WikiSysop: no summary specified

2021-11-03T22:13:54Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 22:13, 3. studenoga 2021.
Redak 58:		Redak 58:
	== Izvori ==		== Izvori ==
	{{izvori}}		{{izvori}}
	~~{{commonscat\|Suez Canal}}~~

	[[Kategorija: Sredozemno more]]		[[Kategorija: Sredozemno more]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-12T02:21:17Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Canal de Suez.jpg|mini|230px|Zemljopisni položaj Sueskog kanala]]
'''Sueski kanal''' je umjetno prokopan kanal dugačak 193,3 kilometra između [[Sredozemno more|Sredozemnog]] i [[Crveno more|Crvenog mora]], koji razdvaja [[Afrika|afrički]] od [[Azija|azijskog]] kontinenta te je najbliža pomorska veza između zapadne i istočne Zemljine hemisfere. Golema strateška važnost Sueskog kanala za Zapad postaje još jasnija u svjetlu činjenice da je najvažniji [[tanker]]ski plovni put za opskrbu [[Europa|Europe]] [[Bliski Istok|bliskoistočnom]] [[nafta|naftom]]. Kanal je dobio ime po [[egipat]]skom gradu [[Suez]]u.

Gradnju kanala izvelo je [[Francuska|francusko]] trgovačko društvo ''Compagnie Universelle du Canal de Suez'' pod upravom [[Ferdinand de Lesseps|Ferdinanda Lessepsa]]. Planove za gradnju radio je još od [[1838]]. [[Austrija|austrijski]] pionir [[željeznica]] [[Alois Negrelli]]. Pri gradnji Sueskoga kanala s Lessepsom je surađivao hrvatski građevinski inženjer [[Antun Luković]] iz Prčanja.<ref name="Naše more">[http://hrcak.srce.hr/file/12379 "Naše more" 53(1-2)/2006] Vesna Čučić: Bokelji između Boke i Trsta, str. 78 (pristupljeno 6. rujna 2016.)</ref> Sueski kanal pušten je u promet 16. studenog 1869. godine.

Gradnjom kanala regija je bitno izmijenjena i postala je jedno od najvažnijih gospodarskih područja Egipta. Na sjevernome ulazu je grad [[Port Said]], a najveći je Ismaillia, prometno čvorište prema [[Kairo|Kairu]]. Na južnom ulazu u kanal je grad Suez.

==Povijest==
[[Datoteka:Ferdinand_de_Lesseps.jpg|mini|265x265px| Ferdinand de Lesseps]]
[[Datoteka:Suez_Canal_drawing_1881.jpg|mini|401x401px|Crtež Sueskog kanala iz 1881.]]
Povijest Sueskog kanala je vrlo stara, seže još u [[Stari vijek]], u vrijeme [[Stari Egipat|Starog Egipta]]. Dokumentirano je postojanje dva pradavna kanala koji su olakšavali putovanje između [[Nil]]a i [[Crveno more|Crvenog mora]]<ref name="Britannica">''Encyclopaedia Britannica'', 11to izdanje, s.v. [http://www.1911encyclopedia.org/Suez_Canal "Suez Canal"]. Objavljeno 8. kolovoza 2008.</ref><ref name="Rappoport">Rappoport, S. (doktor filozofije, Bazel). ''History of Egypt'' (nedatirano, rano 20. stoljeće), tom 12, dio B, poglavlje V: "The Waterways of Egypt," stranice 248-257. London: The Grolier Society.</ref><ref name="Hassan">Hassan, F. A. & Tassie, G. J. ''Site location andhistory'' (2003.) [http://www.e-c-h-o.org/khd/ Kafr Hassan Dawood On-Line, Egyptian Cultural Heritage Organization]. objavljeno 8. kolovoza 2008.</ref>. Jedan uži kanal izgrađen je u vrijeme vladavine [[Sesostris III|Sesostrisa III]] ili [[Ramses II|Ramsesa II]].<ref name="Britannica" /><ref name="Rappoport" /><ref name="Hassan" />. U drugi, dulji kanal bio je inkorporiran i dio prvog<ref name="Britannica" /><ref name="Rappoport" />, no bio je smješten južnije<ref name="Hassan" />. Građen je u vrijeme vladavine [[Necho II|Necha II]].<ref name="Britannica" /><ref name="Rappoport" /><ref name="Hassan" />, no nije dovršen. To je pošlo za rukom tek [[Ahemenidsko Carstvo|perzijskom]] velikom kralju [[Darije I. Veliki|Dariju I.]] (oko 550. pr. Kr. do [[486. pr. Kr.]]). Prema [[Herodot]]u, ovaj veliki projekt uzeo je oko 120.000 ljudskih života. [[Ptolomejevići]] su ga održavali i dalje poboljšali.

Već u vrijeme vladavine [[Kleopatra|Kleopatre]] kanal je bio dijelom zasut pijeskom, a izvori ne spominju ništa značajno o kanalu u vrijeme vladavine [[Stari Rim|Rimljana]]. Nakon [[Arapi|arapskog]] osvajanja Egipta kanal je obnovljen i korišten je prije svega za prijevoz [[žitarice|žitarica]], a već u 8. stoljeću kanal je ponovo bio neupotrebljiv. Danas još samo slabi tragovi ukazuju na staro djelo na kojem su radili [[faraon]]i, [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijanci]] Ptolomejevići, rimski carevi i arapski [[kalif]]i.

==Kanal u novom vremenu==
Ideja o gradnji kanala nije se izgubila ni u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] kao niti u novije vrijeme. Određeno zanimanje pokazivali su [[Mletačka Republika|Mlečani]] i [[Nijemci]], no ozbiljnije radnje vezane uz kanal poduzeo je tek [[Napoleon]].

Napoleon je htio iskoristiti Egipat kao [[mostobran]] za napad na Britansku Indiju, što bi uvelike bilo olakšano postojanjem pomorske veze između [[Sredozemno more|Sredozemnog]] i [[Crveno more|Crvenog mora]]. No, rezultati mjerenja pokazali su razliku u razinama tih mora od gotovo 10 metara, pa se odustalo od toga, a i Napoleon je 1801. morao napustiti Egipat.

[[Barometar|Barometrijska]] mjerenja engleskih oficira 1841. kao i rad studijske grupe Francuza, Britanaca i Austrijanaca 1846. godine pouzdano su dokazali, da su razlike u razinama ovih mora zanemarive.

[[Ferdinand de Lesseps|Lesseps]] uspijeva 1856. dobiti od [[Visoka Porta|Visoke Porte]] koncesiju za gradnju kanala i osnivanje [[dioničko društvo|dioničkog društva]] ''Compagnie universelle du canal maritime de Suez''. Društvo dobiva i prava na korištenje kanala na 99 godina, nakon kojih bi kanal postao egipatski.

===Gradnja===
25. travnja 1859. gradnja počinje u [[Port Said]]u, na sjevernom kraju kanala, i povezana je s ogromnim poteškoćama. Sav materijal, alati, strojevi, ugljen, željezo, drvo, sve je trebalo dopremiti iz [[Europa|Europe]].

1862. je od 1.800 [[deve|deva]] u vlasništvu Kompanije njih čak 1.600 korišteno je svaki dan za dopremanje [[voda|pitke vode]] za 25.000 radnika. Dnevni troškovi samo za dopremu vode bili su ogromni, tako da je bilo neophodno prvo sagraditi kanal za dopremu pitke vode. To je dovršeno krajem 1863. godine.

Gradnja kanala praćena je nizom poteškoća. Pored neprekidnih financijskih problema, došlo je i do izbijanja [[kolera|kolere]]. Od ukupno 1,5 milijuna radnika, pretežno Egipćana, umrlo je oko 125.000, uglavnom od kolere.

Posljednju zapreku što je dijelila Sredozemno od Crvenoga mora uklonio je Hrvat Andrija Lončarić Josipov. Procjenjuje se da je do 3000 [[Hrvati u Egiptu|Hrvata]] radilo na Sueskom kanalu, od kojih je dio zauvijek i ostao živjeti u Egiptu.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17157 Egipat. Hrvatsko iseljeništvo], Hrvatska enciklopedija</ref>
Na otvaranju kanala [[17. studenoga]] [[1869.]] blagoslovio ga je hrvatski svećenik [[Ljudevit Ćurčija]] (Alojz, Lujo Ivan Ćurčija).<ref>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=4268 Ljudevit Ćurčija (Alojzij, Lujo, Ivan)], [[Hrvatski biografski leksikon]]</ref>

==Gospodarsko značenje==
Najveću gospodarsku korist od kanala imale su najsnažnije pomorsko-trgovačke tvrtke iz područja Sredozemlja jer su sad imale značajno bržu vezu s [[Daleki istok|Dalekim istokom]] nego nacije sa sjevera i zapada Europe. Najznačajniji profit imao je ''[[Austrijski Lloyd]]'' ([[Österreichische Lloyd]]), austrijska tvrtka za pomorsku trgovinu, koja dožljivava strjelovitu ekspanziju nakon otvaranja kanala. [[Datoteka:Suez_Canal_Bridge.jpg|mini|230x230px|Most preko Sueskog kanala]]

==Uloga kanala u političkim razmiricama==
Upravljanje kanalom u početku je bilo visoko nerentabilno, i Egipat se našao pred [[bankrot]]om, pa 1875. vlada [[Velika Britanija|Velike Britanije]] preuzima egipatski dio dionica u kompaniji i time stječe odlučujući utjecaj na kanal. Otpor stanovništva utjecaju Britanije rezultirao je [[Urabijeva pobuna|Urabijevom pobunom]], što je opet, suzbijanjem pobune (1882.), dovelo do britanske okupacije Egipta koji je do tada bio dio [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]].

Iako je ''Konvencijom iz Konstantinopolisa'' 1880. godine Sueski kanal proglašen neutralnom zonom i proklamiran slobodan prolaz trgovinskim i ratnim brodovima, područje kanala bilo je već u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] predmet prijepora.

I nakon osnivanja [[Egipat#Neovisna kraljevina|Kraljevine Egipta]] 1922. godine, Velika Britanija zadržava kontrolu nad područjem kanala, što potvrđuje ugovorom 1936. godine. Vlasnik i gospodarski korisnik kanala, koji je u međuvremenu postao vrlo profitabilan, i dalje ostaje ''Compagnie universelle du canal maritime de Suez''.

Britanska kontrola zadržala se i tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Uspjeli su odbiti napade [[Italija|Italije]] 1940. kao i njemačkog [[Afrički korpus|Afričkog korpusa]] u veljači 1941. godine. [[Datoteka:PortSaid Canal 1880.jpg|mini|Brodovi u Port Saidu čekaju na prolaz kanalom (oko 1880.)|231x231px]]

==Egipatsko preuzimanje kontrole nad kanalom==
{{glavni|Sueska kriza}}
[[Nacionalizacija]] kanala od strane Egipta 26. srpnja 1956., dakle 12 godina prije isteka vremena na koje je Društvo imalo koncesiju, dovelo je do [[Sueska kriza|Sueske krize]], i kanal ostaje neprohodan do travnja 1957.

Desetak godina kasnije (1967.), [[Bliski istok|bliskoistočni sukobi]] ponovo dovode do zatvaranja kanala, a plovidba je obnovljena je tek u svibnju 1975. godine<ref>[http://einestages.spiegel.de/static/authoralbumbackground/1896/gefangen_im_suezkanal.html Spiegel Einestages: ''Zarobljeni u Sueskom kanalu''] {{jezikk|de}}</ref>.

== Poznati Hrvati na gradnji Sueskog kanala ==

* [[Anton Luković de Ascrivio|Antun Luković]] <ref name="Naše more"></ref>; <ref name="Gradjevinar">[http://casopis-gradjevinar.hr/assets/Uploads/JCE-67-2015-8-8-Ino-gradiliste.pdf] Časopis Gradjevinar.hr (pristupljeno 28. prosinca 2020.)</ref>
* [[Andrija Lončarić Josipov]] <ref name="Gradjevinar"></ref> (uklonio posljednju prepreku što je dijelila Sredozemno i Crveno more)
* [[Ljudevit Čurčija]], franjevac koji je blagoslovio Kanal na njegovu otvaranju <ref name="Gradjevinar"></ref>

== Izvori ==
{{izvori}}
{{commonscat|Suez Canal}}

[[Kategorija: Sredozemno more]]
[[Kategorija: Crveno more]]

[[Kategorija: Zemljopis Egipta]]
[[Kategorija:Građevine u Egiptu]]
[[Kategorija:Kanali]]

Sueski kanal - Povijest promjena

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica