<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Sponzorstvo</id>
	<title>Sponzorstvo - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Sponzorstvo"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Sponzorstvo&amp;action=history"/>
	<updated>2026-05-25T09:37:33Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.36.2</generator>
	<entry>
		<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Sponzorstvo&amp;diff=176426&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Sponzorstvo&amp;diff=176426&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-09-30T08:05:45Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--'''Sponzorstvo'''--&amp;gt;{{uklopi u|Pokroviteljstvo}}&lt;br /&gt;
{{wikipedizirati}}&lt;br /&gt;
{{pravopis}}&lt;br /&gt;
Prema definiciji [[International Chamber of Commerce|Međunarodne trgovačke komore]] (ICC) sponzorstvo je bilo koji komercijalni odnos kojim sponzor, za obostranu korist sponzora i sponzoriranog, ugovorno pruža financijsku ili drugu podršku kako bi se uspostavila veza između sponzorovog imidža, marke ili proizvoda sa nositeljem sponzorskih prava u zamjenu za pravo na promicanje unaprijed određenih koristi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kako je riječ o uzajamnom poslu ICC navodi da se sponzorstvo, iako je sastavni dio marketinške strategije, razlikuje od oglašavanja, kao i od [[Pokroviteljstvo|pokroviteljstva]] u svojim ciljevima, porukama i kontroli, jer mu je osnovna pretpostavka da od sporazuma obje strane imaju konkretne komercijalne koristi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najčešći nositelji sponzorskih prava su osobe i/ili organizacije iz područja športa, kulture, znanosti, ekologije ili socijalnog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Povijest == &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Od prvih je sponzorskih aktivnosti prošlo više od 100 godina, no za shvaćanje pojma sponzorstva i njegova prilagođavanja zahtjevima marketinga, dovoljno je osvrnuti se na zadnjih 40 godina, pa da se shvate motivi koji su kroz zadnja desetljeća potakli i vodili poduzeća da se uključe u sponzorstvo. Prema Kim Skildum Ried, međunarodno priznatom stručnjaku na području sponzorstva, postoje četiri generacije sponzorstva:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Prva generacija ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prva generacija sponzorstva odnosi se na 70-te i početak 80-tih godina. Tu generacija predstavlja dobra volja izvršnih direktora koji su odlučivali na kojim će se manifestacijama objavljivati logotip tvrtke ili branda s dugoročnim ciljem podizanja prepoznatljivosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Druga generacija ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Drugu generaciju sponzorstava, koja se odnosi na sredinu 80tih i početak 90tih godina, karakterizirale su odluke koje su temeljile na mogućnost direktnog povećanja prodaje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Treća generacija ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Treća generacija je jako napredovala jer je primjenjivala kombinaciju benefita prve i druge generacije te je razmišljala o povezivanju sponzoriranog (manifestacije, kluba, individualnog športaša) s zaštitnim znakom tvrtke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Navedene tri generacije su imale tzv. win-win situaciju. Cilj sponzora je bio da iskoristi potencijale sponzoriranog za upotpunjenje svoje marketinške strategije, a sponzoriranima je bio cilj da svoju športsku djelatnost obavljaju nesmetano.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Četvrta generacija ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Četvrta generacija objedinjuje sve karakteristike prethodnih generacija stavljajući u fokus još jednu dimenziju - sponzorovu ciljnu skupinu. Više nije bitno kako zadovoljiti sponzora i zahtjeve njegovog branda već kako doprijeti do njegove ciljne skupine i koje koristi od sponzorstva ona može imati. Najveće blago kluba, udruge događanja ili športaša su njihov imidž i emocije koje se uz njihovo spominjanje vežu pa se sponzorstvo koristiti kao kanal za komuniciranje tih doživljaja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Razlozi za sponzoriranje == &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tvrtke kupuju sponzorska prava zbog stjecanja materijalne i nematerijalne koristi. Materijalna se mogu financijski vrednovati te se u njih ubrajaju: medijska izloženost, karte/hospitality, mogućnosti oglašavanja, pristup bazama podataka, stručna znanja, objekti (za sastanke/događanja), uzorkovanje, veleposlanici robne marke. U nematerijalne koristi ubrajamo: prenošenje imidža, prestiž, vjerodostojnost robne marke, stupanj lojalnosti publike, mogućnosti umrežavanja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Prodaja sponzorstva == &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prodaja sponzorstva je dugotrajan proces koji se sastoji iz istraživanja potencijalnih sponzora, kreiranja ponude temeljene na ciljevima tvrtke kojoj se nositelj prava obraća, pronalaženja kontaktnih osoba i pregovora oko otkupa prava. Prodajni proces može trajati i do godinu dana, a prema izvješčima prodavatelja u prosjeku se za istraživanje svake tvrtke koja bi mogla biti potencijalni sponzor utroši između 1-5 radnih sati.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Aktivacija sponzorstva ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Aktivacija ili eksploatacija sponzorstva su pojmovi koje koriste sponzorski stručnjaci, a odnose se na čin kojim će sponzor iskoristiti kupljena prava i komunicirati svoju povezanost sa publikom sponzoriranog. Novac koji se utroši na aktivaciju u pravilu je znatno viši od vrijednosti otkupljenih prava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Porezni aspekt ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kako se sponzorstvo u praksi često poistovjećuje s donacijama koje tvrtke mogu odbiti od poreza na dobit (do 2% od prošlogodišnjeg prometa), mnoge udruge i poduzeća se izlažu riziku utaje poreza, jer u trenutku kada se za primljeni novac (prozvod ili uslugu) očekuje protuusluga, primljeni se iznos tretira kao trošak koji podliježe porezu na dodanu vrijednost.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pokroviteljstvo koje u svojoj osnovnoj definiciji označava podržavanje osobe, projekta i/ili organizacije, može, ali i ne mora imati obilježja donacije ili sponzorstva. Ponekad se za određenu manifestaciju koristi pokroviteljstvo osobe iz javnog života bez komercijalne protuusluge, čime isto ne podliježe niti jednom od navedenih poreza.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Marketing]]&lt;br /&gt;
{{kat?}}&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>