https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=Strabon 2026-05-22T23:58:58Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.36.2 https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Strabon&diff=401722&oldid=prev 2021-12-21T10:47:37Z

<p>Bot: Automatski unos stranica</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&lt;!--'''Strabon'''--&gt;&quot;'''Strabo'''&quot; (&quot;razrok&quot;) je naziv kojim su Rimljani označavali osobu čije su oči bile iskrivljene ili izobličene. [[Pompej|Pompejev]] [[otac]] se zvao &quot;[[Pompeius Strabo]]&quot;. Osoba rodom sa Sicilije koja je imala jasan vid kojim je mogla vidjeti stvari na velikoj daljini kao da su blizu također je nazivana &quot;Strabo.&quot;<br /> [[Datoteka:Strabo.jpg|mini|lijevo|240px|Strabon prikazan na gravuri iz 16. stoljeća.]]<br /> Najznačajnija ličnost po tom imenu bio je '''Strabon''' (grčki &amp;Sigma;&amp;tau;&amp;rho;&amp;#x3ac;&amp;beta;&amp;omega;&amp;nu;; rođen [[63. pr. Kr.]] ili [[64. pr. Kr.]], umro o. [[24|24. po. Kr.]]), [[Grčka|grčki]] [[povijest|povjesničar]], [[zemljopisac]]&lt;ref&gt;[http://hrcak.srce.hr/file/8485 Opvsc. archaeol. 16, 165–181. (1992.)] Bruna Kuntić-Makvić i Marina Šegvić: Katančićev opis Siscije, str. 165–166.&lt;br&gt;''Katančić je ipak spomenuo samo sedmoricu &quot;starih pisaca&quot;, dok mu je repertoar literature daleko opširniji – broji dvadeset i dvije stavke. Među starima se ističu Strabon, Apijan, Dion Kasije i Plinije Stariji, dakle zemljopisci i oni povjesničari koji su prenijeli pojedinosti o rimskom vojevanju na području današnjeg Siska.''&lt;/ref&gt; i [[filozofija|filozof]]. U današnje vrijeme Strabon je uglavnom slavan po svojoj ''Geografiji'' (grčki ''&amp;Gamma;&amp;epsilon;&amp;omega;&amp;gamma;&amp;rho;&amp;alpha;&amp;phi;&amp;iota;&amp;kappa;&amp;#x3ac;''), djelu u 17 knjiga koje sadrže povijest i opise ljudi i mjesta diljem njemu poznatog svijeta.<br /> <br /> Strabon je rođen u imućnoj obitelji iz Amaseje (današnja [[Amasya (pokrajina)|Amasya, Turska]]) u [[Pont (kraljevstvo)|Pontu]], koji je postao dijelom [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] upravo u vrijeme oko njegova rođenja. Učio je pod vodstvom mnogih zemljopisaca i filozofa, prvo u vlastitom kraju, a kasnije i u [[Rim|Rimu]]. U filozofiji je bio [[stoicizam|stoik]], a u politici zagovornik rimskog imperijalizma. Kasnije je poduzeo znatna putovanja, među ostalim u [[Egipat]] i [[Etiopija|Etiopiju]]. Nije poznato kada je napisao ''Geografiju'' iako naznake u njoj smještaju završnu verziju u vrijeme vladavine cara [[Tiberije|Tiberija]]. Neki smještaju njegove prve skice oko [[7.]], drugi pak oko [[18.]] Spominje se smrt mauretanijskoga kralja Jube koja se dogodila [[23.]] godine.<br /> <br /> Strabonova ''Historia'' je izgubljena: sam ju Strabon navodi, a i ostali stari pisci spominju da je postojala. Sve što je ostalo od nje jest fragmenat papirusa koji se danas čuva na Milanskom sveučilištu (prenumeriran P[apirus] 46).<br /> <br /> Za Strabonovu smrt je predloženo nekoliko različitih datuma, većinom smještenih ubrzo nakon 23. po. Kr.<br /> <br /> ==''Geografija''==<br /> {{Glavni|Geographica}}<br /> '''''Geographia''''' je sveobuhvatno djelo na grčkome, obuhvaća 17 knjiga, te se može smatrati enciklopedijom zemljopisnog znanja Strabonova vremena. Sačuvana je u cijelosti, osim nekih dijelova iz knjige&amp;nbsp;7. Iako pokriva u ono vrijeme cijeli svijet poznat Grcima i Rimljanima, pati od nekoliko većih pogrešaka: stalna i jako nametljiva obrana pjesnika [[Homer|Homera]] kao zemljopisnog izvora vodila ga je ispuštanju suvremenijih pisaca, kao što je [[Herodot]] koji je zajedno sa Strabonom često bio svjedokom onoga što je izvještavao; zaokupljenost zapisnikom često s varavim zaključcima, te kritika drugih pisaca; naročito grčki apriorni stav prema činjenicama tražeći da ih se izvodi uz čistu primjenu razuma. Ukratko, netko bi volio više zemljopisa, a manje zaključivanja. Ta slabije poznata područja ipak su opskrbila moderne znanstvenike vrijednim povijesnim informacijama o metodama starovjekovnog zemljopisa i o mnogim starijim zemljopiscima čija djela se nisu uspjela sačuvati.<br /> <br /> Tridesetak rukopisa ''Geografije'' ili njenih dijelova je sačuvano, većina njih su srednjovjekovni prijepisi prijepisa, iako postoje fragmenti s papirusnih svitaka koji su prepisani oko [[100.]] – [[300.]] po. Kr. Znanstvenici su se mučili stoljeće i po kako bi napravili pouzdano izdanje slično onome što ga je Strabon napisao. Završno izdanje izdano je [[2002.]] pojavljujući se po jednom svesku godišnje.<br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> [[Kategorija:Starogrčki geografi]]<br /> [[Kategorija:Starogrčki povjesničari]]<br /> [[Kategorija:Rimski povjesničari]]</div>

WikiSysop