Stevan Dedijer - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

2022-03-25T01:22:23Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 01:22, 25. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Stevan Dedijer'''-->'''~~Stevan Dedijer''' ([[Sarajevo]], [[25. lipnja]] [[1911.]] - [[Dubrovnik]], [[13. lipnja]] [[2004.]]), bio je fizičar, jugoslavenski [[akademik]] i jedan od [[pionir]]a [[Poslovna inteligencija\|poslovnoga obavještajstva]], izvještajne djelatnosti i poslovnih izvjesnica.		Stevan Dedijer''' ([[Sarajevo]], [[25. lipnja]] [[1911.]] - [[Dubrovnik]], [[13. lipnja]] [[2004.]]), bio je fizičar, jugoslavenski [[akademik]] i jedan od [[pionir]]a [[Poslovna inteligencija\|poslovnoga obavještajstva]], izvještajne djelatnosti i poslovnih izvjesnica.

	== Životopis ==		== Životopis ==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

2021-12-08T08:42:38Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

←Starija inačica		Inačica od 08:42, 8. prosinca 2021.
Redak 9:		Redak 9:

	Kasnije je živio u [[Švedska\|Švedskoj]], gdje je radio na sveučilištu Lund University. Bio je jedan od suosnivača švedske obavještajne mreže BISNES.		Kasnije je živio u [[Švedska\|Švedskoj]], gdje je radio na sveučilištu Lund University. Bio je jedan od suosnivača švedske obavještajne mreže BISNES.
	Govorio je više [[Prirodni jezik\|jezika]] ([[Njemački jezik\|njemački]], [[Francuski jezik\|francuski]], [[Talijanski jezik\|talijanski]], [[Engleski jezik\|engleski]], [[Ruski jezik\|ruski]] i [[Švedski jezik\|švedski]])<ref>{{~~cite~~ web\|url=http://dns1.vjesnik.hr/Pdf/2002%5C11%5C05%5C05A5.PDF\|title=Dedijer: Možemo li ovu državu napraviti pametnom?\|publisher=vjesnik.hr\|accessdate=6. lipnja 2010.}}</ref>, te je bio autorom više knjiga. Također, za života je stekao mnoga poznanstva i kontakte, primjerice kao onaj sa danskim znanstvenikom [[Niels Bohr\|Nielsom Bohrom]], a za rad na svom području dobio je mnoga priznanja.		Govorio je više [[Prirodni jezik\|jezika]] ([[Njemački jezik\|njemački]], [[Francuski jezik\|francuski]], [[Talijanski jezik\|talijanski]], [[Engleski jezik\|engleski]], [[Ruski jezik\|ruski]] i [[Švedski jezik\|švedski]])<ref>{{Citiranje web\|url=http://dns1.vjesnik.hr/Pdf/2002%5C11%5C05%5C05A5.PDF\|title=Dedijer: Možemo li ovu državu napraviti pametnom?\|publisher=vjesnik.hr\|accessdate=6. lipnja 2010.}}</ref>, te je bio autorom više knjiga. Također, za života je stekao mnoga poznanstva i kontakte, primjerice kao onaj sa danskim znanstvenikom [[Niels Bohr\|Nielsom Bohrom]], a za rad na svom području dobio je mnoga priznanja.

	Umro je u svom domu u [[Dubrovnik]]u, [[2004.]] godine.		Umro je u svom domu u [[Dubrovnik]]u, [[2004.]] godine.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-20T07:13:09Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Stevan Dedijer''' ([[Sarajevo]], [[25. lipnja]] [[1911.]] - [[Dubrovnik]], [[13. lipnja]] [[2004.]]), bio je fizičar, jugoslavenski [[akademik]] i jedan od [[pionir]]a [[Poslovna inteligencija|poslovnoga obavještajstva]], izvještajne djelatnosti i poslovnih izvjesnica.

== Životopis ==
=== Djetinjstvo i školovanje ===
Stevan Dedijer rođen je [[1911.]] godine u Sarajevu, u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovni]]. Roditelji su mu bili srpske nacionalnosti, Milica i Jefto Dedijer. Srednju školu pohađao je u [[Rim]]u u ''Collegio Internazionale Monte Mario''. Diplomirao je [[1930.]] godine u školi ''Taft School'' u Watertownu u [[Connecticut]]u, [[SAD]]. Godine [[1934.]] stekao je svjedodžbu iz [[fizika|fizike]] na sveučilištu ''[[Princeton University|Princeton]]''.

=== Karijera ===
Na početku karijere radio je u prodajnom odjelu ''The New York Timesa'' i u istraživačkom odjelu ''Newsweeka'' u [[New York]]u i kao urednik u tjedniku Komunističke Partije ''Free Speech'' u [[Pittsburgh]]u. U [[Drugi svjetski rat|Drugomu svjetskom ratu]] služio je u američkoj vojsci od [[1942.]] do [[1945.]] godine kao padobranac, dok mu se brat [[Vladimir Dedijer]] istovremeno borio na strani Titovih partizana. Po završetku rata dolazi u [[Jugoslavija|Jugoslaviju]], gdje radi kao [[novinar]] u ''[[Borba (novina)|Borbi]]'', urednik u ''[[Politika (novine)|Politici]]'' i kao pomoćnik direktora ''[[Tanjug]]-a'', a u razdoblju od [[1949.]] do [[1954.]] godine bio je i glavni voditelj [[Beogradski nuklarni institut|Beogradskog nuklearnog instituta]], a kasnije radi na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu.<ref>Denis Derk, [http://www.vecernji.hr/knjige/stevan-dedijer-ili-autobiografija-spijuna-koji-uopce-nije-bio-spijun-301421 Stevan Dedijer ili autobiografija špijuna koji uopće nije bio špijun], vecernji.hr, 16. lipnja 2011., pristupljeno 24. ožujka 2017.</ref>

Kasnije je živio u [[Švedska|Švedskoj]], gdje je radio na sveučilištu Lund University. Bio je jedan od suosnivača švedske obavještajne mreže BISNES.
Govorio je više [[Prirodni jezik|jezika]] ([[Njemački jezik|njemački]], [[Francuski jezik|francuski]], [[Talijanski jezik|talijanski]], [[Engleski jezik|engleski]], [[Ruski jezik|ruski]] i [[Švedski jezik|švedski]])<ref>{{cite web|url=http://dns1.vjesnik.hr/Pdf/2002%5C11%5C05%5C05A5.PDF|title=Dedijer: Možemo li ovu državu napraviti pametnom?|publisher=vjesnik.hr|accessdate=6. lipnja 2010.}}</ref>, te je bio autorom više knjiga. Također, za života je stekao mnoga poznanstva i kontakte, primjerice kao onaj sa danskim znanstvenikom [[Niels Bohr|Nielsom Bohrom]], a za rad na svom području dobio je mnoga priznanja.

Umro je u svom domu u [[Dubrovnik]]u, [[2004.]] godine.

== Djela ==
* ''The world jumper'', Dubrovnik, 2001.
* ''Stevan Dedijer - My Life of Curiosity and Insights, A Chronicle of the 20th Century'', Lund, 2009. (posmrtno izdato i uređeno od Carin i Miki Dedijer)
* ''Špijun kojeg smo voljeli: autobiografija'', VBZ, Zagreb, 2011. (priredili Carin Dedijer i Miki Dedijer)

== Privatni život ==
Stevan Dedijer imao je tri supruge: Dolly, Ivanka i Carin – američke, hrvatske i švedske nacionalnosti.

== Literatura ==
* ''Stevan Dedijer - My Life of Curiosity and Insights, A Chronicle of the 20th Century'', Nordic Academic Press, Lund, 2009.
* Sigurdson, Jon; Tågerud, Yael, (urednici), ''The Intelligent Corporation. The Privatisaton of Intelligence, A Tribute to Stevan Dedijer on his 80th Birthday'', 6. srpnja, 1991., London: Taylor Graham, 1992.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.hic.hr/books/jugoistocna-europa/dedijer.htm Stevan Dedijer, Kraj mita "Velika Srbija"]
* {{srp oznaka}} [http://www.yurope.com/zines/republika/arhiva/2002/299/299_13.html Stevan Dedijer, Velika Srbija i mali glupi akademici] (otvoreno pismo [[Zoran Đinđić|Zoranu Đinđiću]])
* {{bos oznaka}} [http://bhmedia.se/prilozi/dedijer.htm Sa profesorom Stevanom Dedijerom o ideji i ideolozima Velike Srbije]
* {{bos oznaka}} [http://www.bhdani.com/arhiva/138/inter.htm Intervju Stevan Dedijer, svjedok 20. stoljeća I dio], [http://www.bhdani.com/arhiva/139/t398a.htm II dio], [http://www.bhdani.com/arhiva/140/t404a.htm III dio]

{{GLAVNIRASPORED:Dedijer, Stevan}}
[[Kategorija:Fizičari]]
[[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]]
[[Kategorija:Srbi koji su se borili protiv Velike Srbije]]