<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Sunja</id>
	<title>Sunja - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Sunja"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Sunja&amp;action=history"/>
	<updated>2026-05-25T04:48:06Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.36.2</generator>
	<entry>
		<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Sunja&amp;diff=512279&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: file-&gt;datoteka</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Sunja&amp;diff=512279&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2022-05-08T11:24:30Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;file-&amp;gt;datoteka&lt;/p&gt;
&lt;table style=&quot;background-color: #fff; color: #202122;&quot; data-mw=&quot;interface&quot;&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;tr class=&quot;diff-title&quot; lang=&quot;hr&quot;&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;←Starija inačica&lt;/td&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;Inačica od 11:24, 8. svibnja 2022.&lt;/td&gt;
				&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot; id=&quot;mw-diff-left-l56&quot;&gt;Redak 56:&lt;/td&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot;&gt;Redak 56:&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;[[Vukoševac]] i [[Žreme]]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;[[Vukoševac]] i [[Žreme]]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br/&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br/&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;[[&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;File&lt;/del&gt;:Sunja (Bahnhof).jpg|thumb|Kolodvor]]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;+&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;[[&lt;ins style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;Datoteka&lt;/ins&gt;:Sunja (Bahnhof).jpg|thumb|Kolodvor]]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;== Zemljopis ==&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;== Zemljopis ==&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;Općina Sunja smještena je na dodiru Sisačke Posavine i [[Banovina|Banovine]] ''(Banije)'', uz tok rijeke [[Sava|Save]] na sjeveru i Zrinsko predgorje na jugu.&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;Općina Sunja smještena je na dodiru Sisačke Posavine i [[Banovina|Banovine]] ''(Banije)'', uz tok rijeke [[Sava|Save]] na sjeveru i Zrinsko predgorje na jugu.&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Sunja&amp;diff=4484&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Sunja&amp;diff=4484&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-07-08T12:07:55Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--'''Sunja'''--&amp;gt;{{preusmjerava|Sunja|istoimenu rijeku|[[Sunja (rijeka)]]}}&lt;br /&gt;
{{Općina |&lt;br /&gt;
ime = Sunja|&lt;br /&gt;
županija = [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] |&lt;br /&gt;
broj stanovnika =  7.376|&lt;br /&gt;
površina = 288,2|&lt;br /&gt;
naselja = Vidi [[#Općinska naselja|Općinska naselja]]|&lt;br /&gt;
načelnik = Grga Dragičević |&lt;br /&gt;
poštanski broj = 44210 Sunja |&lt;br /&gt;
z. širina = 45.37|&lt;br /&gt;
z. dužina = 16.57|&lt;br /&gt;
karta2 = Sisačko-moslavačka  županija|&lt;br /&gt;
naziv karte2 = Sisačko-moslavačke  županije&lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
'''Sunja''' je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačkoj županiji]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Općinska naselja ==&lt;br /&gt;
[[Bestrma]], &lt;br /&gt;
[[Bistrač]], &lt;br /&gt;
[[Blinjska Greda]], &lt;br /&gt;
[[Bobovac (Sunja)|Bobovac]], &lt;br /&gt;
[[Brđani Cesta]], &lt;br /&gt;
[[Brđani Kosa]], &lt;br /&gt;
[[Crkveni Bok]], &lt;br /&gt;
[[Čapljani]], &lt;br /&gt;
[[Četvrtkovac]], &lt;br /&gt;
[[Donja Letina]], &lt;br /&gt;
[[Donji Hrastovac]], &lt;br /&gt;
[[Drljača]], &lt;br /&gt;
[[Gornja Letina]], &lt;br /&gt;
[[Gradusa Posavska]], &lt;br /&gt;
[[Greda Sunjska]], &lt;br /&gt;
[[Ivanjski Bok]], &lt;br /&gt;
[[Jasenovčani]], &lt;br /&gt;
[[Kinjačka]], &lt;br /&gt;
[[Kladari (Sunja)|Kladari]], &lt;br /&gt;
[[Kostreši Šaški]], &lt;br /&gt;
[[Krivaj Sunjski]], &lt;br /&gt;
[[Mala Gradusa]], &lt;br /&gt;
[[Mala Paukova]], &lt;br /&gt;
[[Novoselci (Sunja)|Novoselci]], &lt;br /&gt;
[[Papići]], &lt;br /&gt;
[[Petrinjci]], &lt;br /&gt;
[[Pobrđani (Sunja)|Pobrđani]], &lt;br /&gt;
[[Radonja Luka]], &lt;br /&gt;
[[Selišće Sunjsko]], &lt;br /&gt;
[[Sjeverovac]], &lt;br /&gt;
[[Slovinci (naselje)|Slovinci]], &lt;br /&gt;
[[Staza]], &lt;br /&gt;
[[Strmen]], &lt;br /&gt;
[[Sunja]], &lt;br /&gt;
[[Šaš (Sunja)|Šaš]], &lt;br /&gt;
[[Timarci]], &lt;br /&gt;
[[Vedro Polje (Sunja)|Vedro Polje]], &lt;br /&gt;
[[Velika Gradusa]], &lt;br /&gt;
[[Vukoševac]] i [[Žreme]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:Sunja (Bahnhof).jpg|thumb|Kolodvor]]&lt;br /&gt;
== Zemljopis ==&lt;br /&gt;
Općina Sunja smještena je na dodiru Sisačke Posavine i [[Banovina|Banovine]] ''(Banije)'', uz tok rijeke [[Sava|Save]] na sjeveru i Zrinsko predgorje na jugu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općinsko središte Sunja nastalo je na strateški važnom križanju prometnih smjerova iz Siska prema rijeci [[Una|Uni]] te iz [[Posavina|Posavine]] (gdje je u planu izgradnja pokretnog mosta koji će zamijeniti dosadašnju skelu) prema unutrašnjosti Banovine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Stanovništvo ==&lt;br /&gt;
[[Hrvati]] čine apsolutnu većinu sa oko 80% stanovništva.&lt;br /&gt;
Glavnina stanovništva smještena je na ocjeditoj terasi rijeke Save u samom naselju Sunja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Uprava ==&lt;br /&gt;
== Povijest ==&lt;br /&gt;
'''Pretpovijest''' - keramički ostaci ribarskog naselja pronađeni na povišenom terenu zvano Pleće dokazuju naseljenost međurječja rijeke Save i Sunje, gdje se smjestila '''Sunja'''. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zauzećem Ilirika – Nakon dugotrajnih ratova (od kraja 3.st.prije Krista ) Rima i ilirskih plemena te njihovih pobuna, car August (Oktavijan) 27.godine prije Krista proslavio je svoju pobjedu nad Ilirikom velikim trijumfom. Iste godine Ilirik je predao provinciju senatu na upravu, što je značilo da su ga u Rimu smatrali konačno pokorenim i primirenim. Rimljani za potrebe brzog premještanja vojske grade dvije vrlo važne ceste (obje područjem Sunje): - prva povezuje Sisciu ( Sisak ) sa Sirmiumom ( Srijemskom Mitrovicom), a druga Sisciu sa Salonom ( Solin ). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''1334. godina''' - U prvom pisanom spomenu - popisu župa zagrebačke nadbiskupije, kojeg je sastavio đakon Ivan, '''navodi se sjedište župe u Gredi «ECCLESIA SANCTI NICOLAI DE GREDA»''', što znači da je postojala još odranije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''1526.godina''' - '''Kralj Ljudevit II''', prije pogibije na Mohačkom polju u bitci sa Sulejmanom II Veličanstvenim, daruje posjede župe Greda '''grofu Petru Kegleviću od Bužima'''. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''1556.godina''' – Nakon provala Turaka i pad Kostajnice i velikog pustošenja Turci vrlo brzo postaju apsolutni gospodari ovoga kraja.U stalnim sukobima izginuo je velik broj ljudi, jedan dio se iselio u mirnije krajeve (Gradišće-Burgenland u Austriji), a jedan dio odveden je u Tursko roblje. Prestaje postojati župa u Gredi, a područje i dio preostalog stanovništva priključuje se župi Kostajnica. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Od '''1683 – 1699. godine''' - Završetkom Velikog rata za oslobođenje poražena Turska prihvatila je uvjete mira u Srijemskim Karlovcima prema kojemu je granica između Turske i Habsburške Monarhije uspostavljena na Uni ( 1687. godine oslobođeni su prostori do Une ). Na skoro prazan prostor opustošen stalnim i dugim ratovima sunjskog posavlja, počinje pristizati novo stanovništvo. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kako je od '''1526. godine''' Sunja i okolica bila vlasništvo vlastelina iz porodice '''Keglević''', oni započinju naseljavanje preseljavajući dio kmetova sa svojih posjeda iz gornje Posavine (Lekenik, Pešćenica ... ).Taj sunjski dio topolovačkog vlastelinstva porodice Keglević obuhvaćao je sela: Bistrač, Selišće, Letine Gornju i Donju, Gradusu, Žreme, Krivaj, Gredu i Sunju. Hrvati – štokavci, koji dolaze iz Bosne naseljavaju Bobovac, Stazu, Hrastovac i Vedro Polje. Premda je to područje bilo pod zapovjedništvom bana i Hrvatskoga sabora, utjecajni austrijski generali započinju na Zrinsku goru i na njene obronke naseljavati Vlahe iz pograničnih turskih krajeva, odnosno one Vlahe koji su kao turske predstraže (martolozi) pljačkali i palili hrvatska sela i gradove. Zbog toga se znatno promijenila etnička struktura ovoga kraja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''1716. godina''' –Obnavlja se župa, ali sada u Sunji.U vrijeme vladanja carice, naše kraljice '''Marije Terezije (1740.-1780.)''' Sunja dobiva '''status slobodnoga kraljevskog mjesta''', a uspostavljanjem mira započinje razvoj i organizacija Sunje kao trgovačkog naselja . &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''1802/1803. godina''' - Prvi puta spominje se škola u Sunji, koja nakon kratkog prekida neprekidno i to od 1827. godine - djeluje do danas. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''1822. godina''' - Započela je izgradnja današnje župske crkve u Sunji, a trošna drvena u Gredi uz potok Koravec je srušena. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''1825. godina''' - Posvećena je nova crkva. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''1881. godina''' - Uspostavlja se željeznički promet, što znatno utječe na daljnji razvoj, sada već manjega grada kao administrativnog, upravnog i trgovačkog središta s jakim obrtima. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''1895. godina''' - Osnovano je Dobrovoljno vatrogasno društvo '''«Sunja-Greda» Sunja'''. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''1907. godina''' – Započinje sa radom sekcija puhačke glazbe pri Dobrovoljnom vatrogasnom društvu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''1912. godina''' - Na inicijativu učitelja Ivana Lackovića potpomognutog od obrtnika i trgovaca započinje rad zanatsko-trgovačka škola. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''1927. godina''' - Osnovan je prvi nogometni klub '''ŠK «Sunjski»'''. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prije velike svjetske ekonomske krize'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''od 1929. – 1933.''', koja je i u sunjskomu kraju ostavila traga, Sunja ima: četverorazrednu državnu osnovnu školu, zanatsko trgovačku školu, župnu crkvu i župni ured, općinsko poglavarstvo, poštanski, telefonski i brzojavni ured, općinskog i privatnog liječnika, općinskog veterinara, ljekarnu, odjel financijske kontrole, oružničku postaju, željezničku postaju, čitaonicu, obrtnu zadrugu, Savez hrvatskih obrtnika, Vatrogasno društvo, Hrvatski Sokol, mjesni Odbor Crvenog križa, Trubljačku glazbu, Amatersko dramsko društvo, Tamburaški zbor, kino, ali i štedionice (Hrvatska štedionica d.d., seljačka zadruga, štedovna i pripomoćna zadruga) Uz veliki broj raznih obrtnika organiziranih u obrtnoj zadruzi u Sunji, radi i parni mlin, kožara, pilana, proizvodnja štapova, sušionica ljekovitog bilja i nekoliko mlinova. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ekonomska kriza i privilegije koje u Kraljevini SHS, pa u Kraljevini Jugoslaviji i na kraju u drugoj socijalističkoj Jugoslaviji dobiva martološko vlaško stanovništvo sunjske općine, što je prouzročilo propadanja Sunje. Nestaju mnoga društva, a osnivaju se nova, ali politička, s jednim ciljem - provođenje državne partijske politike. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U Domovinskom ratu Sunja se ipak uspjela obraniti, premda je skoro potpuno uništena - razrušena. Obranili su je, u prvom redu, Sunjani ali veliki su doprinos slobodi Sunje dali hrabri bojovnici iz skoro cijele Hrvatske. Među braniteljima Sunje bio je poznati hrvatski glumac [[Sven Lasta]]. Njemu i inim braniteljima u čast i spomen održava se manifestacija ''Dani Svena Laste - sjećanje na branitelje Sunje''&amp;lt;ref&amp;gt;[[Hrvatsko kulturno vijeće]]: [http://www.hkv.hr/187-special/obavijesti/13122-pocetak-manifestacije-dani-svena-laste-sjecanje-na-branitelje-sunje.html  Početak manifestacije &amp;quot;Dani Svena Laste-sjećanje na branitelje Sunje&amp;quot;]. Pristupljeno 25. listopada 2012.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Gospodarstvo ==&lt;br /&gt;
Uz poljodjelstvo i ribolovni turizam razvija se prerađivačka industrija.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Poznate osobe ==&lt;br /&gt;
* [[Lothar von Berks]], * 11.07.1850, Sunja, Hrvatska - † 21.12.1920, Ostrožac, Bosna i Hercegovina. Sin Martina Lothara pl. Berksa i Elisabeth Marije Ane pl. Lotter. Od 1896. do 1905. okružni načelnik u Bihaću. Osnivač prvog planinarskog društva Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Sa svojom suprugom Isabellom pl. Berks, rođ. Adamović-Čepinskom, obnovitelji i graditelji [[dvorac Ostrožac na Uni|dvorca Ostrožac na Uni]], nedaleko od Bihaća.&amp;lt;ref&amp;gt;[http://www.otisak.ba/bivsi-gradonacelnik-brckog-lothar-von-berks/]&amp;lt;/ref&amp;gt;&amp;lt;ref&amp;gt;[http://balkans.aljazeera.net/vijesti/hoce-li-bosanski-dvorac-ostrozac-ikada-biti-rekonstruisan]&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
* [[Mladen Jagušt]], dirigent Simfonijskog orkestar RTV Beograd&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Spomenici i znamenitosti ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Spomenik glumcu [[Sven Lasta|Svenu Lasti]] ispred zgrade općine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Obrazovanje ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U Sunji su prije [[Domovinski rat|rata]] postojale dvije osnovne škole, od kojih je jedna u ratu uništena. Ime škole pokraj same rijeke Sunje bilo je &amp;quot;25. maj&amp;quot;, ali je poslije rata promijenjeno u &amp;quot;OŠ Sunja&amp;quot;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Kultura ==&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--&lt;br /&gt;
'''FOLKLORNA BAŠTINA''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Čuvari kulturne baštine sunjskoga kraja su tri kulturno – umjetnička društva. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok KUD-ovi iz '''Sunje''' i '''Grede Sunjske''' čuvaju i prenose na mlade razne običaje, plesove i pjesmu, prezentiraju tradiciju Posavine, izvlače iz škrinje i diče se jedinstvenom nošnjom sunjskog kraja koja je tijekom Domovinskoga rata čuvana kao najdragocjenija i neponovljiva vrijednost. Bobovčani, nošnjom i pjesmom predstavljaju Bosnu iz koje su stigli još prije nekoliko stoljeća, ponijevši sa sobom i ime svoga mjesta. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kulturno umjetničko društvo «Seljačka sloga» Greda Sunjska''' Greda Sunjska 145, &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
44 210 Sunja &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gabrijela Baljak''' - voditeljica &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
044/ 840 - 069 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
«Slušajući i pjevajući domoljubne pjesme u mnoštvu ljudi koji se osjećaju kao i mi djeluje dostojanstveno, veličanstveno, ne samo to, čitajući o Hrvatskoj njenoj povijesti, njenim ljudima budi se u nama još veći ponos, još čvršća povezanost s Domovinom i spremnost stupanja u njenu obranu». &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Te riječi pokojnoga '''Stjepana Radića''' bile su jedan od snažnih poticaja našim roditeljima i precima koji su pokrenuli rad Ogranka '''«Seljačke sloge» u Gredi Sunjskoj''' s ciljem njegovanja, čuvanja i prenošenja na mlade raznih običaja, plesova i pjesama. Društvo je započelo s radom uoči Nove godine '''1936.''' . &lt;br /&gt;
Ubrzo nakon toga Društvo je utemeljilo pjevački zbor, tamburašku i folklornu grupu. Preuzimajući i organizaciju raznih tečajeva potrebitih selu, kao što su tečaj kuhanja, šivanja, opismenjavanja, održavanja osobne higijene te predavanja iz ratarstva i stočarstva, ne štede se financijska sredstva i dovode se najpoznatiji stručnjaci iz Siska i Zagreba. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon Drugog svjetskog rata najveća se pozornost posvećuje folklornoj sekciji. Tadašnji značaj i kvaliteta folklorne sekcije postiže se zahvaljujući nesebičnom radu dvojice naših najvećih etnomuzikologa: '''Vinka Žganeca''' (prvi u Hrvatskoj počeo sa znanstvenim metodama proučavati strukturu narodnih melodija) i '''Zvonimira Levakovića''' (osnivača profesionalnog ansambla Lado iz Zagreba), koji uvježbavaju sekciju za Prvu međunarodnu smotru folklora u Opatiji 1951.godine. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Njihovo razmišljanje o potrebi zadržavanja izvornoga načina izvođenja običaja, pjesama i plesova zadržalo je, sada već, Društvo sve do danas. Poštivanje načela da moramo biti izvorni, pa i na uštrb atraktivnosti, rezultiralo je dvostrukom koristi. Riječ je, prije svega, o zadovoljstvu što našim najmlađima omogućujemo da upoznaju, zavole i izvode običaje našega kraja. Povrh toga, folklorna sekcija nastupala je na svim značajnim smotrama folklora diljem Lijepe naše. Nastupili smo: šest puta na Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu, dva puta na Vinkovačkim jesenima (zajednica općine Sisak uputila je naše Društvo i treći put na tu smotru, ali početak rata 1991. godine to je spriječio). Sudjelovali smo i dva puta na Đakovačkim vezovima i na brojnim svečanostima lokalnoga značaja. Pripremljen je i veliki broj koncerata u suradnji s drugim društvima (1993. godine s Puhačkom glazbom Dobrovoljnog vatrogasnog društva «Sunja-Greda» Sunja i Osnovnom školom Sunja u Koncertnoj dvorani «Vatroslav Lisinski» u Zagrebu, pa u dvorani «Globus» i još desetak drugih nastupa u raznim dvoranama Zagreba). Plesali smo i svirali i u drugim gradovima Hrvatske, ali i izvan nje. Dva puta smo nastupali u Njemačkoj (Bonn i Berlin), jedanput u Mađarskoj (Budimpešta) i Bosni i Hercegovini (Tomislavgrad ). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Posljednjih dvadeset godina Društvo pod vodstvom '''Nikole Brlekovića''', profesora povijesti i povijesti umjetnosti okuplja poglavito mlade plesače i mlade vlastite tamburaše (Društvo okuplja sedamnaest tamburaša). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osim plesa i sviranja, u proteklom je razdoblju organizirano i niz kulturnih priredbi, promocija knjiga i časopisa, a u tim smo prigodama ugošćivali i druga nama slična društva. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uvijek smo s ponosom pokazivali originalnu nošnju '''Sunjske Grede''', kao dostojan primjer jednostavne ljepote s ukrasom, na lanenoj podlozi, učinjen vezom - belo po belom. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kulturno umjetničko društvo «Seljačka sloga» Bobovac''' &lt;br /&gt;
Bobovac 165, 44 214 Bobovac &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Renato Klarić''' - predsjednik &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
044/ 871 - 061 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''KUD «Seljačka sloga» Bobovac''' osnovan je '''1948. godine''' na inicijativu tadašnjeg učitelja Područne škole Bobovac, gospodina '''Ivana Trupkovića''', s ciljem da se zaboravu otmu stare pjesme, plesovi i običaji. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Društvo danas izvodi stare izvorne pjesme i plesove Bobovca i Donje Posavine, bez koreografske obrade i stilizacije, baš onako kako smo ih preuzeli od svojih starijih. Društvo se posebno ponosi onim po čemu se razlikujemo – nošnjom zvanom '''«šokica»''' koju krasi crveni kočenaš i šnjitani rukavi te trobojnica crven – bijeli – plavi . U pjevačkoj, plesnoj, tamburaškoj i dramskoj sekciji danas je angažirano približno stotinu članova, pretežito mladih osoba. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kulturno umjetničko društvo «Sunjanka» Sunja''' &lt;br /&gt;
Trg kralja Tomislava 3, 44 210 Sunja &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Jelica Dugač''' - predsjednica &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
044/ 833 - 783 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Radi izražavanja posebnosti kraja u kojem žive i djeluju više od 16 godina, uz prekid za vrijeme Domovinskoga rata, djeluje '''KUD «Sunjanka» Sunja'''. Društvo je osnovano na poticaj negdašnjeg Aktiva žena Sunja 1987. godine te aktivno djeluje do 1991. godine. U studenom 2000. godine obnovljen je rad Društva, koje okuplja 75 aktivnih članova u trima sekcijama; folklornoj (djeca i odrasli), pjevačkoj i tamburaškoj. KUD «Sunjanka», njegujući narodne običaje, posebno skrbi o mladima. Svi članovi nastupaju u tradicionalnim narodnim nošnjama, od kojih su pojedine stare i više od sto godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
--&amp;gt;&lt;br /&gt;
== Šport ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nogometni klubovi''': &lt;br /&gt;
*[[NK Sunjski Sunja]]&lt;br /&gt;
*[[NK Sloga Greda Sunjska]]&lt;br /&gt;
*[[NK Mladost Bobovac]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Ostali klubovi''': &lt;br /&gt;
*Streličarski klub&lt;br /&gt;
*Ribolovna udruga&lt;br /&gt;
*Odbojkaški klub SUNJA&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Vanjske poveznice ==&lt;br /&gt;
* [http://www.sunja.hr/ Službene stranice Općine Sunja]&lt;br /&gt;
* [https://sedmogodisnja-skola-sunja-1948-50.blogspot.com Sedmogodišnja škola Sunja 1948. - 1950.]&lt;br /&gt;
{{Mrva-općina}}&lt;br /&gt;
{{GiO SMŽ}}&lt;br /&gt;
{{Naselja u sastavu Općine Sunja}}&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Općine u Sisačko-moslavačkoj županiji]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>