<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Stabilnost</id>
	<title>Stabilnost - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Stabilnost"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Stabilnost&amp;action=history"/>
	<updated>2026-05-25T08:59:38Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.36.2</generator>
	<entry>
		<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Stabilnost&amp;diff=238172&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Stabilnost&amp;diff=238172&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-10-21T22:57:16Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--'''Stabilnost'''--&amp;gt;[[datoteka:stabilni rovnovazna poloha.svg|mini|desno|250px|Stabilna [[Ravnoteža (mehanika)|ravnoteža]] u [[mehanika|mehanici]].]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Buckledmodel.JPG|250px|mini|desno|Prikaz 4 Eulerova modela [[izvijanje|izvijanja]] kada nastaje gubitak stabilnosti štapa ili kojega drugog vitkog elementa [[Metalna konstrukcija|konstrukcije]] (na primjer [[stup]]a) osno opterećenoga prekomjerno velikom tlačnom [[sila|silom]].]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:AirStability.svg|250px|mini|desno|Na [[zrakoplov]] u stabilnom letu osim vlastite [[težina|težine]], vučne sile i otpora, na [[Krilo zrakoplova|krilo]] i rep djeluju sile [[uzgon]]a.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Equilibre bateau cdg.svg|mini|desno|250px|Prilikom izračuna [[stabilitet broda|stabiliteta broda]], osnovna veličina koja je potrebna za razmatranje je udaljenost između [[težište|težišta]] sustava ''G'', koji je hvatište [[sila teže|sile teže]] i težišta istisnine ''P'' koji je hvatište sile [[uzgon]]a.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Meta-stability.svg|250px|mini|desno|[[Metastabilno stanje]] slabije veze (1), prijelazne konfiguracije &amp;quot;sedla&amp;quot; (2) i stabilnog stanja jače veze (3).]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Stabilnost''' (prema ''stabilan'' &amp;lt; [[Latinski jezik|lat]]. ''stabilis'': čvrst) je svojstvo nekoga mehaničkog, tehničkog ili drugog sustava da samostalno održava ili uspostavlja ravnotežno stanje nakon prestanka djelovanja uzroka koji je [[Ravnoteža (mehanika)|ravnotežu]] poremetio. Tako je na primjer u [[mehanika|mehanici]] riječ o [[statika|statičkoj]] stabilnosti položaja tijela, a u [[tehnika|tehnici]] o stabilnosti [[konstrukcija]], [[vozila]], [[zrakoplov]]a, [[brod]]a, [[Elektroenergetski sustav|elektroenergetskoga sustava]], odvijanja [[Tehnologija|tehnološkoga]] procesa i drugo. Statička stabilnost svojstvo je održavanja ravnoteže, a pod [[dinamika|dinamičkom]] stabilnošću podrazumijeva se proces vraćanja u ravnotežno stanje, koji se obično odvija na [[oscilacije|oscilatorni]] način oko položaja ravnoteže sa sve manjim [[amplituda]]ma. Kao mjera statičke stabilnosti služi promjena veličine povratne (stabilizirajuće) [[sila|sile]], [[Moment sile|momenta]] ili neke druge [[Mjerna veličina|fizikalne veličine]] po jedinici otklona od ravnotežnoga položaja, a kao kriterij dinamičke stabilnosti [[frekvencija]] i veličina [[prigušenje|prigušivanja]] oscilacija. &amp;lt;ref&amp;gt; '''stabilnost''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57664] &amp;quot;Hrvatska enciklopedija&amp;quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Statička stabilnost ==&lt;br /&gt;
U [[mehanika|mehanici]] je stabilnost položaja krutoga [[Tijelo (fizika)|tijela]] vezana uz [[Ravnoteža (mehanika)|ravnotežu]] tijela. Vitki [[elastičnost|elastični]] elementi [[konstrukcija]] (štapovi), uzdužno opterećeni tlačnom silom, zadržavaju stabilnost sve dok [[sila]] ne prijeđe kritičnu vrijednost (Eulerova kritična sila) i izazove [[izvijanje]] elementa, što zbog promjene geometrije i preraspodjele sila može dovesti do gubitka stabilnosti i havarije cijele konstrukcije. Zbog toga se u [[proračun]]ima građevnih i [[Metalna konstrukcija|strojarskih konstrukcija]] (rešetkasti [[nosač]]i, [[dizalica|dizalice]], štapni [[mehanizam|mehanizmi]] i drugo) posebno promatraju tlačno najopterećeniji elementi kao mogući izvori trajnih velikih [[deformacija]], odnosno gubitka stabilnosti. Proračuni stabilnosti mehaničkih konstrukcija, posebno građevnih, zahtijevaju rješavanje složenih [[Diferencijalne jednadžbe|diferencijalnih jednadžbi]], najčešće primjenom elektroničkih [[računalo|računala]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Stabilnost gibanja ==&lt;br /&gt;
Stabilnost ustaljenoga [[gibanje|gibanja]] tijela svojstvo je uspostavljanja prvotnog oblika gibanja nakon prestanka djelovanja poremećajnog [[Impuls sile|impulsa]] kao kratkotrajnoga djelovanja vanjske poremećajne [[sila|sile]]. Kod [[letjelica]] je to na primjer udar [[Vjetar|vjetra]], nagla promjena [[Atmosferski tlak|atmosferskoga tlaka]], kod [[Brod|plovila]] djelovanje [[val]]ova, vjetra, prodor vode u [[Trup broda|trup]], a kod cestovnih i tračničkih [[vozila]] nailazak na neravninu ili udar o neku zapreku u vožnji. Na [[zrakoplov]] u stabilnom letu osim vlastite [[težina|težine]], vučne sile i otpora, na [[Krilo zrakoplova|krilo]] i rep djeluju sile [[uzgon]]a. Ako kod vodoravnog leta kratkotrajni vanjski uzrok promijeni [[Napadni kut krila|napadni kut zrakoplova]], promijenit će se krakovi [[moment sile|momenata sila]] uzgona, što vraća zrakoplov u prvotan stabilni položaj (uzdužna stabilnost zrakoplova). Kada je vraćanje potpomognuto djelovanjem posebnih uređaja riječ je o sintetičkoj stabilnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Stabilnost broda ==&lt;br /&gt;
{{Glavni|Stabilitet broda}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Stabilnost broda''' ili '''stabilitet broda''' svojstvo je [[brod]]a da održava uspravan položaj u svim okolnostima plovidbe. Zbog različitih uzroka brod se u plovidbi ili na vezu nagiba oko neke osi. Najosjetljivije je nagibanje broda oko uzdužne osi, jer brod najviše izlaže pogibelji od prevrtanja. [[Moment]] statičke stabilnosti suprotstavlja se nagibanju, a čine ga [[spreg sila]]: [[uzgon]], [[sila]] koja se zbog oblika [[Trup broda|trupa]] pomiče i uspravlja brod, i [[težina]], sila koja naginje brod. Početna statička stabilnost za manje nagibe veća je što je veća takozvana [[metacentar]]ska visina, a [[težište]] broda niže. Metacentarska visina ovisi o obliku trupa broda i čini točku u kojoj smjer sile uzgona presijeca uzdužnu simetralnu ravninu brodskoga trupa. Dinamička je stabilnost broda rad momenta statičke stabilnosti do nagiba broda, do kojega dolazi kada se izjednači rad momenta statičke stabilnosti i momenta nagibanja broda pod dinamičkim djelovanjem vanjskih sila.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Stabilnost tla ==&lt;br /&gt;
Stabilnost neke kosine tla ili stijene sposobnost je održavanja ravnoteže unatoč djelovanju mehaničkih poremećaja (na primjer promjena razine [[podzemne vode]], dodatno [[opterećenje]], promjena [[čvrstoća|čvrstoće]] izazvana [[puzanje]]m) koji bi izazvali rušenje ili klizanje slojeva. Izražava se faktorom sigurnosti, koji je omjer čvrstoće [[tlo|tla]] ili [[stijene]] te stvarnoga [[Smicanje|posmičnoga]] [[naprezanje|naprezanja]] na kliznoj plohi, pa kosina može biti stabilna, nestabilna ili u labilnoj ravnoteži. Faktor sigurnosti izračunava se za niz pretpostavljenih kliznih ploha. Za [[kosina|kosinu]] je mjerodavan najniži među njima, a ploha s takvim faktorom sigurnosti naziva se kritičnom kliznom plohom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Stabilnost elektroenergetskog sustava ==&lt;br /&gt;
U [[Elektroenergetski sustav|elektroenergetskom sustavu]] stabilnost je vezana uz održavanje [[frekvencija|frekvencije]], odnosno [[Sinkroni stroj|sinkronizma]] sinkronih [[generator]]a i sinkronih [[elektromotor]]a. Do gubitka sinkronizma može doći zbog malih i sporih promjena (statička stabilnost), odnosno velikih i naglih promjena (prijelazna stabilnost). Održavanje stabilnosti sustava olakšano je time što između sinkronih strojeva postoji takozvana sinkronizacijska sila kojom se strojevi međusobno vuku u sinkronizam. Gubitak sinkronizma može dovesti do raspada cijelog elektroenergetskoga sustava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Ostale stabilnosti ==&lt;br /&gt;
I u drugim ljudskim djelatnostima i životu rabi se pojam stabilnosti kao otpor otklonu od ustaljenoga. Tako se govori o ekonomskoj stabilnosti, o stabilnosti političkih zbivanja, stabilnosti [[meteorologija|meteoroloških]] stanja (vremena) i drugo. Za održavanje stabilnosti služe [[stabilizator]]i.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Metastabilno stanje ==&lt;br /&gt;
{{Glavni|Metastabilno stanje}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Metastabilno stanje''' je [[fizika]]lno stanje u kojem [[sustav]] ima veću [[energija|energiju]] nego u stabilnom stanju, ali u koje je doveden dovoljno pažljivo da još nije postao nestabilan. Na primjer [[staklo]] bi se pod normalnim uvjetima trebalo [[Kristalizacija|kristalizirati]], ali dugo vremena ostaje kruta [[tekućina]] velike [[viskoznost]]i. Ako se ono pri proizvodnji naglo hladi, stvorena [[naprezanje|naprezanja]] uzrokuju na početku procesa sređivanja strukture pucanje stakla već nakon kraćeg vremena. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
 {{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Vanjske poveznice ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* ''[http://tehnika.lzmk.hr/stabilnost-broda/ stabilnost broda]''. Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Aerodinamika]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Klasična mehanika]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Pomorstvo]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Elektroenergetika]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Geologija]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Konstrukcije]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>