https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=StilStil - Povijest promjena2026-05-24T14:59:23ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.36.2https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Stil&diff=65814&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-08-27T08:55:20Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Stil'''-->{{drugoznačenje2|[[Stil (razdvojba)]]}}<br />
'''Stil''' ([[latinski|lat.]] ''stilus'' od [[grčki|gr.]] ''stylos'' — držak, pisaljka) je način izražavanja, koji karakteriziraju sve one značajke po kojima se razlikuje od ostalih<ref>Eric Fernie, ''Art History and its Methods: A critical anthology'', Phaidon, London, 1995., str. 361. {{ISBN|978-0-7148-2991-3}}</ref>; tj. ukupnost odlika koje čine prepoznatljivim graditeljstvo, umjetnost, književnost itd. jednog vremena ili stvaratelja<ref name=HER>Hrvatski enciklopedijski rječnik</ref>.<br />
<br />
U širem smislu može označavati osobnu odliku („individualnost koja se očituje u ukusu i djelima neke osobe”<ref name=HER/>), vrstu izvedbe (npr. „slobodni stil”) ili određene sredine (npr. „rustikalni stil”).<br />
<br />
==Umjetnički stil==<br />
<br />
U [[umjetnost]]i označava cjelokupnost karakteristika jednog [[umjetnik]]a (njegov rukopis), umjetničke škole, pravca (za koji je i [[sinonim]], kao i „umjetnički smjer”) ili [[umjetničko razdoblje]]. Stil je povezan s idejnim sadržajem djela, s nazorom umjetnika i s razvitkom umjetničkog smjera nastalog u stanovitim socijalno-ekonomskim i literarno-povijesnim uvjetima<ref>[[Bratoljub Klaić]], ''Rječnik stranih riječi'', [[Matica Hrvatska]], [[Zagreb]], 1988. str. 1267. {{ISBN|86-401-0038-1}}</ref>. U kritičkoj analizi likovnog djela, stil je odredbena kategorija po sadržaju i temi djela, različita od [[ikonografija|ikonografije]].<br />
<br />
Odatle i izvedenice_<br />
* „stilski” - koji odgovara određenoj sredini ili stilu (npr. „stilski nameštaj”, „stilska restauracija”). Istog podrijetla su i riječi:<br />
* „stilizacija” - pojednostavljivanje oblika na najkarakterističnije crte.<br />
<br />
Umjetnički stil (također i pravac ili smjer) bi nastao kada bi umjetnik (ili skupina umjetnika) rabili iste ili slične oblike i forme za prikazivanje više ili manje istih sadržaja. Imena mnogim stilovima su dali sami umjetnici (kao što su [[ekspresionizam]], [[orfizam]] ili [[suprematizam]]) ili [[povijest umjetnosti|povjesničari umjetnosti]] poslije samog stila kojega njegovi umjetnici nisu razumijeli u vrijeme trajanja. Neki su nastali kao oblik ismijavanja, uključujući stilove kao što su: [[gotika]], [[barok]], [[rokoko]], [[neoklasicizam]] i [[fovizam]]<ref>Hugh Honour i John Fleming, ''A World History of Art'', 7th edition, Laurence King Publishing, London, 2009., str. 13.-14. {{ISBN|978-1-85669-584-8}}</ref>.<br />
<br />
==Književni stil==<br />
<br />
Stil pojedinoga pisca čini i karakterističan odabir i način uporabe stvaralačkih postupaka i stilskih izražajnih sredstava u oblikovanju književnoga teksta<ref name=HER/>. Znanost koja se bavi proučavanjem stila naziva se '''[[stilistika]]'''. [[Hrvatski|Hrvatski standardni jezik]] ima pet stilova za upotrebu u različitim područjima ljudske komunikacije:<br />
* književnoumjetnički<br />
* [[razgovor]]ni<br />
* znanstveni i popularnoznanstveni<br />
* [[novinar]]ski<br />
* administrativno-poslovni<br />
<br />
Oko književnoumjetničkog stila spore se brojni jezikoslovci jer on, zbog slobode izražavanja koja ga odlikuje, zapravo i ne pripada standardnom jeziku. Slično bi se moglo okarakterizirati i razgovorni stil.<br />
<br />
==Izvori==<br />
{{izvori}}<br />
*W. Davis, ''Replications: Archaeology, Art History, Psychoanalysis'', [[Pennsylvania State University Press]], 1996. (Chapter on "Style and History in Art History", pp.&nbsp;171–198.) {{ISBN|0-271-01524-1}}<br />
* Erwin Panofsky, ''Three Essays on Style'', [[Cambridge]], [[The MIT Press]], 1995. {{ISBN|0-262-16151-6}}<br />
<br />
[[Kategorija:Umjetnost]]</div>WikiSysop