WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T03:11:13Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Stevan-Radic.jpg|desno|mini|'''Stevan Radić''']]
'''Stevan Radić''' ([[Mohač]], [[1863.]] - [[Irig]], [[1917.]]), književnik, pedagog, društveni i kulturni radnik.

== Životopis ==

U rodnom mjestu završio srpsku osnovnu i mađarsku višu narodnu školu. Učiteljsku školu s odličnim uspjehom završio u [[Karlovac|Karlovcu]]. Nakon završetka [[preparandija|preparandije]] [[1882.]] godine dobiva mjesto učitelja u komunalnoj školi u [[Trpinja|Trpinji]] kod [[Vukovar|Vukovara]]. Došavši u to mjesto, zatekao je školu u vrlo lošem stanju, "bez poda i s propalom trskom pokrivenu". Na njegovu inicijativu mještani, mahom seljaci, sazidali su novu školu. U istom mjestu je zatim osnovao i pjevačko društvo te je zaveo ''[[svetosavske besede]]''. U Trpinji je proveo deset godina, podigavši društveni i kulturni život na zavidni stupanj.

U Irig, "prijestolnicu [[Fruška gora|Fruške gore]]", došao je 1892. godine kad je izabran za učitelja i upravitelja općinske osnovne škole "Sveti Sava". I u tom mjestu, kao  učitelj, osnovao je pjevačko društvo i bio mu, punih sedam godina, besplatno voditelj zbora. Kad se [[1903.]] godine stvorila u Irigu ''"Dobrotvorna zadruga Srpkinja"'', našao se u tom društvu te ga se [[1905.]] izabralo za njenog tajnika. S tom zadrugom osnovao je vrtić i ''"Krajcarsko društvo"'', postigavši s tim lokalnim institucijama dobre rezultate. U međuvremenu radio je na ideji da se u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] stvori ''Savez Srpkinja'', a to mu je pošlo za rukom 1910. godine kad je u [[Srijemska Mitrovica|Srijemskoj Mitrovici]], na prvom sastanku okolnih dobrovoljačkih zadruga Srpkinja u Austro-Ugarskoj, uspio postići da se usvoji statut i formira savez. Za rad na stvaranju saveza njemu je, kao priznanje, dodijeljen status počasnog člana u Nadzornom odboru. Godine [[1912.]] ostvarila se dugo očekivana ideja, koja je potekla od ženskih zadruga, da se podigne spomenik srpskoj pjesnici i književnici [[Milica Stojadinović Srpkinja|Milici Stojadinović Srpkinji]]. Čast da ga svečano, uz pozdravni govor, u prisustvu nekoliko tisuća ljudi, u blizini manastira [[Ravanica|Ravanice]] u [[Vrdnik|Vrdniku]], na [[Vidovdan]], preda u amanet svojim sunarodnicima, pripala je ovom čovjeku i humanistu. Bio je zagovornik i ideje da se [[Jovan Jovanović Zmaj|Jovanu Jovanoviću Zmaju]] podigne dostojan spomenik na [[Iriški venac|Iriškom vijencu]], najvišem dijelu [[Fruška gora|Fruške gore]], no ta je ideja ostala samo zamisao.

Svoj je književni rad Stevan Radić, za ono vrijeme veoma obrazovan, počeo još 1883. godine [[humoreska]]ma i šalama u Zmajevom ''[[Starmali|Starmalom]]''. Zatim je, u ''[[Srbobran (tiskovina)|Srbobranu]]'' 1895., a kasnije i u ''[[Zastava (tiskovina)|Zastavi]]'' i ''[[Branik (tiskovina)|Braniku]]'', u razdoblju od [[1898.]] do [[1904.]], objavljivao svoje [[putopis]]e iz [[Baranja|Baranje]], [[Crna Gora|Crne Gore]] i [[Srijem]]a, kao i mnoštvo modernih i poučnih tekstova u istim listovima pod nazivom ''Popisna praksa''. Pisao je i [[pripovjetka|pripovjetke]] u ''[[Javor (tiskovina)|Javoru]]'' i ''[[Stražilovo (tiskovina)|Stražilovu]]'' u razdoblju od 1895. do 1909., kad se posljednji put javlja u ''Braniku'', opisujući svoj put po Češkoj i boravak u [[Prag|Pragu]], gdje je kao delegat zastupao srpsko učiteljstvo na [[Sveslavenski kongres|Sveslavenskom kongresu]] u "zlatnom gradu", te [[1909.]] godine, kad je postao dopisni član Saveza čeških učiteljskih društava.

Sudeći prema elektronskom katalogu [[Biblioteka Matice srpske|Biblioteke Matice srpske]], Stevan Radić je 1898. godine u [[Srijemski Karlovci|Srijemskim Karlovcima]] izdao knjigu ''"[[Baranjčice]] : priče iz života Srba Baranjaca"'', godine 1910. u Rumi pripovijetku ''"Ni iz čega"'' (136 str.) te esej ''"Srpska žena"'' (1910., 2 str., bez oznake mjesta i izdavača), u kome "poziva srpske žene da prikupe ručne radove za izložbu u Pragu 1910. godine" i "kratko govori o tradiciji ručnog rada u nas".

Pored svog velikog utjecaja na narod u Irigu i okolini živom riječju, kad je koristio svaku priliku da ga pouči svemu korisnom, bavio se i "daskama koje život znače". Naime, kad se ''"Diletantsko pozorišno družestvo"'' izdvojilo iz iriške ''Srpske čitaonice'', bio je od 1894. do 1901. godine njegov neposredni rukovoditelj, a samim tim i redatelj. Režirao je u tom amaterskom ansamblu predstave ''Monastarliju'' i ''Boj na Kosovu'' i s njima gostovao diljem Srijema, šireći ljubav prema još jednoj "sporednoj stvari" na tim prostorima.

Oronulog zdravlja, iznenada umire relativno mlad u 54. godini, ostavljajući iza sebe mnoge neostvarene lucidne ideje, na žalost mještana Iriga i tog dijela [[Fruška Gora|Fruškogorja]]. Sahranjen je na Nikolajevskom groblju u Irigu 1917. godine.

== Izvor ==

*{{sr icon}} [http://www.yumreza.info/irig/mozaik/stevan_radic.htm ''"Neslužbene stranice općine Irig"''] Stevan Radić

{{GLAVNIRASPORED:Radić, Stevan}}

[[Kategorija:Baranjski leksikon]]
[[Kategorija:Srpski književnici]]
[[Kategorija:Srbijanski pedagozi]]
[[Kategorija:Kazališni redatelji]]
[[Kategorija:Putopisci]]

Stevan Radić - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica