WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-06T02:15:06Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Sumatra hr.svg|mini|300px|desno|Sumatra]]
Otok '''Sumatra''' je dio [[Indonezija|Indonezije]] i s površinom od 473.000 [[km²]] je šesti po veličini [[otok]] na svijetu. U navedenu površinu uračunati su i okolni otoci s oko 50.000 km².

== Zemljopis ==
Otok se dužinom od 1.700 [[km]] pruža u pravcu sjeverozapad - jugoistok, a širok je do 370 km. Točno sredinom otoka prolazi [[ekvator]]. Duž zapadne obale pružaju se planine ''Barisang'', postajući prema jugu sve više. Vrh planine [[Kerinchi]] (Gunung Kerinci) je visok 3.805 metara iznad razine mora, no postoji više vrhova od 3.000 [[metar|m]]. [[Vulkan]]ske aktivnosti tih planina učinile su tlo otoka vrlo plodnim, a krajolik slikarski lijepim. Istočna stana otoka je niska, a gotovo polovinu ravnice široke i do 300 km prekrivaju [[močvara|močvare]].

Sumatra je na krajnjem zapadu ove napućene države. Od Sumatre preko [[Java (otok)|Jave]], [[Bali]]ja i [[Flores]]a pa sve do [[Molučki otoci|Moluka]] pred [[Nova Gvineja|Novom Gvinejom]] ovaj [[otočni niz]] dug je oko 5.000 [[km]].

Jugoistočno od Sumatre, odvojen 40 km širokim [[Sundski prolaz|Sundskim prolazom]], je centralni [[otok]] [[Java (otok)|Java]]. U južnom dijelu Sundskog prolaza nalazi se više otočića, između ostalih, i zloglasni [[vulkan]] [[Krakatau]] (816 m, vidi [[1883.]]). S druge strane istočnog mora nalazi se ogroman ali slabo naseljen otok [[Borneo]], dok se na sjeveru, od Sumatre odvojen prometno vrlo značajnim [[Malajski prolaz|malajskim prolazom]] nalazi [[Malajski poluotok]] i [[Singapur]]. Od sjeverozapadnog vrha otoka, gdje je pokrajina [[Aceh]], udaljene 200 do 1.000 km nalaze se grupe otoka [[Andamani i Nikobari]] koji usprkos velikoj udaljenosti pripadaju [[Indija|Indiji]].

== Priroda ==
Ekscesivna sječa [[šuma]], [[ribolov sa dinamitom]], lov radi skupljanja plemenitih [[krzno|krzna]], kao i potražnja za egzotičnim suvenirima (oklop [[kornjače|kornjača]]) doveli su velik dio [[bilje|biljnog]] i [[životinje|životinjskog]] svijeta do granice da im prijeti izumiranje. 140 domaćih [[vrsta]] je zaštićeno [[zakon]]om, no to nitko ne može efikasno kontrolirati, čak niti u rezervatima, a na to se nadovezuje i vrlo rasprostranjena [[korupcija]]. Kako bi im osigurala preživljavanje, vlada je u čitavom [[otočje|otočju]]u proglasila područja ukupne veličine od 64.000 [[km²]] zaštićenim područjima. Ta veličina odgovara gotovo ¾ površine otoka [[Java (otok)|Jave]]. Nekoliko takvih područja su i na Sumatri. Najpoznatiji su [[Nacionalni park Gunung Leuser]] na sjeveru, parkovi prirode ''Rimbo Panti'' i ''Lembah Harau'' pored grada Bukittinggi, i ''Nacionalni park Kerinci Selbat'' na jugu otoka. Sa 176 [[vrsta]] [[sisavci|sisavaca]], 194 vrste [[gmazovi|gmazova]], 62 vrste [[vodozemci|vodozemaca]] i 320 vrsta [[ptice|ptica]] Sumatra ima najraznovrsniji [[biljke|biljni]] i [[životinje|životinjski]] svijet od svih [[Indonezija|indonežanskih]] [[otok]]a.

Zahvaljujući položaju uz ekvator, Sumatra je do nedavno bila prekrivena [[tropska kišna šuma|kišnim šumama]]. Tek u razdoblju [[kolonija]]lizma, a dodatno intenzivnije od 50-tih godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]] počelo je veliko krčenje uvijek zelenih šuma, tako da su danas potisnute u nepristupačne brdske predjele. Tek u zadnje vrijeme se počelo kolebljivo podučavati djecu u školama, mlade i odrasle [[ekologija|ekološkom]] odnosu prema okolišu, kako bi sespriječilo daljnje uništavanje tih dragocjenih šuma.

Ostaci nekad veličanstvenih šuma Sumatre poznati su u cijelom svijetu jer u njima je zadnje utočište nekih od najugroženijih vrsta na svijetu. To su, između ostalih sumatranski slon (jedna podvrsta azijskog [[slonovi|slona]]), osam različitih vrsta [[primati|primata]] (svi iz roda [[mamaki|makaka]]), neki [[giboni]]. [[Orangutan]]i se u prirodi mogu sresti još samo ovdje i u nekim manjim dijelovima [[Borneo|Bornea]]. Osim toga, vrlo rijetko se tu još uopće može sresti sumatranskog [[tigar|tigra]] kao i sumatranskog [[nosorozi|nosoroga]], najmanju podrvstu na svijetu, a obje vrste su na rubu izumiranja.

Pored tih vrlo rijetkih životinja, u jednom od parkova je izbrojano 3.500 [[biljke|biljnih]] vrsta, i to samo onih koje su poznate. No, pretpostavlja se da postoji još i određeni broj do danas nepoznatih vrsta. Danas je na tom području određena "utrka s vremenom", jer postoji bojazan da bi neke vrste mogle i izumrijeti prije nego ih se uopće pronađe i opiše. Kako bi se pomoglo zaustavljanju ovog razornog procesa, [[UNESCO]] je 2004. područje [[tropska kišna šuma|ovih područja]] na Sumatri uvrstio u svoj [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]].

== Upravna podjela ==
[[Datoteka:Sumatra admin.jpg|mini|300px|desno|Administrativna podjela Sumatre]]
Sumatra i okolni otoci su podijeljeni na 10 upravnih područja, pri čemu Aceh uživa povlašteni položaj:
* [[Aceh]] (krajnji sjeveroistok sa otokom Simeulue), glavni grad [[Banda Aceh]];
* Bangka-Belitung (dva otoka uz obalu prema [[Borneo|Borneu]]) glavni grad Pangkalpinang;
* Bengkulu (južna obala), glavni grad Bengkulu;
* Jambi (središnji istočni dio), glavni grad Jambi;
* Lampung (krajnji jugoistočni dio, najbliži Javi), glavni grad Bandar Lampung;
* Riau Kepulauan (otoci Riaui), glavni grad Tanjungpinang;
* Riau (ravnica uz moreuz prema Singapuru), glavni grad Pekanbaru;
* Sumatera Barat (središnji dio zapadne obale), glavni grad [[Padang]];
* Sumatera Selatan (jugoistočni dio Sumatre), glavni grad [[Palembang]];
* Sumatera Utara ( sjeverozapadni dio Sumatre, sa otokom [[Nias]]), glavni grad Medan.

== Stanovništvo ==
Na Sumatri živi oko 44 milijuna stanovnika (stanje [[2004.]]), a [[gustoća stanovništva]] je 100 stanovnika po kvadratnom kilometru, što znači da je 10 puta niža od one na susjednoj Javi. Najgušće su naseljena područja oko gradova Medan i Palembang. U okviru [[transmigrasi]]-programa je centralna vlast poticala miliune [[Java (otok)|Javanaca]] na preseljenje, što je jako "zagrijalo" političku klimu. Kao posljedica toga, pojedina područja su se našla na rubu [[građanski rat|građanskog rata]].

Stanovništvo je većinom [[Malajci|malajskog]] podrijetla. Govore više od 50 različitih jezika koji su međusobno vrlo slični. [[Malajski i indonezijski jezik|Malajski]] dominira na istoku. Tako u brdovitim područjima žive [[Minangkabau]], poznati po svom [[Matrilinearnost|matrilinearnom]] uređenju društva, zatim Lampung i [[Batak]] kao i [[Akinezi]]. U gradovima, uz [[Autohtonost|autohtono]] stanovništvo, žive i [[Kinezi]], Arapi i Indijci.

Većina stanovništva (oko 90%) su [[Islam|muslimani]], 8% su [[kršćanstvo|kršćani]] a preostalo stanovništvo pripada malim [[budizam|budističkim]], [[hinduizam|hinduističkim]] i [[animizam|animističkim]] zajednicama.

== Gospodarstvo ==
Sumatra raspolaže značajnim nalazištima [[nafta|nafte]]. Važnu ulogu ima i [[Mineralne sirovine|ruda]]rstvo, između ostalog, dobiva se [[ugljen]], [[zlato]], [[boksit]] i [[cink]]. Od [[poljoprivreda|poljoprivrednih]] proizvoda važni su [[kaučuk]], [[biber]], [[kava]], [[palmino ulje]] i [[duhan]]. U zadnje vrijeme i [[turizam]] dobiva na značaju, najviše u području oko jezera [[Toba]].

== Povijest ==
Najranije poznato ime Sumatre je '''Swarna Dwipa''' ("Otok zlata"), a potiče od izvoza zlata koje je još u davna vremena dolazilo iz brdskih dijelova otoka. U prvom tisućljeću nove ere na otoku se učvršćuju [[budizam]] i [[hinduizam]] i stapaju se s vjerovanjima domaćih seoskih kultura. Slijedeći indijsku kulturu, na otoku se oblikuje više državica. Zahvaljujući položaju uz pomorski trgovački put između [[Indija|Indije]] i [[Kina|Kine]], procvat doživljavaju trgovački gradovi, najpoznatiji je bio Srivijaya na mjestu današnjeg [[Palembang]]a. Tijekom [[11. stoljeće|11. stoljeća]] dijelovi otoka dolaze pod utjecaj [[Java (otok)|Jave]] i istovremeno se pod utjecajem indijskih trgovaca počinje širiti [[islam]]. No, on se tek u [[13. stoljeće|13. stoljeću]] uspio ukorijeniti u većim dijelovima sjeverne Sumatre. Nastaju manji sultanati, najpoznatiji je bio [[Aceh]] na sjeveru.

Prvi trgovački kontaksti s Europom uslijedili su preko [[portugal]]skih trgovaca i njihovih malih trgovačkih ispostava. Stvarno [[kolonija|kolonijalno]] osvajanje počinje [[1596.]] iskrcavanjem [[Nizozemska|Nizozemaca]] na otok. Podvrgavaju svojoj vlasti jedan po jedan sultanat, no Aceh uspijevaju potpuno pobijediti tek [[1905.]] U vrijeme [[2. svjetski rat|drugog svjetskog rata]] otok zaposjedaju [[Japan]]ci, a nakon njega pstaje dio [[Indonezija|Indonezije]]. Napori regije Aceh da postigne nezavisnost još uvijek izazivaju nemire na Sumatri.

== Potres 26. prosinca 2004.==
Veliki dijelovi sjeverozapadne provincije Aceh su bili uništeni prvo [[potres u Indijskom oceanu 2004.|potresom u Indijskom oceanu]] a zatim, kao njegovom posljedicom nastalim [[Tsunami]]jem. Prema službenim podacima, poginulo je više od 94.000 ljudi.

Težina nepogode prvih je dana bila skrivana, što je uzrokovalo vrlo kasni dolazak pomoći u nepristupačnije dijelove na zapadnoj obali otoka.

Naknadni potres koji se dogodio [[28. ožujka]] [[2005.]] s [[epicentar|epicentrom]] 200 [[km]] zapadno od Sumatre ponovo je, osobito na nekim otocima pred Sumatrom, izazvao značajne materijalne štete i ljudske žrtve, reaktivirajući nekoliko [[vulkan]]a na Sumatri.

[[Kategorija: Indonezijski otoci]]
[[Kategorija:Indonezijsko otočje]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Aziji]]

Sumatra - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica