WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-16T09:32:38Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{točnost}}
{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime=Srbija i Crna Gora
|hr_ime=Državna Zajednica Srbija i Crna Gora
|izvorno_ime =Државна Заједница Србија и Црна Гора
|genitiv = Srbije i Crna Gore
|kontinent = Europa
|status= Državna unija
|regija = Balkan
|era=Nakon Hladnog rata
|događaj_start=[[Konstitucionalna povelja Srbije i Crne Gore|Uspostava]]
|godina_start = 4. veljače 2003.<br/>
|godina_kraj = 5. lipnja 2006.
|datum_start=[[4. veljače]] [[2003.]]
|datum_kraj=[[5. lipnja]] [[2006.]]
|događaj_prije=[[UN|Članstvo u UN-u]]¹
|datum_prije=[[1. studenog]] [[2000.]]
|p1 = Savezna Republika Jugoslavija
|flag_p1 = Flag of FR Yugoslavia.svg
|s1 = Srbija
|flag_s1= Flag_of_Serbia (2004-2010).svg
|s2 = Crna Gora
|flag_s2= Flag of Montenegro.svg
|zastava = Flag of Serbia and Montenegro; Flag of Yugoslavia (1992–2003).svg
|zastava_i = Zastava Srbije i Crne Gore
|grb_i = Grb Srbije i Crne Gore
|grb = Coat of arms of Serbia and Montenegro.svg
|mapa = Serbia_and_Montenegro.svg
|jezik =
|glavni_grad = [[Beograd]]
|vlada_tip = Republika
|titula_vođa = [[Predsjednik Srbije i Crne Gore|Predsjednik]]
|vođa1 = Svetozar Marović
|stat_površina1 = 102350
|stat_pop1 = 10832545
|stat_godina1 = 2006.
|vremenska_zona = +1
|broj = 381
|valuta = [[srpski dinar]], [[Euro]]
|fusnote =¹Članstvo kao [[SR Jugoslavija]]
|himna = ''[[Hej, Slaveni|Hej Sloveni]]''
|internet = [[.yu]]
}}
{{Povijest Srbije}}
'''Srbija i Crna Gora''' (SCG) je ime bivšeg saveza država [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]], državne zajednice u [[Europa|Europi]] koja je naslijedila bivšu [[SR Jugoslavija|Saveznu Republiku Jugoslaviju]]. Nakon referenduma o samostalnosti u Crnoj Gori taj savez više ne postoji. Graniči s [[Mađarska|Mađarskom]], [[Hrvatska|Hrvatskom]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]] na zapadu, [[Rumunjska|Rumunjskom]] i [[Bugarska|Bugarskom]] na istoku, te [[Albanija|Albanijom]], ([[Kosovo|Kosovom]] poslije 1999. godine) i [[Makedonija|Makedonijom]] na jugu.

[[Srbija]] i [[Crna Gora]], preostale federalne republike [[SFRJ]], dogovorile su suradnju u određenim političkim područjima (npr. obrambeni savez). Svaka ima svoju gospodarsku politiku i valutu. Zajednica Srbije i Crne Gore više nema jedinstveni glavni grad. Iako je većina ustanova u [[Beograd|Beogradu]], neke su premještene u [[Podgorica|Podgoricu]].

Ustavna povelja donesena je [[4. veljače]] [[2003.]] [[Crna Gora]] je putem [[referendum]]a o državnom statusu za [[21. svibnja]] [[2006.]] godine izglasala neovisnost.

Dana [[3. lipnja]] 2006. Crna Gora je proglasila neovisnost, a 5. lipnja 2006. i Srbija. Crna Gora, a time i Srbija, je 8. lipnja 2006. priznata kao neovisna država.

== Povijest ==
{{glavni|SR Jugoslavija}}

Kad je državna zajednica između Srbije i Crne Gore osnovana 1992. godine, [[Ujedinjeni narodi]] i mnoge pojedine države
(pogotovo [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]) nisu je htjeli priznati kao nasljednika [[SFRJ]].
To se dogodilo zbog rata u bivšoj Jugoslaviji, koji je spriječio dogovor o podjeli federalne imovine i obveza, pogotovo vanjskog duga.

Savezna Republika Jugoslavija (SRJ), kako se federacija tada zvala, primljena je u Ujedinjene narode [[2000.]],
nakon više godina sankcija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Srbija i Crna Gora su [[2002.]] godine sklopile novi sporazum o nastavku suradnje, koji je između ostaloga ukinuo ime "Jugoslavija".

[[4. veljače]] [[2003.]] Savezni je parlament stvorio državu pod imenom Državna Zajednica Srbija i Crna Gora (tako da je ispravno reći ''Srbija i Crna Gora je...'', a ne ''Srbija i Crna Gora su...'' ako se odnosi na Državnu Zajednicu).

=== Razdoblje Savezne Republike Jugoslavije===

[[Srbija]] i [[Crna Gora]] su stvorile Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) 27. travnja 1992. godine, kada je donijet i novi ustav. Prvi je predsjednik bio [[Dobrica Ćosić]]. Sebe je smatrala sljednicom SFRJ. Takav pravno neutemeljen stav je izazvao oštra protivljenja ostalih država sljednica SFRJ. Tako je 2001. godine potpisan sporazum kojim su kao sljednice određene sve bivše jugoslavenske republike.

Odlukom Glavne skupštine Ujedinjenih Naroda uvedene su opće sankcije SRJ pod optužbom da je kriva za rat u BiH. Jedna od najvećih hiperinflacija na svijetu je obilježila 1993. godinu u SRJ.

Paravojne snage kosovskih Albanaca su koncem devedesetih preuzele nadzor nad određenim dijelima Kosova. Srbija i Crna Gora je vojno intervenirala na području, koje je tada bilo međunarodno priznati dio SR Jugoslavije. Vojna intervencija se počela izrađati u etničko čišćenje gore vrste ( dopustilo se djelovanje srpskih paravojnih formacija, stvorenih od kažnjenika ) nego što je bio to slučaj u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Situacija je zahtijevala brzo djelovanje međunarodne zajednice, jer je prijetila veća humanitarna katastrofa od one u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Poslije neuspjelih pregovora u [[Rambouillet]]u, Sjeveroatlantski savez - [[NATO]] je izvršio niz zračnih napada na vojne i strateške ( mostovi i sl. ) ciljeve u SR Jugoslaviji 24. ožujka - 10. lipnja 1999. godine. Poginulo je 1200-2500 civila, a ranjeno 5000 ljudi. Neslužbena je šteta procijenjena ( od strane srpskih izvora ) na 30 milijarda USD. 09. svibnja je potpisan Kumanovski sporazum o prekidu ratnih djelovanja. Rezolucijom 1244 o Kosovu, Pokrajina je stavljena pod upravu Ujedinjenih Naroda, UNMIK-a i KFOR-a uz sudjel NATO-a, također je zajamčena cjelovitost tadašnje SRJ.

24. rujna 2000. godine održani su savezni predsjednički i parlamentarni izbori. Na izborima za predjednika SRJ izabran je kandidat koalicije [[Demokratska opozicija Srbije|Demokratske opozicije Srbije]] (DOS) [[Vojislav Koštunica]]. Zbog nepriznavanja rezultata Savezne izborne komisije, došlo je do prosvjeda u Beogradu [[5. listopada]], na kojima se okupilo više stotina tisuća ljudi. Demonstranti su provalili u Saveznu skupćinu i držanu televiziju. [[Slobodan Milošević]] je sutradan priznao pobjedu Vojislava Koštunice i DOS-a.

[[4. veljače]] [[2003.]] godine je potpisana [[Beogradska povelja]], sporazum o uspostavljanju novih odnosa izmjeđu Srbije i Crne Gore. Stvorena je Državna Zajednica [[Srbija i Crna Gora]]. Upravno središte državne zajednice je [[Beograd]], a sjedište Vrhovnog suda je u [[Podgorica|Podgorici]].

[[21. svibnja]] [[2006.]] godine u Crnoj Gori održan je [[Referendum o neovisnosti Crne Gore 2006.|referendum]] na kojem je s 55,5 % pobijedila opcija za neovisnost. 3. lipnja 2006. godine Crna Gora je i službeno proglasila neovisnost, čime je Državna zajednica Srbija i Crna Gora prestala postojati.

== Gospodarstvo ==
''Glavni članak: [[Gospodarstvo Srbije i Crne Gore]]''

Gospodarstvo se upola smanjilo od [[1990.]] godine zbog lošeg upravljanja, međunarodnih sankcija i štete zbog [[Rat na Kosovu|rata na Kosovu]]. Nakon zbacivanja predsjednika [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] u listopadu 2000., koalicijska je vlada uvela mjere za stabilizaciju i agresivni program reforme tržišta.

Članstvo u [[Međunarodni monetarni fond|MMF-u]] je obnovljeno u prosincu 2000. Donatorska konferencija [[Svjetska banka|Svjetske banke]] i [[Europska komisija|Europske komisije]] održana u lipnju 2001. skupila je 1.3 milijarda dolara za gospodarsko restrukturiranje SiCG. U studenom 2001. dogovoreno je da će se otpisati 66% duga od 4.5 milijarda dolara prema [[Pariški klub|Pariškom klubu]], a još se priprema sličan sporazum o otpisu za 2.8 milijarda dolara duga prema [[Londonski klub|Londonskom klubu]].

[[Crna Gora]] je odvojila svoje gospodarstvo od federacije i Srbije još tijekom Miloševićeve vlasti. Danas ima svoju središnju banku, koristi [[euro]] kao službenu valutu, naplaćuje svoju carinu i ima svoj proračun.

Pokrajina [[Kosovo]], pod upravom UN-a, prima financijsku i tehničku pomoć od međunarodne zajednice. Službene valute su euro i srpski dinar, dok UN-ova uprava prikuplja poreze i vodi proračun.

Složenost političkih odnosa Srbije i Crne Gore, spora privatizacija i stagnacija europskog gospodarstva koče razvitak. Sporazumi i MMF-om, a pogotovo porezni uvjeti, važan su element u određivanju politike. Velika nezaposlenost je jedan od ključnih političko-ekonomskih problema.

== Pokrajine ==
''Glavni članak: [[Pokrajine Srbije i Crne Gore]]''

[[Datoteka:Karta_SiCG.png|desno|200px|mini| Zemljovid SCG]]

*[[Republika Srbija (1992. – 2006.)|Srbija]]
** [[Beograd]] - glavni grad Srbije i glavni grad SiCG
** Autonomna Pokrajina [[Vojvodina]]
*** [[Novi Sad]] - glavni grad
** ''[[Kosovo i Metohija]] - pod upravom [[Misija Ujedinjenih naroda na Kosovu|UNMIK]], status neodređen''
*** ''[[Priština]] - glavni grad''
* [[Republika Crna Gora (1992. – 2006.)|Crna Gora]]
** [[Podgorica]] - glavni grad Crne Gore i sjedište Vrhovnog suda SiCG

== Reljef ==

U SiCG se izdvajaju 3 reljefne cjeline - panonska regija, planinska regija te primorje.

'''Panonska regija''' podrazumijeva Vojvodinu (Bačka, Banat i Srijem). Čine ju lesne zaravni i široke ravnice uz rijeke. Najviša točka je na Fruškoj gori (500 m).

'''Planinsku regiju''' čini dinarski prostor koji zauzima 2/3 države koji se prema jugu nastavlja na [[Šarsko - pindsko gorje]]. Najviši vrh je ''[[Đeravica]]'' na [[Prokletije|Prokletijama]], 2656 m. Na jugozapadu su kredni i jurski vapnenci koji tvore krški reljef [[Crna Gora|Crne Gore]], dok su drugdje zaobljena, znatno snižena gorja od silikatnih stijena. Na istoku se proteže ''Karpatsko - balkanski niz'' kojeg čini unutrašnja kristalinska zona na koju se nastavljaju mezozojski vapnenci i pješčenjaci. [[Dunav]] se kroz planinski prostor probio 100 kilometara dugačkom [[Đerdap|Đerdapskom klisurom]]. Između dva niza prostire se [[Rodopi|Rodopsko staro gorje]] - kristalasti škriljci, mramor, granit te vulkansko kamenje - [[Jastrebac]], [[Kopaonik]], [[Rudnik]], [[Avala]]. Između njih prostiru se [[kotlina|kotline]] ispunjene plodnim tercijarnim jezerskim naslagama:

* [[Metohijska kotlina]]
* [[Kosovska kotlina]]
* [[Leskovačka kotlina]]
* [[Niška kotlina]]

'''Primorje''' obilježava krški reljef u uskom obalnom pojasu. Oko Skadarskog jezera protežu se močvarne flišne zaravni.

== Vode ==

Najvažnije rijeke Srbije i Crne Gore su [[Dunav]], [[Tisa]], [[Tamiš]], [[Sava]], [[Drina]], [[Morava (Srbija)|Morava]], [[Timok]], [[Bojana]], [[Morača]].

Od jezera ističe se [[Skadarsko jezero]] na granici Crne Gore i [[Albanija|Albanije]].

== Stanovništvo ==

Zbog kosovske neovisnosti [[1999.]], popisom iz [[2002.]] može se samo procjeniti broj stanovnika. Ono leži negdje oko 10.4 milijuna stanovnika ( [[Srbija]] 7.498.000, [[Crna Gora]] 620.320 ) s gustoćom naseljenosti od 102 stanovnika/km<sup>2</sup>.

Prema popisu stanovništva iz [[1991.]] [[Srbija]] i [[ Crna Gora]] su imale 10.394.026 stanovnika [http://www.rastko.org.yu/antropologija/glasnici-ei/44/sradovanovic.pdf]. Etnički sastav je bio sljedeći: [[Srbi]] 62.3 %, [[Albanci]] 16.5 %, [[Crnogorci]] 5 %, [[Jugoslaveni]] 3.4 %, [[Mađari]] 3.3 %, [[Bošnjaci (narod)|Bošnjaci]] 3.2 %, [[Romi]] 1.4 %,[[ Hrvati]] 1.1 %, [[Slovaci]] 0.6 % i drugi.



== Naselja ==
''U zagradama je broj stanovnika 2002.''<br>
[[Apatin]] (21.659), [[Aranđelovac]] (32.833), [[Arilje]], [[Bačka Palanka]] (34.022), [[Bečej]] (25.774), Grad [[Beograd]] (1.574.050), [[Bor (grad)|Bor]] (45.222), [[Čačak]] (80.401), [[Ćuprija]] (24.787), [[Đakovica]], [[Gnjilane]], [[Gornji Milanovac]] (27.225), [[Inđija]] (28.444), [[Istok]], [[Jagodina]] (50.193), [[Kikinda]] (47.262), [[Knjaževac]] (24.593), [[Kosovska Mitrovica]], Grad [[Kragujevac]] (175.182), [[Kraljevo]] (67.556), [[Krupanj]], [[Kruševac]] (75.256), [[Kuršumlija]], [[Lapovo]], [[Leskovac]] (76.562), [[Loznica]] (43.213), [[Ljubovija]], [[Mali Zvornik]], [[Negotin]], Grad [[Niš]] (250.180), [[Nova Varoš]], [[Novi Pazar]] (64.602), Grad [[Novi Sad]] (298.139), [[Obrenovac]], [[Pančevo]] (83.692), [[Paraćin]] (31.760), [[Peć]], [[Pirot]] (48.792), [[Požarevac]] (50.847), [[Požega (Srbija)|Požega]], [[Prijepolje]], Grad [[Priština]], [[Prokuplje]] (31.568), [[Raška (općina)|Raška]], [[Ruma]] (37.253), [[Sivac]], [[Smederevo]] (77.651), [[Smederevska Palanka]] (37.749), [[Sombor]] (50.950), [[Srijemska Mitrovica]] (59.934), [[Stara Pazova]], [[Subotica]] (116.365), [[Šabac]] (72.233), [[Uroševac]], [[Užice]] (67.389), [[Valjevo]] (67.298), [[Vranje]] (65.926), [[Vrnjačka Banja]], [[Vršac]] (40.329), [[Zaječar]] (49.082), [[Zrenjanin]] (89.245)

== Prijevoz ==

Srbija, a pogotovo dolina rijeke [[Morava (Srbija)|Morave]], ponekad se opisuje kao "raskrižje [[istok]]a i [[zapad]]a", zbog čega je imala burnu povijest. Ta je dolina najlakši način da se kopnom stigne iz kontinentalne [[Europa|Europe]] u [[Grčka|Grčku]] i [[Mala Azija|Malu Aziju]].

Glavne [[europske prometnice]] koje idu kroz Srbiju su [[E75]] i [[E70]]. [[E763]]/[[E761]] je najvažnija cesta koja povezuje Srbiju i Crnu Goru.

[[Dunav]], važna međunarodna rijeka, teče kroz Srbiju. Najveća morska luka je [[Bar (grad)|Bar]] u Crnoj Gori.

== Vanjska poveznica ==
*[http://dns1.vjesnik.hr/html/2006/05/22/Clanak.asp?r=van&c=1 Prvi neslužbeni rezultati referenduma o neovisnosti u Vjesniku]

{{RepublikeSRJ}}
{{Crna Gora}}
{{Srbija}}

[[Kategorija:Bivše države]]
[[Kategorija:Srbija i Crna Gora| ]]
[[Kategorija:Povijest Srbije (1989. – 2006.)]]
[[Kategorija:Povijest Crne Gore (1989. – 2006.)]]

Srbija i Crna Gora - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica