WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-30T10:03:15Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infobox knjiga
| naziv = Stepski vuk
| naziv_izvornika =''Der Steppenwolf''
| prijevod =
| slika = [[Datoteka:Stepski vuk.jpg]]
| opis_slike = ''Naslovnica hrvatskog izdanja romana "Stepski vuk" iz 2003.''
| autor =[[Hermann Hesse]]
| ilustrator =
| dizajn korica =
| država =[[Švicarska]]
| jezik =[[Njemački jezik]]
| žanr =
| vrsta_djela = roman
| izdavač = Prvo izdanje na njemačkom jeziku: ''S. Fischer Verlag'', Berlin
| datum_izdanja = 1927.
| vrijeme_i_mjesto_nastanka =
| vrsta_korica =
| broj_stranica =
| pripovjedač =
| gledište =
| vrijeme_radnje =
| mjesto_radnje =
| glavni_lik = Harry Haller, Hermina, Pablo
| vrhunac =
| teme =
| isbn =
}}

'''Stepski vuk''' (njem.: ''Der Steppenwolf'') je roman [[Njemačka književnost|njemačkog književnika]] [[Hermann Hesse|Hermanna Hessea]], objavljen [[1927.]] godine.<ref>http://www.znanje.org/lektire/i22/09/02iv0922/index.html</ref> Govori o Harryju Halleru, osamljenom i nezadovoljnom intelektualcu u potrazi za izlazom iz životne krize u koju ga je dovela podvojenost vlastite ličnosti između ljudske i vučje prirode. Uz pitanja [[identitet]]a i individualizma, roman se bavi i kritikom malograđanštine i društvenih tendencija iz poslijeratnog razdoblja.

Roman je u početku naišao na nezainteresiranost i odbijanje. U [[SAD]]-u je, u pojedinim saveznim državama, bio zabranjen u školskim knjižnicama zbog opisivanja "seksualnih perverzija" i uporabe droga. Veliku popularnost stekao je tek 60-ih i 70-ih godina među pripadnicima [[Hippie|hippie-pokreta]], koji su u Hesseu pronašli duhovnog vođu.

== Nastanak ==
Hesse je počeo pisati Stepskog vuka sredinom 20-ih godina kada je proživljavao tešku životnu krizu. Zbog neslaganja sa ženom (oženio se 1924. - drugi put) mučio ga je osjećaj osamljenosti i izoliranosti od svijeta. Istovremeno je raslo njegovo nezadovoljstvo građanskim društvom i tehničkom civilizacijom; progonile su ga i pesimistične slutnje o novom svjetskom sukobu. U očajnom raspoloženju razmišljao je o samoubojstvu, a pohađao je i terapije kod psihologa.

== Radnja ==
Roman je podijeljen na tri dijela. U prvom dijelu, ''Predgovor izdavaču'', nećak Hallerove stanodavke upoznaje nas s glavnim likom na način na koji ga on doživljava; Haller je nakon nekoliko mjeseci boravka napustio stan i ostavio mu svoje bilješke. Iz ''Zabilješki Harrya Hallera'' (uz upozorenje: ''"Nije za svakoga. Samo za poremećene."'') glavni lik u prvom licu iznosi svoja razmišljanja i doživljaje. U ovaj dio je uklopljen i ''Traktat o Stepskom vuku'', knjiga u knjizi, objektivna analiza ličnosti Harryja Hallera – Stepskog Vuka.

{{Otkrivanje radnje}}
'''Harry Haller''' je intelektualac u kasnim četrdesetim godinama, pisac novinskih članaka, eseja i knjiga, ljubitelj [[književnost]]i, [[Slikarstvo|slikarstva]] i [[Klasična glazba|klasične glazbe]] (posebno [[Johann Wolfgang von Goethe|Goethea]] i [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozarta]] koje kasnije susreće u snovima). Živi sam, a način života mu je vrlo neuredan jer se zbog svoje prirode ne može uklopiti u normalno građansko društvo. Harryjeva ličnost je podijeljena u dva suprotstavljena pola koja si međusobno smetaju: ljudski (simbol umnog, plemenitog i kulturnog) i vučji (simbol nagonskog, divljeg i surovog).

Za vrijeme jedne večernje šetnje gradom i obilaska krčmi gdje traži utjehu u [[Alkoholizam|alkoholu]], susreće neobičnog čovjeka koji mu daje knjižicu "Traktat o Stepskom Vuku". Knjiga je hladna [[Psihoanaliza|psihološka analiza]] kojoj je predmet sam Harry Haller. Traktat mu ne donosi puno novih spoznaja, ali ga potiče na razmišljanje o vlastitom identitetu i životu; razmišlja o samoubojstvu.

Uskoro susreće mladog profesora kojeg otprije poznaje, i prihvaća njegov poziv na večeru. Ona završava potpuno neuspješno - Harry je razočaran malograđanštinom profesora i njegove žene, a nezadovoljan je i samim sobom. U sasvim očajnom stanju upućuje se u krčmu "Kod crnog orla" preporučenu od strane misterioznog čovjeka koju mu je dao "Traktat o Stepskom Vuku". Tamo upoznaje '''Herminu''', djevojku koja ga sasvim dobro razumije i obećava mu pomoći.

Hermina uči Harrya [[ples]]ati i uvodi ga u potpuno novi način života. Upoznaje ga s lijepom kurtizanom, Marijom, koja mu postaje ljubavnica, i saksofonistom Pablom zahvaljujući kojem počinje cijeniti [[jazz]]. Harry je sada sretan premda ponekad osjeća da ta sreća nije ono što on zapravo traži. Istovremeno se komplicira njegov odnos s Herminom; ona ga želi navesti da se zaljubi u nju i zatim ju ubije jer je ona zapravo slična njemu iako se ponaša na drugačiji način.

Hermina ga poziva na krabuljni ples gdje se konačno zaljubljuje u nju. Po završetku plesa ostaje s njom i Pablom. Pomoću [[Psihoaktivne droge|droga]] Pablo ga uvodi u "magično kazalište" - odraz Harryjeve psihe. Tu doživljava niz nadrealnih iskustava, s kulminacijom u razbijanju vlastitog odraza u zrcalu i ubojstvu Hermine, nakon čega slijedi razgovor s Mozartom koji osuđuje njegovo ponašanje. Harry konačno zaključuje da mora prihvatiti [[humor]] kao rješenje svoje krize, naučiti se smijati svijetu i sebi samome.

== Zanimljivosti ==
* Harry Haller ima jednake inicijale kao i sam autor (ista pojava je prisutna i u drugim Hesseovim djelima), a Hermina je ženski oblik autorovog imena.
* 1926., Hesse je pohađao tečajeve plesa kod Julie Laubi-Honegger, s kojom je sudjelovao na krabuljnom plesu u jednom hotelu u [[Zürich]]u.
* Hesseova stanodavka i stan koji je unajmio 1924 godine u [[Basel]]u su isti kao oni opisani u knjizi.
* Lik Pabla i doživljaj jazza su vjerojatno nastali pod utjecajem nastupa [[Sidney Bechet|Sidneya Becheta]] kojima je Hesse nekoliko puta prisustvovao.

== Izvori ==
{{izvori}}
* http://www.znanje.org/lektire/i22/09/02iv0922/index.html

[[Kategorija:Njemačka književnost]]

Stepski vuk - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica