Split - Povijest promjena

WikiSysop u (test) 02:37, 26. studenoga 2021.

2021-11-26T02:37:59Z

←Starija inačica		Inačica od 02:37, 26. studenoga 2021.
Redak 39:		Redak 39:
	\| bilješke =		\| bilješke =
	}}		}}
	'''Split''' je grad na jugu [[Hrvatska\|Hrvatske]], te po broju stanovnika i drugi najveći [[grad]] u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]]~~, te predstavlja~~ [[Gospodarstvo Hrvatske\|gospodarsko]] i kulturno središte južne Hrvatske. Smješten je na središnjem dijelu istočne obale [[Jadransko more\|Jadranskog mora]], omeđen [[Kaštelanski zaljev\|Kaštelanskim zaljevom]] sa zapada i sjevera, a [[Brački kanal\|Bračkim kanalom]] s juga te prostorno pokriva veći dio [[Splitski poluotok\|Splitskog poluotoka]] koji se spaja s kopnom svojom sjevernom i istočnom stranom.		'''Split''' je grad na jugu [[Hrvatska\|Hrvatske]], te po broju stanovnika drugi najveći [[grad]] u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]]. Split je [[Gospodarstvo Hrvatske\|gospodarsko]], kulturno središte južne Hrvatske i upravno je središte [[Splitsko-dalmatinska županija\|Splitsko-dalmatinske županije]]. Smješten je na središnjem dijelu istočne obale [[Jadransko more\|Jadranskog mora]], omeđen [[Kaštelanski zaljev\|Kaštelanskim zaljevom]] sa zapada i sjevera, a [[Brački kanal\|Bračkim kanalom]] s juga te prostorno pokriva veći dio [[Splitski poluotok\|Splitskog poluotoka]] koji se spaja s kopnom svojom sjevernom i istočnom stranom.

	Gradsko središte, smješteno s istočne strane poluotoka [[Marjan]] koji je danas zaštićena park-šuma, čini starovjekovna [[Dioklecijanova palača]] iz [[4. stoljeće\|4. stoljeća]] (pod [[UNESCO]]-vom zaštitom od [[26. listopada]] [[1979.]] godine<ref>(): [https://visitsplit.com/hr/2569/split-grad-unesco-a ''Split - grad UNESCO-a''], TZ Grada Splita. 22. prosinca 2019.</ref>), što je jedinstven primjer u svijetu. Naslonjena na antičku palaču, duž južne morske obale prema zapadu, naslonjena je srednjovjekovna jezgra. Oko te dvije jezgre koje danas čine jednu cjelinu, prema zapadu, istoku i sjeveru niknula su tijekom godina i mnoga novija pa i moderna splitska naselja. Na sjevernoj obali Splitskog poluotoka smješten je [[Gradski stadion Poljud]], koji je od trenutka svoje izgradnje dom poznatog nogometnog kluba [[HNK Hajduk Split\|HNK Hajduk]], splitsko brodogradilište koje danas nosi naziv [[Brodosplit]] i koje je dugi niz godina najveći splitski gospodarski subjekt, kao i luka [[Lora]] u kojoj se danas nalazi i sjedište [[Hrvatska ratna mornarica\|Hrvatske ratne mornarice]].		Gradsko središte, smješteno s istočne strane poluotoka [[Marjan]] koji je danas zaštićena park-šuma, čini starovjekovna [[Dioklecijanova palača]] iz [[4. stoljeće\|4. stoljeća]] (pod [[UNESCO]]-vom zaštitom od [[26. listopada]] [[1979.]] godine<ref>(): [https://visitsplit.com/hr/2569/split-grad-unesco-a ''Split - grad UNESCO-a''], TZ Grada Splita. 22. prosinca 2019.</ref>), što je jedinstven primjer u svijetu. Naslonjena na antičku palaču, duž južne morske obale prema zapadu, naslonjena je srednjovjekovna jezgra. Oko te dvije jezgre koje danas čine jednu cjelinu, prema zapadu, istoku i sjeveru niknula su tijekom godina i mnoga novija pa i moderna splitska naselja. Na sjevernoj obali Splitskog poluotoka smješten je [[Gradski stadion Poljud]], koji je od trenutka svoje izgradnje dom poznatog nogometnog kluba [[HNK Hajduk Split\|HNK Hajduk]], splitsko brodogradilište koje danas nosi naziv [[Brodosplit]] i koje je dugi niz godina najveći splitski gospodarski subjekt, kao i luka [[Lora]] u kojoj se danas nalazi i sjedište [[Hrvatska ratna mornarica\|Hrvatske ratne mornarice]].

	~~Upravno je središte [[Splitsko-dalmatinska županija\|Splitsko-dalmatinske županije]] i~~ gravitira mu područje triju najjužnijih hrvatskih županija (nekadašnja Zajednica općina Split), te dio Hercegovine, pa i Bosne. Prema zadnjem popisu stanovništva, provedenom [[2011.]] godine, Split ima 178.192 stanovnika, druga je po veličini hrvatska trgovačka luka, najveća putnička luka u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]] i treća luka na [[Sredozemlje\|Sredozemlju]] po broju putnika. Split je među-regionalno transportno središte i iznimno posjećena turistička destinacija, a pomorskim putem je direkno povezan sa svim srednjejadranskim otocima kao i s Apeninskim poluotokom.		Splitu gravitira mu područje triju najjužnijih hrvatskih županija (nekadašnja Zajednica općina Split), te dio Hercegovine, pa i Bosne. Prema zadnjem popisu stanovništva, provedenom [[2011.]] godine, Split ima 178.192 stanovnika, druga je po veličini hrvatska trgovačka luka, najveća putnička luka u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]] i treća luka na [[Sredozemlje\|Sredozemlju]] po broju putnika. Split je među-regionalno transportno središte i iznimno posjećena turistička destinacija, a pomorskim putem je direkno povezan sa svim srednjejadranskim otocima kao i s Apeninskim poluotokom.

	== Ime ==		== Ime ==

WikiSysop u (test) 02:35, 26. studenoga 2021.

2021-11-26T02:35:17Z

←Starija inačica		Inačica od 02:35, 26. studenoga 2021.
Redak 39:		Redak 39:
	\| bilješke =		\| bilješke =
	}}		}}
	'''Split''' je ~~najveći~~ grad na jugu [[Hrvatska\|Hrvatske]], te po broju stanovnika i drugi najveći [[grad]] u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]], a predstavlja [[Gospodarstvo Hrvatske\|gospodarsko]] i kulturno središte južne Hrvatske. Smješten je na središnjem dijelu istočne obale [[Jadransko more\|Jadranskog mora]], omeđen [[Kaštelanski zaljev\|Kaštelanskim zaljevom]] sa zapada i sjevera, a [[Brački kanal\|Bračkim kanalom]] s juga te prostorno pokriva veći dio [[Splitski poluotok\|Splitskog poluotoka]] koji se spaja s kopnom svojom sjevernom i istočnom stranom.		'''Split''' je grad na jugu [[Hrvatska\|Hrvatske]], te po broju stanovnika i drugi najveći [[grad]] u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]], te predstavlja [[Gospodarstvo Hrvatske\|gospodarsko]] i kulturno središte južne Hrvatske. Smješten je na središnjem dijelu istočne obale [[Jadransko more\|Jadranskog mora]], omeđen [[Kaštelanski zaljev\|Kaštelanskim zaljevom]] sa zapada i sjevera, a [[Brački kanal\|Bračkim kanalom]] s juga te prostorno pokriva veći dio [[Splitski poluotok\|Splitskog poluotoka]] koji se spaja s kopnom svojom sjevernom i istočnom stranom.

	Gradsko središte, smješteno s istočne strane poluotoka [[Marjan]] koji je danas zaštićena park-šuma, čini starovjekovna [[Dioklecijanova palača]] iz [[4. stoljeće\|4. stoljeća]] (pod [[UNESCO]]-vom zaštitom od [[26. listopada]] [[1979.]] godine<ref>(): [https://visitsplit.com/hr/2569/split-grad-unesco-a ''Split - grad UNESCO-a''], TZ Grada Splita. 22. prosinca 2019.</ref>), što je jedinstven primjer u svijetu. Naslonjena na antičku palaču, duž južne morske obale prema zapadu, naslonjena je srednjovjekovna jezgra. Oko te dvije jezgre koje danas čine jednu cjelinu, prema zapadu, istoku i sjeveru niknula su tijekom godina i mnoga novija pa i moderna splitska naselja. Na sjevernoj obali Splitskog poluotoka smješten je [[Gradski stadion Poljud]], koji je od trenutka svoje izgradnje dom poznatog nogometnog kluba [[HNK Hajduk Split\|HNK Hajduk]], splitsko brodogradilište koje danas nosi naziv [[Brodosplit]] i koje je dugi niz godina najveći splitski gospodarski subjekt, kao i luka [[Lora]] u kojoj se danas nalazi i sjedište [[Hrvatska ratna mornarica\|Hrvatske ratne mornarice]].		Gradsko središte, smješteno s istočne strane poluotoka [[Marjan]] koji je danas zaštićena park-šuma, čini starovjekovna [[Dioklecijanova palača]] iz [[4. stoljeće\|4. stoljeća]] (pod [[UNESCO]]-vom zaštitom od [[26. listopada]] [[1979.]] godine<ref>(): [https://visitsplit.com/hr/2569/split-grad-unesco-a ''Split - grad UNESCO-a''], TZ Grada Splita. 22. prosinca 2019.</ref>), što je jedinstven primjer u svijetu. Naslonjena na antičku palaču, duž južne morske obale prema zapadu, naslonjena je srednjovjekovna jezgra. Oko te dvije jezgre koje danas čine jednu cjelinu, prema zapadu, istoku i sjeveru niknula su tijekom godina i mnoga novija pa i moderna splitska naselja. Na sjevernoj obali Splitskog poluotoka smješten je [[Gradski stadion Poljud]], koji je od trenutka svoje izgradnje dom poznatog nogometnog kluba [[HNK Hajduk Split\|HNK Hajduk]], splitsko brodogradilište koje danas nosi naziv [[Brodosplit]] i koje je dugi niz godina najveći splitski gospodarski subjekt, kao i luka [[Lora]] u kojoj se danas nalazi i sjedište [[Hrvatska ratna mornarica\|Hrvatske ratne mornarice]].

	Upravno je središte [[Splitsko-dalmatinska županija\|Splitsko-dalmatinske županije]] i gravitira mu područje triju najjužnijih hrvatskih županija (nekadašnja Zajednica općina Split), te dio Hercegovine, pa i Bosne. Prema zadnjem popisu stanovništva, provedenom [[2011.]] godine, Split ima 178.192 stanovnika, druga je po veličini hrvatska trgovačka luka, najveća putnička luka u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]] i treća luka na [[Sredozemlje\|Sredozemlju]] po broju putnika. Split je među-regionalno transportno središte i iznimno posjećena turistička destinacija, a pomorskim putem je direkno povezan sa svim ~~srednjedalmatiskim~~ otocima kao i s Apeninskim poluotokom.		Upravno je središte [[Splitsko-dalmatinska županija\|Splitsko-dalmatinske županije]] i gravitira mu područje triju najjužnijih hrvatskih županija (nekadašnja Zajednica općina Split), te dio Hercegovine, pa i Bosne. Prema zadnjem popisu stanovništva, provedenom [[2011.]] godine, Split ima 178.192 stanovnika, druga je po veličini hrvatska trgovačka luka, najveća putnička luka u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]] i treća luka na [[Sredozemlje\|Sredozemlju]] po broju putnika. Split je među-regionalno transportno središte i iznimno posjećena turistička destinacija, a pomorskim putem je direkno povezan sa svim srednjejadranskim otocima kao i s Apeninskim poluotokom.

	== Ime ==		== Ime ==
Redak 72:		Redak 72:
	Početkom [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]] grad je [[Aneksija\|aneksirala]] [[Rimski ugovori (1941.)\|fašistička Italija]], sukladno [[Rimski ugovori (1941.)\|Rimskim ugovorima]] koje je potpisalo vodstvo [[Nezavisna Država Hrvatska\|NDH]] na čelu s [[Ante Pavelić\|Pavelićem]], nakon čega grad ostaje bez svog prirodnog zaleđa, a stanovništvo se pokušava [[Talijanizacija\|talijanizirati]]. Zbog toga velik dio građana odlazi u [[Partizani\|partizane]] koji su ga i oslobodili odmah nakon [[Kapitulacija Italije\|kapitulacije Italije]] u [[1943.]] godini. Ubrzo ga je ponovo okupirala [[Treći Reich\|nacistička Njemačka]] koja ga je poklonila svojoj [[Marionetska država\|marionetskoj]] saveznici [[Nezavisna Država Hrvatska\|NDH]]. Grad su partizani konačno oslobodili [[26. listopada]] [[1944.]] i taj datum se slavi i danas kao Dan oslobođenja grada Splita. U travnju 1945.godine u Splitu je na sjednici ZAVNOH-a u Staroj gradskoj vijećnici formirana Narodna vlada Federalne Hrvatske. Sjednicom je predsjedao pjesnik Vladimir Nazor. Predsjednik Vlade bio je Vladimir Bakarić, a među 11 ministara kao ministrica financija bila je Splićanka Anka Beus. Vicko Krstulović bio je drugi član Vlade iz Splita.<ref>{{Citiranje časopisa\|last=Sirotković\|first=Hodimir\|date=1995\|title=Državnopravno značenje odluka ZAVNOH-a za izgradnju državnosti Hrvatske u drugom svjetskom ratu\|url=https://hrcak.srce.hr/213634\|journal=Časopis za suvremenu povijest\|language=hr\|volume=27\|issue=3\|pages=507–520\|issn=0590-9597\|accessdate=2021-06-07}}</ref>		Početkom [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]] grad je [[Aneksija\|aneksirala]] [[Rimski ugovori (1941.)\|fašistička Italija]], sukladno [[Rimski ugovori (1941.)\|Rimskim ugovorima]] koje je potpisalo vodstvo [[Nezavisna Država Hrvatska\|NDH]] na čelu s [[Ante Pavelić\|Pavelićem]], nakon čega grad ostaje bez svog prirodnog zaleđa, a stanovništvo se pokušava [[Talijanizacija\|talijanizirati]]. Zbog toga velik dio građana odlazi u [[Partizani\|partizane]] koji su ga i oslobodili odmah nakon [[Kapitulacija Italije\|kapitulacije Italije]] u [[1943.]] godini. Ubrzo ga je ponovo okupirala [[Treći Reich\|nacistička Njemačka]] koja ga je poklonila svojoj [[Marionetska država\|marionetskoj]] saveznici [[Nezavisna Država Hrvatska\|NDH]]. Grad su partizani konačno oslobodili [[26. listopada]] [[1944.]] i taj datum se slavi i danas kao Dan oslobođenja grada Splita. U travnju 1945.godine u Splitu je na sjednici ZAVNOH-a u Staroj gradskoj vijećnici formirana Narodna vlada Federalne Hrvatske. Sjednicom je predsjedao pjesnik Vladimir Nazor. Predsjednik Vlade bio je Vladimir Bakarić, a među 11 ministara kao ministrica financija bila je Splićanka Anka Beus. Vicko Krstulović bio je drugi član Vlade iz Splita.<ref>{{Citiranje časopisa\|last=Sirotković\|first=Hodimir\|date=1995\|title=Državnopravno značenje odluka ZAVNOH-a za izgradnju državnosti Hrvatske u drugom svjetskom ratu\|url=https://hrcak.srce.hr/213634\|journal=Časopis za suvremenu povijest\|language=hr\|volume=27\|issue=3\|pages=507–520\|issn=0590-9597\|accessdate=2021-06-07}}</ref>

	Nakon rata Split je postao dijelom [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija\|socijalističke Jugoslavije]], kao drugi grad po veličini u tadašnjoj [[Socijalistička Republika Hrvatska\|Socijalističkoj Republici Hrvatskoj]]. Nakon raspada Jugoslavije i [[Domovinski rat\|Domovinskog rata]] [[Hrvatska]] je proglasila [[Nezavisnost\|neovisnost]], a Split postaje dijelom suvremene [[Demokracija\|demokratske]] Republike Hrvatske.		Nakon Drugog svjetskog rata Split je postao dijelom [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija\|socijalističke Jugoslavije]], kao drugi grad po veličini u tadašnjoj [[Socijalistička Republika Hrvatska\|Socijalističkoj Republici Hrvatskoj]]. Nakon raspada Jugoslavije i [[Domovinski rat\|Domovinskog rata]] [[Hrvatska]] je proglasila [[Nezavisnost\|neovisnost]], a Split postaje dijelom suvremene [[Demokracija\|demokratske]] Republike Hrvatske.

	== Zemljopis ==		== Zemljopis ==

WikiSysop u (test) 09:05, 25. studenoga 2021.

2021-11-25T09:05:53Z

←Starija inačica		Inačica od 09:05, 25. studenoga 2021.
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Split'''-->		<!--'''Split'''-->
	{{~~Grad~~		{{Infookvir grad
	\| ime = Split		\| ime = Split
	\| zastava = Zastava Grada Splita.gif		\| zastava = Zastava Grada Splita.gif

WikiSysop u (test) 09:05, 25. studenoga 2021.

2021-11-25T09:05:17Z

←Starija inačica		Inačica od 09:05, 25. studenoga 2021.
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Split'''-->		<!--'''Split'''-->
	{{~~Infookvir naselje u Hrvatskoj~~		{{Grad
	\| ime = Split		\| ime = Split
	\| zastava = Zastava Grada Splita.gif		\| zastava = Zastava Grada Splita.gif

WikiSysop u (test) 09:04, 25. studenoga 2021.

2021-11-25T09:04:48Z

←Starija inačica		Inačica od 09:04, 25. studenoga 2021.
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Split'''-->		<!--'''Split'''-->
	{{Infookvir ~~Grad~~		{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
	\| ime = Split		\| ime = Split
	\| zastava = Zastava Grada Splita.gif		\| zastava = Zastava Grada Splita.gif

WikiSysop u (test) 22:20, 22. studenoga 2021.

2021-11-22T22:20:16Z

←Starija inačica		Inačica od 22:20, 22. studenoga 2021.
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Split'''-->~~{{izdvojeni članak\|siječanj — veljača 2020.}}~~		<!--'''Split'''-->
	{{Grad		{{Infookvir Grad
	\| ime = Split		\| ime = Split
	\| zastava = Zastava Grada Splita.gif		\| zastava = Zastava Grada Splita.gif
Redak 39:		Redak 39:
	\| bilješke =		\| bilješke =
	}}		}}
	'''Split''' je najveći grad u [[~~Dalmacija~~\|~~Dalmaciji~~]], te po broju stanovnika i drugi najveći [[grad]] u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]], a predstavlja [[Gospodarstvo Hrvatske\|gospodarsko]] i kulturno središte ~~Dalmacije~~. Smješten je na središnjem dijelu istočne obale [[Jadransko more\|Jadranskog mora]], omeđen [[Kaštelanski zaljev\|Kaštelanskim zaljevom]] sa zapada i sjevera, a [[Brački kanal\|Bračkim kanalom]] s juga te prostorno pokriva veći dio [[Splitski poluotok\|Splitskog poluotoka]] koji se spaja s kopnom svojom sjevernom i istočnom stranom.		'''Split''' je najveći grad na jugu [[Hrvatska\|Hrvatske]], te po broju stanovnika i drugi najveći [[grad]] u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]], a predstavlja [[Gospodarstvo Hrvatske\|gospodarsko]] i kulturno središte južne Hrvatske. Smješten je na središnjem dijelu istočne obale [[Jadransko more\|Jadranskog mora]], omeđen [[Kaštelanski zaljev\|Kaštelanskim zaljevom]] sa zapada i sjevera, a [[Brački kanal\|Bračkim kanalom]] s juga te prostorno pokriva veći dio [[Splitski poluotok\|Splitskog poluotoka]] koji se spaja s kopnom svojom sjevernom i istočnom stranom.

	Gradsko središte, smješteno s istočne strane poluotoka [[Marjan]] koji je danas zaštićena park-šuma, čini starovjekovna [[Dioklecijanova palača]] iz [[4. stoljeće\|4. stoljeća]] (pod [[UNESCO]]-vom zaštitom od [[26. listopada]] [[1979.]] godine<ref>(): [https://visitsplit.com/hr/2569/split-grad-unesco-a ''Split - grad UNESCO-a''], TZ Grada Splita. 22. prosinca 2019.</ref>), što je jedinstven primjer u svijetu. Naslonjena na antičku palaču, duž južne morske obale prema zapadu, naslonjena je srednjovjekovna jezgra. Oko te dvije jezgre koje danas čine jednu cjelinu, prema zapadu, istoku i sjeveru niknula su tijekom godina i mnoga novija pa i moderna splitska naselja. Na sjevernoj obali Splitskog poluotoka smješten je [[Gradski stadion Poljud]], koji je od trenutka svoje izgradnje dom poznatog nogometnog kluba [[HNK Hajduk Split\|HNK Hajduk]], ~~čuveno~~ splitsko brodogradilište koje danas nosi naziv [[Brodosplit]] i koje je dugi niz godina najveći splitski gospodarski subjekt, kao i luka [[Lora]] u kojoj se danas nalazi i sjedište [[Hrvatska ratna mornarica\|Hrvatske ratne mornarice]].		Gradsko središte, smješteno s istočne strane poluotoka [[Marjan]] koji je danas zaštićena park-šuma, čini starovjekovna [[Dioklecijanova palača]] iz [[4. stoljeće\|4. stoljeća]] (pod [[UNESCO]]-vom zaštitom od [[26. listopada]] [[1979.]] godine<ref>(): [https://visitsplit.com/hr/2569/split-grad-unesco-a ''Split - grad UNESCO-a''], TZ Grada Splita. 22. prosinca 2019.</ref>), što je jedinstven primjer u svijetu. Naslonjena na antičku palaču, duž južne morske obale prema zapadu, naslonjena je srednjovjekovna jezgra. Oko te dvije jezgre koje danas čine jednu cjelinu, prema zapadu, istoku i sjeveru niknula su tijekom godina i mnoga novija pa i moderna splitska naselja. Na sjevernoj obali Splitskog poluotoka smješten je [[Gradski stadion Poljud]], koji je od trenutka svoje izgradnje dom poznatog nogometnog kluba [[HNK Hajduk Split\|HNK Hajduk]], splitsko brodogradilište koje danas nosi naziv [[Brodosplit]] i koje je dugi niz godina najveći splitski gospodarski subjekt, kao i luka [[Lora]] u kojoj se danas nalazi i sjedište [[Hrvatska ratna mornarica\|Hrvatske ratne mornarice]].

	Upravno je središte [[Splitsko-dalmatinska županija\|Splitsko-dalmatinske županije]] i gravitira mu područje triju najjužnijih hrvatskih županija (nekadašnja Zajednica općina Split), te dio Hercegovine, pa i Bosne. Prema zadnjem popisu stanovništva, provedenom [[2011.]] godine, Split ima 178.192 stanovnika, druga je po veličini hrvatska trgovačka luka, najveća putnička luka u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]] i treća luka na [[Sredozemlje\|Sredozemlju]] po broju putnika. Split je među-regionalno transportno središte i iznimno posjećena turistička destinacija, a pomorskim putem je direkno povezan sa svim srednjedalmatiskim otocima kao i s Apeninskim poluotokom.		Upravno je središte [[Splitsko-dalmatinska županija\|Splitsko-dalmatinske županije]] i gravitira mu područje triju najjužnijih hrvatskih županija (nekadašnja Zajednica općina Split), te dio Hercegovine, pa i Bosne. Prema zadnjem popisu stanovništva, provedenom [[2011.]] godine, Split ima 178.192 stanovnika, druga je po veličini hrvatska trgovačka luka, najveća putnička luka u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]] i treća luka na [[Sredozemlje\|Sredozemlju]] po broju putnika. Split je među-regionalno transportno središte i iznimno posjećena turistička destinacija, a pomorskim putem je direkno povezan sa svim srednjedalmatiskim otocima kao i s Apeninskim poluotokom.
Redak 77:		Redak 77:
	=== Položaj ===		=== Položaj ===
	[[Datoteka:Dalmatian Coastline near Split, Croatia.jpg\|mini\|Split i okolica viđena iz orbite]]		[[Datoteka:Dalmatian Coastline near Split, Croatia.jpg\|mini\|Split i okolica viđena iz orbite]]
	Split je smješten na ~~jadranskoj obali u srednjoj [[Dalmacija\|Dalmaciji]]~~ na Splitskom poluotoku na čijem se zapadnom kraju nalaze ~~"pluća grada"~~ - poluotok, brdo (178 [[Nadmorska visina\|mnv.]]) i zaštićena park-šuma [[Marjan]]. Od uzvisina, okružuju ga u zaleđu - sa sjevera i sjeveroistoka [[planina]] [[Mosor]] (1.339 [[Nadmorska visina\|mnv.]]), sa sjeverozapada brdo [[Kozjak]] (779 [[Nadmorska visina\|mnv.]]), s istoka brdo [[Perun (brdo)\|Perun]] (533 [[Nadmorska visina\|mnv.]]), a najstarija gradska jezgra, zajedno s Dioklecijanovom palačom i srednjovjekovnim dijelom nalazi se podno brda [[Marjan\|Marjana]], s istočne strane. [[Splitski poluotok]] okružuju otoci [[Brač]], [[Hvar]], [[Šolta]] i [[Čiovo]]. Trajekti iz luke Split često su jedina veza otoka srednje Dalmacije s kopnom. Panoramski se Split može razgledati pobliže s prve marjanske vidilice ili s 11 km udaljene kliške tvrđave s koje se vidi cijeli Split te splitski akvatorij s otocima.		Split je smješten na srednjem dijelu jadranske obale na Splitskom poluotoku na čijem se zapadnom kraju nalaze - poluotok, brdo (178 [[Nadmorska visina\|mnv.]]) i zaštićena park-šuma [[Marjan]]. Od uzvisina, okružuju ga u zaleđu - sa sjevera i sjeveroistoka [[planina]] [[Mosor]] (1.339 [[Nadmorska visina\|mnv.]]), sa sjeverozapada brdo [[Kozjak]] (779 [[Nadmorska visina\|mnv.]]), s istoka brdo [[Perun (brdo)\|Perun]] (533 [[Nadmorska visina\|mnv.]]), a najstarija gradska jezgra, zajedno s Dioklecijanovom palačom i srednjovjekovnim dijelom nalazi se podno brda [[Marjan\|Marjana]], s istočne strane. [[Splitski poluotok]] okružuju otoci [[Brač]], [[Hvar]], [[Šolta]] i [[Čiovo]]. Trajekti iz luke Split često su jedina veza otoka srednje Dalmacije s kopnom. Panoramski se Split može razgledati pobliže s prve marjanske vidilice ili s 11 km udaljene kliške tvrđave s koje se vidi cijeli Split te splitski akvatorij s otocima.

	=== Klima ===		=== Klima ===

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-22T22:17:25Z

Bot: Automatski unos stranica

Prikaži promjene