daljnje iznošenje stava bilo je prepušteno eforima. Apela predstavlja svojevrsnu ograničenu demokraciju - izbornim putem svih punopravnih građana odabiralo se tijelo koje je kasnije umnogome vodilo državu.

Sav državni utjecaj poticao je od '''Spartijata''' - jedino oni imali su puna građanska prava i prolazili su poseban režim odgoja, [[agoga|agogu]]. Bavili su se isključivo vojnim usavršavanjem i poslovima vezanim uz državu, a bavljenje trgovinom i obrtom bilo im je zabranjeno kao nedostojno. Jedino oni imali su pravo na vojno vodstvo. Broj Spartijata relativno je malen u odnosu na druge naseljenike Lakademona i nikad nije prelazio 9.000, a pred kraj 4 st. pr. Kr. spušta se ispod pet stotina. Ukupan broj ostalih stanovnika prelazio je 200.000.

'''[[Perijeci]]''' su također bili sastavni dio Spartanske države, a činili su ih starosjedioci teritorija pod upravom Sparte. Zadržali su slobodu i mogli su se baviti obrtima i trgovinom, poslovima koji su smatrani nedostojnima Spartijata. Nisu imali puna građanska prava ali su imali učešća u vojnim pohodima kao vojnici.

'''[[Heloti]]''' su bili državni robovi u Sparti. Nisu bili u vlasništvu pojedinca već su dodjeljivani uz državna zemljišta na kojima su služili i činili su osnovnu proizvodnu silu Sparte. Kako su brojem bili najbrojniji od stanovnika, a pri tome živjeli u vrlo teškim uvjetima, spartanska povijest ispunjena je čestim pobunama helota.

'''[[Neodamodi]]''' ili novograđani bila su posebna skupina spartanskog stanovništva, a činili su ih oslobođeni robovi, heloti. Ovu povlasticu stekao bi helot ako bi pokazao hrabrost pri vojnom pohodu ili napravio nešto značajno za dobrobit države. Neodamodi, kao i perijeci, nisu imali puna građanska prava ali dana im je mogućnost bavljenja poslovima prema vlastitom odabiru.

== Lakonske izjave ==
Spartanci su bili škrti na riječima, pa je i u današnjem jeziku ostao izraz ''lakonski'' za jezgrovitu izjavu. Evo četiri slavna primjera spartanskih izjava:
* Prema legendi, kada je kralj [[Filip_II._Makedonski|Filip II. Makedonski]] namjeravao napasti Spartu, te im je poslao poruku: ''Ako uđem u Lakoniju, spalit ću Spartu.'' Spartanci su kao odgovor poslali samo jednu riječ: ''Ako.''
* Kad je u [[Peloponeski rat|Peloponeskom ratu]] spartanski vojskovođa Mindar izgubio veliku pomorsku bitku protiv [[Atena (polis)|Atenjana]], vojska je u grad poslala ovu poruku: ''Brodovi izgubljeni, Mindar mrtav, vojska gladuje, ne znamo što ćemo.''
* Kad su spartanci išli u rat, žene koje su im držale do časti bi im rekle: ''S njim ili na njemu'' pokazujući na štit.
* U trenutku kad u [[Termopil]]ima Spartanci iščekuju dolazak [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijanaca]], stiže im Trahinjanski glasnik i priopćava da neprijatelja ima toliko da će njihove odapete strijele sakriti sunce. Brz odgovor dao je spartanski vojnik Dijanek - ''Barem ćemo se boriti u hladu.''

== Vanjske poveznice ==
*[https://www.scribd.com/document/333531136/Spartansko-u%C4%8Denje-o-strahu Spartansko učenje o strahu]

{{starovjekovne države i civilizacije}}

[[Kategorija:Sparta| ]]
[[Kategorija:Starogrčki gradovi]]
[[Kategorija:Stara Grčka]]
[[Kategorija:Antičke države]]

Sparta - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica