WikiSysop: no summary specified

2021-11-03T22:06:13Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 22:06, 3. studenoga 2021.
Redak 79:		Redak 79:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commonscat\|Comics}}~~

	*[http://www.stomugromova.com Sto mu gromova - portal o stripovima]		*[http://www.stomugromova.com Sto mu gromova - portal o stripovima]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-19T05:40:44Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:1896-11-08 Yellow Kid.jpg|mini|300px|<center>''Yellow kid'' iz studenog [[1896.]] god. je bio prvi strip s tekstom u balonima.]]

'''Strip''' je kronološki slijed slika međusobno povezanih radnjom. Strip dolazi od američkog naziva ''Comic Strip'' što doslovno znači komična traka. Njegovo postojanje povezano je s pojavom masovnih medija. Iako u početku egzistira kao dodatna zabava za čitatelje novina ubrzo postaje neovisni medij ili kako se voli kazati "deveta [[umjetnost]]".

Dok je naracija kao takva do kraja [[19. stoljeće|19.stoljeća]] bila vezana uz ili uz pisani izričaj (npr. dramu, priču, novelu, roman) ili uz živu izvedbu (kazalište), pojavom novina i pokretnih slika dobivamo dva potpuno nova medija: strip i [[film]]. Dok se obično na strip gleda kao na zabavu za djecu, dok filmove gledaju odrasli, i u stripu i u filmu se zapravo radi o istoj stvari, naracija - '''priča''' treba biti ispričana čitatelju (gledatelju) putem slika, statičnih ili pomičnih. Sama forma stripa zahtijeva sažeto izražavanje, jer u nekoliko kadrova i s malo teksta treba ispričati cijelu priču, no to upravo potencira majstorstvo scenarista i crtača stripova, jer oni nemaju na raspolaganju dodatni vid izražavanja koji film ima - [[zvuk]]. Tako zapravo čitajući (dobre) stripove možemo uživati ne samo u likovno/grafički lijepom izražaju nego i u savršeno odabranim rečenicama i kadrovima koje zapravo pretvaraju "običan" strip u remek-djela.
[[Datoteka:Secretwars1.png|mini|lijevo|80-te godine su bile zlatno doba američkog stripa (''[[Marvel Comics]]'' #1, svibanj 1984., crtež: [[Mike Zeck]]).]]

==Povijest stripa==
[[Slika:Toepffer Cryptogame 13.png|mini|<center>Ilustracija [[Rodolphe Töpffer|Rodolphea Töpffera]] (iz [[1830.]]) koji se smatra najzaslužnijim za dizajn stripa.]]
{{glavni|Povijest stripa}}
Danas smatramo da su svaka [[naracija|narativna]] [[likovna umjetnost|likovna djela]] koja su se sastojala od slika u nizu zapravo preteče stripa (poput [[Umjetnost drevnog Egipta|egipatske]] ''[[Knjiga mrtvih|Knjige mrtvih]]'' ili [[Umjetnost starog Rima|rimskog]] ''[[Trajanov stup|Trajanovog stupa]]'', ili [[grafika|grafičkih]] [[satira]] [[William Hogarth|Williama Hogartha]]). No, u 19. stoljeću, u radovima europskih i američlkih [[ilustracija|ilustratora]], počeo se oblikovati strip kakvoga poznajemo danas. Kao oblik [[masovni mediji|masovnog medija]], strip je nastao početkom 20. stoljeća u SAD-u s pojavom stripova u dnevnim [[novine|novinama]] gdje je standardizirano nekoliko odlika (sličice u nizu, tj. [[engleski]]: ''"strip"'', te tekst u balonima i dr.). Ovakva kombinacija riječi i slike se ubrzo proširila svijetom i uskoro su izdavane jeftine knjige novinskih stripova, a kasnije i originalni [[strip album]]i. Danas se stripovi nalaze ne samo u novinama, nego i kao strip albumi (knjige), grafički romani i web stripovi (npr. [[Hetalia: Axis Powers]]).

===U Hrvatskoj===
Vjerenica mača prvi put objavljena 12. ožujka 1935. godine u zagrebačkom dnevniku Novosti je prvi hrvatski (novinski) strip. Čitateljima je tada predstavljen kao roman u slikama. Scenarist je novinar Krešimir Kovačić, a crtač Andrija Maurović. Strip je adaptacija povijesno-pustolovnog romana Gospođica Lamberge. Strip se objavljivao dva i pol mjeseca u dnevnim nastavcima te je bio prvi strip kojeg su čitatelji na našem prostoru mogli čitati u dnevnim nastavcima.<ref>https://www.telegram.hr/zivot/iskopali-smo-sve-prvo-nasu-prvu-seriju-crtic-javljanje-u-eter-i-prilicno-su-magicni/</ref>

== Važniji autori ==

Značajniji strani strip-autori: [[Hugo Pratt]], [[Hermann]], [[Milton Caniff]], [[Moebius]], [[Hergé]], [[Raymond]], [[Battaglia]], [[Guido Nollita]], [[Osamu Tezuka]], [[Frank Miller]],
[[Carl Barks]], [[François Bourgeon]], [[Wilhelm Busch]], [[Walt Disney]], [[Will Eisner]], [[Gébé]], [[René Goscinny]], [[Gary Larson]], [[Loriot]], [[Henrik Madsen]], [[Mandryka]], [[Morris]], [[Quino]], [[Don Rosa]], [[Charles M. Schulz]], [[Albert Uderzo]], [[Jean Van Hamme]], [[Gabriel Vargas]], [[Bill Watterson]], [[Georges Wolinski]], Ismet Erdić.<ref>[http://www.akademija-art.hr/arhiva-1/173-izlobe/izlobe-u-2010-godini/4256-strip-u-bosni-i-hercegovini-1995-2010 www.akademija-art.hr – Strip u Bosni i Hercegovini, 1995-2010], pristupljeno 26. ožujka 2015.</ref>

Poznatiji domaći strip-autori: [[Edvin Biuković]], [[Andrija Maurović]], [[Dubravko Mataković]],<ref>http://www.webart.hr/matakovic/</ref> [[Ivica Bednjanec]], [[Darko Macan]], [[Julio Radilović]], [[Walter Neugebauer]], [[Radovan Devlić]], [[Krešimir Zimonić]],<ref>http://zimamedia.blogspot.com</ref> [[Igor Kordej]],<ref>http://www.kordey.ca</ref> [[Mirko Ilić]], [[Danijel Žeželj]].<ref>http://www.dzezelj.com</ref>

== Tri svjetska žarišta ==
{{Zastarjelo}}
[[Datoteka:Manga colored.svg|mini|Manga crtež]]
Današnji svijet ima tri žarišta stripa: [[Francuska|Francusku]]/[[Belgija|Belgiju]], [[Japan]] i [[SAD|Sjedinjene Države]]. Ta tri žarišta imaju posve različite tradicije stripa.

'''Francuska/Belgija''' oduvijek njeguje umjetničku stranu stripa, a nakon 1960-ih godina i uspona stripa za odrasle, ''bande dessinée'' (kako oni nazivaju strip) postala je prava umjetnost. Francuski je strip obično u formatu albuma s četrdesetak velikih stranica, te ima tvrde korice i kvalitetan papir. Autori stripa imaju mnogo viši status nego u Americi i Japanu, dapače, smatraju se umjetnicima. Najslavniji autor je belgijanac [[Hergé]] (''[[Tintin]]'').

'''Japan''' je najmlađe ali i najveće od tri žarišta. Japanski stripovi, ''[[manga]]'', čine 40% ukupnog tiskanog materijala u Japanu. Svaki mjesec izlazi oko 350 stripovskih magazina i 500 stripova. Izdaju se u svescima od dvjestotinjak stranica (''tankoubon''), a nije neobično da serija dosegne i 10,000 stranica. Zato se u japanskim stripovima najviše pazi na radnju, dok je crtež sporedan. Poseban fenomen je ''doujinshi'', ogromno tržište amaterskih stripova. Najslavniji autor je [[Osamu Tezuka]] (''Astro Boy'', ''Blackjack'').

'''Sjedinjene Države''' su stvorile masovnu potrošnju stripova kroz ideju [[superjunak]]a, koja i danas čini osnovu američke industrije stripa. Postoji oštra razlika između ''comics'', koji se prodaju u tankim izdanjima od dvadesetak stranica i smatraju se razbibrigom, i ''graphic novels'', koji imaju format albuma, obično s tankim koricama, i pretendiraju na status umjetnosti. Najslavniji autor je [[Frank Miller]] (''[[Batman]]: The Dark Knight Returns'').

== Talijanski strip ==

*[[Alan Ford]]
*[[Corto Maltese]]
*[[Diabolik]]
*[[Dylan Dog]]
*[[Johnny Logan (strip)|Johnny Logan]]
*[[Kapetan Miki]]
*[[Ken Parker]]
*[[Kit Teller]]
*[[Komandant Mark]]
*[[Lazarus Ledd]]
*[[Martin Mystère]]
*[[Maxmagnus]]
*[[Mister No]]
*[[Nathan Never]]
*[[Nick Raider]]
*[[Tex Willer]]
*[[Veliki Blek]]
*[[Zagor]]

== Žanrovi ==
[[Datoteka:Ant Hill City by ShaunWard.jpg|desno|200px]]
* [[Znanstvena fantastika]]
* [[Fantastika]]
* [[Superjunaci]]
* [[Western]]
* [[Pustolovni]]
* [[Horror]]
* [[Erotski]]
* [[komični]]

== Stilovi ==

== Poznatiji izdavači ==

* [[Marvel Comics]]
* [[DC Comics]]
* [[Sergio Bonelli Editore]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Comics}}

*[http://www.stomugromova.com Sto mu gromova - portal o stripovima]
*[http://www.stripovi.com www.stripovi.com]
*[http://www.stripovionline.com Stripovi online]
*[http://www.stripovi.org www.stripovi.org]
*[http://www.stripovi-comics.com Strip Enciklopedija ]
*[http://www.stripovi.hr Stripovi na kvadrat]

[[Kategorija:Strip| ]]

Strip - Povijest promjena

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica