WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-31T23:02:26Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{drugoznačenje2|[[Stjepan Horvat]]}}
'''Stjepan Horvat''' ([[Srijemski Karlovci]], [[29. studenoga]] [[1895.]] - [[Buenos Aires]], [[Argentina]], [[12. ožujka]] [[1985.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[geodet]].

== Životopis ==
Klasičnu gimnaziju polazio je u Srijemskim Karlovcima. Maturirao je 1915. godine u Vinkovcima. Iste godine upisao se na Geodetski tečaj u Zagrebu, gdje je 1918. godine položio geodetski državni ispit i 1919. godine pri Zemaljskoj vladi strogi praktični ispit za civilnu praksu. Studij [[Geodezija|geodezije]] završio je u Zagrebu u kojem je kasnije predavao svoju struku na [[Tehnički fakultet Zagreb|Tehničkom fakultetu]]. Od 1944. do 1945. godine bio je [[rektor]]om [[Sveučilište u Zagrebu|zagrebačkog Sveučilišta]].

U svibnju 1945. godine emigrirao je ponijevši sa sobom samo naprtnjaču s najnužnijim stvarima i zlatni rektorski lanac iz 1877. godine, dar cara i kralja [[Franjo Josip I.|Franje Josipa I.]]. U tajnosti ga je predao na čuvanje [[Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima|Hrvatskom zavodu svetog Jeronima]] u Rimu koji je dragocjeni lanac vratio Sveučilištu 1991. godine.

Godine 1944. u vlastitoj je nakladi objavio knjigu "Pisma hrvatskim intelektualcima" (118 str.), u kojoj se zalaže za opstanak Nezavisne Države Hrvatske i pokazuje razumijevanje za ustaški pokret kao pokret koji u tom povijesnom razdoblju nema hrvatske alternative. Autor je "[[Memorandum rektora Hrvatskog sveučilišta|Memoranduma rektora Hrvatskog sveučilišta]]" iz 1945. godine kojim je pokušao u sveučilišnom svijetu ishoditi moralnu pomoć svojemu narodu i uvjeriti međunarodnu javnost u opravdanost opstanka hrvatske države. Pisao je [[pjesnik|pjesme]] i uglavnom [[duhovna glazba|duhovne skladbe]], među njima i "Misu blažene Djevice Marije" koju je posvetio zagrebačkom nadbiskupu [[Alojzije Stepinac|Alojziju Stepincu]].<ref name=GK>[[Glas Koncila]], br. 29 (2143), 19. srpnja 2015., str. 21.</ref>

== Životopis ==
=== Obrazovanje i rad u domovini ===
Rođen je [[29. studenoga]] [[1895.]] godine u Srijemskim Karlovcima, gdje je nakon osnovne škole završio Klasičnu gimnaziju, a maturirao je [[1915.]] godine u [[Vinkovci]]ma. Iste godine je upisao geodetski tečaj u Zagrebu, gdje je [[1918.]] godine položio geodetski državni ispit. Na Geodetskom i kulturno-inženjerskom odjelu Teničkog fakulteta u Zagrebu položio je završni inženjerski ispit [[1936.]] godine. U međuvremenu radio je u Nadzorništvu katastarske izmjere u Zagrebu 1919. godine, od 1920. do 1922. godine u Vojno-geografskom institutu u [[Beograd]]u, a 1923. godine otvorio je geodetsku poslovnicu u [[Zemun]]u. [[1926.]] godine prešao je na zagrebački Tehnički fakultet kao ugovorni [[pristav]] (asistent), [[1930.]] godine postao je ugovorni nastavnik, a [[1937.]] godine izvanredni profesor i predstojnik Geodetskoga zavoda. [[1941.]] godine dobiva naslov redovitog profesora.
Bio je urednik „Geodetskoga lista“ i „Hrvatske državne izmjere“, te drugih geodetskih izdanja. Od 1940. do 1944. godine bio je član „Zemaljskoga komasacijskog povjerenstva“, a od 1941. do 1944. godine organizator državne izmjere u Glavnom ravnateljstvu za javne radove NDH-a. Dekan Tehničkog fakuteta postao je [[1943.]] godine, a [[rektor]] Hrvatskoga sveučilišta [[1944.]] godine. U [[svibanj|svibnju]] [[1945.]] godine otišao je u emigraciju, ponijevši sa sobom rektorski lanac, koji se čuvao u Hrvatskom zavodu sv. Jeronima sve do 1991. godine, kada je vraćen u Hrvatsku.

=== Život u emigraciji ===
Prve poratne godine proživio je u više logora u [[Austrija|Austriji]] i [[Italija|Italiji]], najdalje u logoru Fermo, gdje se isticao u organiziranju kulturnog života. Tako je osnovao Hrvatski pjevački zbor „Jadran“, kojemu je bio predsjednik i aktivni član. [[1946.]] godine u [[Rim]]u je ravnao tim zborom na koncertu Hrvatske narodne glazbe, snimivši [[Gramofonska ploča|gramofonsku ploču]]. Suosnivač je ogranka Matice Hrvatske u logoru 1945. godine.<ref name=GK/>
Došavši u [[Argentina|Argentinu]] [[1948.]] godine, Stjepan, sada Esteban Horvat, radio je kao geodetski savjetnik u Argentinskom vojno-geografskom institutu (IGMA), gdje mu je [[2004.]] godine postavljena spomen-ploča, postigavši najviši stupanj civilne službe u argentinskoj vojsci. Umro je [[12. ožujka]] [[1985.]] godine u Buenos Airesu, a 1994. godine rehabilitiralo ga je [[Sveučilište u Zagrebu|Zagrebačko sveučilište]] postavivši njegov portret u Rektoratu.

== Geodetski rad ==
U Hrvatskoj se bavio primjenom [[Matematika|matematike]] u geodeziji, [[Kartografija|kartografiji]], geodetskom astronomijom i [[Fizika|fizikom]], a u Argentini matematičkom obradom geodetskih mjerenja, gravimetrijom, fizikalnom geodezijom, i geodetskom kartografijom te razvojem metoda za automatsko računanje. Napisao je više od sto znanstvenih i stručnih radova u hrvatskim, njemačkim, argentinskim i drugim stranim stručnim [[časopis]]ima i revijama. Još u [[Zagreb]]u napisao je brojne skripte i priručnike za [[student]]e. Svoje radove predstavljao je i na konferencijama Međunarodnog geografskog i geofizičkog saveza [[1954.]] godine u Rimu i [[1973.]] godine u [[Oxford]]u. Za vrijeme rata pisao je stručne i politčke članke u ondašnjem dnevnom i drugom tisku.<ref name=GK/>

== Pjesništvo i glazba ==
Uza svoju struku, bavio se i [[Glazba|glazbom]] i pjesništvom. Pisao je i skladao višeglasne pjesme za mješoviti [[zbor]] i [[Kantata|kantate]] te skladao mise „Oda ljubavi“, „Molitva na svršetku dana“, „Oče naš“, „Oda životu“, „Četiri vijenca narodnih pjesama“ ([[Srijem]], [[Boka Kotorska]], [[Dalmacija]], [[Hrvatsko zagorje]]), „Ave Maria“, „Domine non sum diginus“, „Bože Ti vidiš muku moju“, „Gospodine, bio sam samo grešnik“, „Te Deum ladeamus“, „Hvalospjev u slavu Isusova rođenja“ i „Oda smrti“ za šesteroglasni zbor, skladana na vlastite riječi, a posvećena [[Svibanjske žrtve|svibanjskim žrtvama]] 1945. godine. U čast [[Zagrebačka nadbiskupija|zagrebačkom nadbiskupu]] [[Alojzije Stepinac|Alojziju Stepincu]] skladao je misu „Missa beatae Mariae Virginis“.

Autor je više zapisa i promišljanja, pa tako i „Pisma hrvatskim intelektualcima“ (1944.) u kojemu se zauzima za opstanak hrvatske države i „Memoranduma Rektora Hrvatskog sveučilišta“ (1945.), kojim je zatražio moralnu pomoć hrvatskome narodu i želio uvjeriti međunarodnu javnost u opravdanost opstanka hrvatske države.
Za boravka u izbjegličkom logoru Fermo napisao je „Razmatranja o suvremenoj hrvatskoj problematici iz perspektive logora“ te memoarsko-meditativni tekst „Mi izbjeglice“, u kojem je, između ostalog, zapisao ovu misao: {{citat|Jeste li bili u našoj crkvici? U njoj je sve stvoreno našimrukama i sposobnostima. A znate li da se iz te crkvice svaki dan uzdižu tople molitve pred [[Svevišnji|Svevišnjega]] i da te tople molitve rijetko kada glase samo za sebe, nego i za druge, a napose za domovinu u smrtnom grču?.}}
O njegovom radu [[Miljenko Lapaine]] je rekao<ref name=GK/>: {{citat|Njegova izvrsna osjetljivost spaja dar znantvenika i filozofa u dubokoj duhovnoj ljubavi prema društvu.}}

== Djela ==
* ''Geodetske tablice'', Udruženje studenata Tehničkog fakulteta, Zagreb, 1930., 48. str.
* ''Praktična geodezija. Državna izmjera'', I. dio, Udruženje slušača Tehničkog fakulteta, Zagreb, 1931., 209 str.
* ''Osnivanje i izmjera gradova'', Udruženje slušača Tehničkog fakulteta, Zagreb, 1932., 108 str.
* ''Praktična geodezija. Državna izmjera'', II. dio, Udruženje slušača Tehničkog fakulteta, Zagreb, 1932., 165 str.
* ''Geodetski instrumenti i mašine za računanje na geodetskoj izložbi 1935.'', Zagreb, 1935., 161 str.
* ''Geodetsko računanje I, Teoretski dio (Osnovne teorije pogrešaka i metode najmanjih kvadrata)'', Udruženje slušača Tehničkog fakulteta, Zagreb, 1937., 130 str.
* ''Katastarska uprava Sisak, Sreski sud Sisak, Katastarska općina Bok, katastarska karta, 1:2880'', Sisak, 1939.
* ''Pisma hrvatskim intelektualcima'', Vlastita naklada, Zagreb, 1944.
* ''Memorandum rektora Hrvatskog sveučilišta'', Zagreb, 1945.<ref>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=7887 Hrvatski biografski leksikon: Horvat, Stjepan (Esteban)], pristupljeno 22. studenoga 2016.</ref>
* ''Resolución de problemas de cálculos geodésico-topográficos con la calculadora electrónica IME-NCR'' (Rješavanje problema geodetsko-topografskog računa pomoću elektroničkog kalkulatora IME-NCR). Instituto Geográfico Militar Argentino, Bunos Aires, 1968., 90 str.

== Literatura ==
* Sveučilište u Zagrebu: Red predavanja Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb, 1930-1945.
* M. Janković (ur.): Spomenica 1919-1969. Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1970.
* F. Braum: Stjepan Esteban Horvat. Geodetski list 1992, 2, str. 523-530.
* T. Macan: Stjepan Horvat. Geodetski list 1995, 1, str. 73-82.
* M. Beber: Stjepan Horvat, seminarski rad. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, 1996.
* V. Penović: Nastava geodezije i kartografije na Tehničkoj visokoj školi, Tehničkom, AGG i Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, diplomski rad. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, 1996.
* M. Roglić: Prilozi bibliografiji Zavoda za kartografiju, seminarski rad. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, 1996.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [[Marija Ostović]], ''Tko je bio ing. Stjepan Esteban Horvat?'', Ekscentar, br. 9, 2007., str. 68. - 74. {{Hrčak|id=19215}}

{{Rektori_Sveučilišta_u_Zagrebu}}

{{GLAVNIRASPORED:Horvat, Stjepan}}
[[Kategorija:Geodeti]]
[[Kategorija:Hrvatski znanstvenici]]
[[Kategorija:Rektori Sveučilišta u Zagrebu]]
[[Kategorija:Hrvatski geodeti]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Hrvati u Argentini]]

Stjepan Horvat (geodet) - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica