WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-01T04:24:49Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Attica 06-13 Athens 25 Olympian Zeus Temple.jpg|mini|200px|<center>Stupovi [[Zeusov hram (Atena)|Zeusovog hrama]] u [[Atena (grad)|Ateni]]<center>]]
'''Stup''' ([[grčki]]: ''stílos'') je vertikalni konstruktivni element u [[Arhitektura|arhitekturi]], nosač kružnog presjeka koji slobodno stoji. Uloga mu je prenošenje težine tereta ([[krov]]a, [[greda]] ili luka) na tlo, no može imati i isključivo dekorativnu ulogu (obelisk i sl.). Gornji ukrašeni dio stupa naziva se [[kapitel]].

Drugi srodni pojmovi uključuju:
*stub - slobodnostojeći nosač pravokutnog presjeka
*polustup - stup (kružni profil) priljubljen uza zid
*[[pilastar]] - stub (pravokutni profil) priljubljen uza zid

==Povijest==
[[Datoteka:Schema Saeulenordnungen.jpg|mini|400px|lijevo|<center>Razvoj stupa od Dorskog do Kompozitnog reda.<center>]]
[[Datoteka:A Column.jpg|mini|200px|<center>Rimski [[korintski stup]] u [[Dioklecijanova palača|Dioklecijanovoj palači]] u [[Split]]u.<center>]]
[[Datoteka:QtubIronPillar.JPG|mini|200px|<center>[[Željezni stup u Delhiju]]<center>]]
[[Slika:Trst, Stara burza.jpg|220px|mini|<center>Kameni stupovi postavljeni u kolonadi na zgradi stare burze u [[Trst]]u]]
[[Slika:Atrij palače Starog grada Zrinskih, Čakovec (Croatia) - arkada.JPG|220px|mini|<center>Stupovi u [[Arkada|arkadi]] u atriju palače [[Stari grad Čakovec|Starog grada Zrinskih]] u [[Čakovec|Čakovcu]]]]
[[Datoteka:Carpark Cinema Undercroft Albany II.jpg|mini|<center>Moderna mreža stupova u podzemnoj garaži.]]

Prvi stupovi se javljaju još u [[neolitik]]u kao drveni, nikako ili blago obrađeni trupci koji imaju ulogu nosača krovne grede.
Pravi kameni stupovi, javljaju se u [[Drevni Egipat|Drevnom Egiptu]] ([[Imhotep]] oko [[2600. pr. Kr.]]) i oni već imaju prepoznatljive oblike [[lotos]]a, [[papirus]]a, [[Palma|palme]] ili snopa pruća. U svojim hramovima Egipćani grade ''hipostilne dvorane'' ([[grčki]]: ''hypo'' = pod, ispod, i ''stulos'' = stup - "poduprt stupovima"), tj. dvorane potpuno ispunjene masivnim stupovima koji su pri bazi šireg promjera. Na nekim hramovima koriste stupce bez baze i kapitela kako bi izgledali krhkiji, a njihova uloga čudotvornijom.

[[Minojska kultura|Minojski]] drveni stupovi (npr. Palače u [[Knossos]]u) na [[Kreta|Kreti]] bili su suženi pri dnu kako bi pridonijeli prozračnosti i dojmu građevine.
[[Ahemenidsko Carstvo|Perzijski]] stupovi imali su kapitele s kombinacijom dvije identične životinje, a dosezali su i preko 30 m u visinu ([[Perzepolis]]).

U [[Stara Grčka|Staroj Grčkoj]] javljaju se tri prepoznatljiva stupa koji su okosnica tri stila u arhitekturi:
* [[Dorski stup]]
* [[Jonski stup]]
* [[Korintski stup]]
Oni se razlikuju oblikom baze, visinom i vitkošću stupova, ali najviše građom [[kapitel]]a.

[[Stari Rim|Rimljani]] zbog njihove dekorativnosti najčešće upotrebljavaju korintske stupove, ali i jednostavni ''toskanski stup'', [[Etruščani|etruščanskog podrijetla]]. Kasnije počinju upotrebljavati i kombinaciju korintskog i jonskog stupa, tzv. ''kompozitni stup''. Rimska arhitektura počiva na stupcima i lukovima od opeke koji su učvršćeni primitivnim [[beton]]om. Rimljani podižu i građevine-spomenike u obliku stupova, tzv. ''[[trijumfalni stup]]ovi'' od kojih je najpoznatiji [[Trajanov stup]].

[[Indija|Indijski]] car [[Ašoka]] iz dinastije [[Maurya]] ([[322. pr. Kr.]] - [[185.]]) podizao je monumentalne spomenike u obliku stupova s bogato plastično ukrašenim kapitelima na mjestima od osobitog značaja u životu [[Buda|Bude]].
U [[Romanika|romanici]] su stupovi bili masivni, s kapitelima na kojima su obično bili isklesani biblijski motivi. U [[Gotika|gotici]] katedrale nose stupci koji su sastavljeni od više stupova, tzv. ''snopasti stupovi''.

[[Renesansa]] se vraća klasičnim rimskim oblicima stupova, a u [[Barok]]u oni dobivaju goleme dimenzije. U baroku se koriste i tzv. ''Solomonski stupovi'' (uvrnuti od baze do kapitela) kao na [[baldahin]]u u [[Bazilika Sv. Petra|Crkvi Sv. Petra]] u [[Rim]]u.

Neobičan primjer stupova je na pročelju [[Državne solane u Arc-et-Senasu]] u [[Francuska|Francuskoj]] ([[1775.]]-79.) gdje se izmjenjuju cilindrični i kvadratni tamburi, tako da su oni ujedno i stupovi i stupci.

S [[Industrijska revolucija|industrijskom revolucijom]] stupovi se sve češće prave od [[Željezo|željeza]] i [[beton]]a. Moderni stupovi se prave od [[Opeka|opeke]], komprimiranog [[beton]]a i [[čelik]]a.

==Značajni stupovi==

* [[Ashokini stupovi]]
* [[Željezni stup u Delhiju]]
* [[Trajanov stup]]
* [[Aleksandrov stup]] u [[Sankt-Peterburg]]u
* [[Berlinski stup]]
* [[Spomenik Velikom požaru]] u [[London]]u
* [[Stup Svetog Trojstva]] u [[Olomouc]]u, [[Češka]]
* [[Nelsonov stup]] na trgu [[Trafalgar]] u [[London]]u
* [[Sigismundov stup]] u [[Varšava|Varšavi]]
* [[Beskrajni stup]] [[skulptura]] je [[kipar]]a [[Constantin Brancusi|Brancusija]] u [[Targu Jiu]] ([[Rumunjska]]).

== Vidi još ==
* [[Dienst]], tanki polustup, građevni element gotičke sakralne arhitekture

==Izvori==
* Jadranka Damjanov, ''Likovna umjetnost 1.'', Školska knjiga, [[Zagreb]], [[1971.]] {{ISBN|953-0-20109-5}}

==Bilješke==
{{izvori}}

==Poveznice==
*[https://www.academia.edu/25295648/Ante_Vrankovi%C4%87_Ivan_Komersteiner_-_Ikonograf_%C4%8Dudesno_obnovljenog_Hrvatskog_Kraljevstva_Hrvatsko_slovo_br._1099_13._5._2016._str._28 Ante Vranković: Ivan Komersteiner - Ikonograf čudesno obnovljenog Hrvatskog Kraljevstva, Hrvatsko slovo, br. 1099, 13. 5. 2016., str. 28 (U članku se iznosi teza o simboličkome značenju tordiranih stupova na baroknim oltarima)]

{{Konstrukcije}}

==Vanjske poveznice==
{{commons|Column}}

[[Kategorija:Stupovi| ]]
[[Kategorija:Arhitektonski elementi]]
[[Kategorija:Konstrukcije]]

Stup - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica