WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-10T15:02:26Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:SulfurBlack1.svg|mini|desno|300px|Djelomična kemijska struktura sumporne crne 1. <ref>Industrial Dyes: Chemistry, Properties, Applications" Klaus Hunger, Ed. 2007, Wiley-VCH, Weinheim. {{ISBN|3-527-30426-6}}</ref>]]

'''Sumporna bojila''' su dvokomponentna [[bojilo|bojila]] za bojanje [[pamuk]]a u tamne [[boja|boje]]. Sumporna bojila prevode se [[redukcija|redukcijom]] u topljiv oblik, vežu se na [[celuloza|celulozna]] vlakna i zatim [[oksidacija|oksidacijom]] ponovno postaju netopljiva. <ref> '''bojila''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=8466] "Hrvatska enciklopedija", mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 27. 7. 2020. </ref> Sumporna bojila se prevode u oblik topljiv u vodi djelovanjem [[otopina|otopine]] [[natrij]]eva [[sulfid]]a, koji reducira sulfidni [[sumpor]] u merkaptanski, pa u prisutnosti [[Alkalije|alkalija]] nastaju u vodi topljive [[natrij]]eve [[soli]] merkaptana ([[tioli]]). Zbog alkalne reakcije ovako nastalih otopina upotrebljavaju se sumporna bojila isključivo za bojenje [[biljke|biljnih]] [[vlakno|vlakana]] u tamnim nijansama.

== Objašnjenje ==
Sumporna bojila su u vodi netopljivi [[Amorfna tvar|amorfni]] produkti koji se po pravilu pripremaju [[grijanje]]m određenih organskih intermedijara (kao na primjer p-aminofenola, dinitrofenola, 2,4-dinitroklorbenzena, derivata difenilamina i tako dalje) s čistim [[sumpor]]om i [[natrij]]evim [[sulfid]]om u [[Alkalije|alkalnim]] [[otopina]]ma na 150 do 200 ˚C, odnosno kuhanjem [[alkoholi|alkoholnih]] otopina tih intermedijara s natrijevim sulfidom, natrijevim hidrosulfitom ili drugim reduktivnim [[agens]]ima. Na svojstva dobivenog [[bojilo|bojila]] bitno utječu uvjeti pri provedbi reakcije ([[temperatura]], [[tlak]], [[koncentracija]], trajanje). Sumporna se bojila otapaju u vodi samo uz dodatak natrijeva sulfida. Pri tome dolazi do [[redukcija|redukcije]] u leukospojeve, koji su obojeni drukčije nego bojilo iz kojeg nastaju, u prisutnosti slobodnih alkalija daju koloidne otopine u vodi, na povišenoj temperaturi vežu se u prisutnosti soli (kuhinjske soli, Glauberove soli) na celulozna vlakna supstantivno (samostalno). Nakon ispiranja [[vlakno|vlakna]] u vodi, zakiseljavanja i [[oksidacija|oksidacije]] na [[zrak]]u ili [[oksidans]]ima, leukospojevi prelaze na vlaknu u polazna bojila koja daju obojenja dobrih postojanosti, naročito prema mokrom obrađivanju (vodi i pranju), a neka i na [[svjetlost]]i. Ne zadovoljavaju njihove postojanosti prema [[klor]]u i mokrom trljanju. Zbog jeftinoće, jednostavne upotrebe i postojanosti u pranju mnogo se upotrebljavaju za bojanje [[celuloza|celuloznih]] vlakana. U posljednje vrijeme njihova upotreba sve više opada na račun reduktivnih bojila. Proizvodi se i upotrebljava u većim količinama svega 15 do 20 tržnih proizvoda iz ove grupe, uglavnom crnih, modrih i smeđih bojila. Nedostaju u ovoj grupi izrazito crvena bojila. Postignuta obojenja zaostaju u briljantnosti za obojenjima postignutim drugim grupama bojila.

Konstitucija [[molekula]] sumpornih bojila vrlo je složena i nije još točno utvrđena. Ne mogu se ni [[laboratorij]]skim metodama dobiti u obliku čistih, [[kristal]]nih spojeva. Tehnički su proizvodi redovito smjese nekoliko različitih [[kemijski spoj|kemijskih spojeva]], čija svojstva i količinski odnosi u velikoj mjeri zavise od uvjeta pripreme. Strukturni elementi molekula sumpornih bojila su [[Heterociklički aromatski spojevi|heterociklički sistemi]] koji u prstenu sadrže [[atom]] sumpora. Modra, zelena i crna bojila sadrže tiazinske prstene, žuta, narančasta i smeđa imaju u sastavu molekule [[tiazol]]ski prsten.

No sumpor je vezan u sumpornim bojilima i izvan cikličkih sistema kao [[sulfid]]ni (—S—), merkaptanski (—SH), disulfidni (—S—S—), polisulfidni [(—S—)w], sulfoksidni ( > S = O) ili disulfoksidni (0 = S—S = 0) sumpor. Ove se grupacije obično nalaze u ortopoložaju prema amino- i hidroksigrupama sadržanima u izlaznim sirovinama.

Crvena i bordeaux sumporna bojila koja nastaju iz [[Pirazin|azinskih bojila]] djelovanjem sumpora vjerojatno sadrže sumpor vezan samo izvan prstena, a ishodni azinski prsteni ostaju očuvani. Pri redukciji u leukospojeve prelaze kinoidne grupacije u reducirane oblike, a sulfidne, polisulfidne i sulfoksidne grupe prelaze u sulfhidrilne, uslijed čega nastaju u vodi topljive natrijeve [[soli]] (—SNa).

Najvažnije je bojilo ove grupe '''sumporno crno bojilo''' ili '''sumporno crnilo''' (njem. ''Immedialschwarz T'', C.I. 53185) koje se dobiva grijanjem l-klor-2,4-dinitrobenzena s otopinom natrijeva polisulfida na 110 do 120 °C. Ovog se bojila proizvodi na desetke tisuća [[tona]] godišnje jer se zbog iznimne jeftinoće mnogo upotrebljava, naročito za jeftine artikle i u industrijski nerazvijenim zemljama. Promet modrim sumpornim bojilima je za otprilike 6 do 7 puta manji nego crnima, a tipičan im je predstavnik ''Immedialdirektblau RL'', [[indeks boje|C.I.]] 53235, koji se proizvodi zagrijavanjem p-(2,4-dinitranilino)-fenola s natrijevim polisulfidom. Nešto manje nego modrih upotrebljava se maslinastih i smeđih bojila, kao što je npr. ''Immedialbraun BR'', C.I. 53270, koji nastaje taljenjem smjese 1,5-dinitronaftalina i sirovog [[krezoli|krezola]] s natrijevim polisulfidom u prisutnosti [[Bakar (element)|bakarnih]] soli. Svih ostalih bojila zajedno proizvodi se otprilike u istoj količini kao modrih ili smeđih. Jedno od važnijih među njima je ''Immedialgelb GGF'', C.I. 53160, a proizvodi se grijanjem smjese 2-p-aminofenil-6-metilbenzotiazola, benzidina i sumpora na 190 do 220°C. Crvena, škrletna i ljubičasta sumporna bojila daju većinom mutna obojenja koja vuku na smeđe. Jasno zelena bojila su rijetka, osim sumpornih derivata [[ftalocijanin]]a koji su u posljednje vrijeme došli na [[tržište]]. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Bojila'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Boje]]

Sumporna bojila - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica