<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Sveti_Pavao</id>
	<title>Sveti Pavao - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Sveti_Pavao"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Sveti_Pavao&amp;action=history"/>
	<updated>2026-08-09T21:11:59Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.36.2</generator>
	<entry>
		<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Sveti_Pavao&amp;diff=27956&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Sveti_Pavao&amp;diff=27956&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-08-08T08:53:53Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--'''Sveti Pavao'''--&amp;gt;{{Infookvir svetac&lt;br /&gt;
| ime                                = Sveti Pavao&lt;br /&gt;
| slika                              = Paul de tarse rembrandt.jpg&lt;br /&gt;
| opis_slike                         = &lt;br /&gt;
| naslov                             = &lt;br /&gt;
| nadnevak rođenja                   = ''oko'' [[5.]]&lt;br /&gt;
| mjesto rođenja                     = [[Tarz]]&lt;br /&gt;
| nadnevak smrti                     = ''oko'' [[67.]]&lt;br /&gt;
| mjesto smrti                       = [[Rim]]&lt;br /&gt;
| nadnevak proglašenja slugom Božjim = &lt;br /&gt;
| nadnevak proglašenja blaženim      = &lt;br /&gt;
| nadnevak proglašenja svetim        = ''prije kongregacije''&lt;br /&gt;
| slavi se u                         = &lt;br /&gt;
| nadnevak spomendana                = [[29. lipnja]]&lt;br /&gt;
| simboli na slikama toga svetca     = [[mač]]&lt;br /&gt;
| zaštitnik                          =  [[pisac]]a, [[novinar]]a, glasnogovornika, [[biskup]]a, misionara, izrađivača šatora, protiv [[zmija|zmijskog]] otrova, [[Rim]]a, [[Malta|Malte]]&lt;br /&gt;
| zaštitnik zemljopisno              =&lt;br /&gt;
| zaštitnik zanimanja                = &lt;br /&gt;
| glavna svetišta                    = &lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
'''Sveti Pavao''' ([[Tarz]], ''oko'' [[5.]] - [[Rim]], ''oko'' [[67.]]), kršćanski svetac štovan u svim kršćanskim [[crkva]]ma, [[apostol]] i [[misionar]] u [[Mala Azija|Maloj Aziji]], [[Grčka|Grčkoj]] i [[Rim]]u, [[teolog]], napisao je više poslanica [[Novi Zavjet|Novoga Zavjeta]], mučenik. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Podatci iz Svetoga pisma ==&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Schiavone 2.jpg|mini|300px|[[Andrija Medulić]]: Obraćenje Sv. Pavla (ulje na platnu, 205 X 265 cm), Venecija]]&lt;br /&gt;
Najviše podataka o njegovu životu daju nam [[Djela apostolska]]. Prema njima, Pavao je bio iz Tarza (u današnjoj južnoj [[Turska|Turskoj]], tada u [[Rimsko Carstvo|Rimskom Carstvu]]). Zvao se Savao, što odgovara hebrejskom imenu Šaul. Latinsko ime Pavao uzeo je vjerojatno za boravka na Cipru (vidi: Djela apostolska 13,9). Bio je [[Židov|židovski]] student [[Talmud]]a, izučio je zanat za izrađivača [[šator]]a kao i [[Akvila i Priscila]] koje nakon preobraćenja pozdravlja kao svoje ''suradnike u Kristu Isusu''.&amp;lt;ref&amp;gt;[[Poslanica Rimljanima|Rim 16, 3]]&amp;lt;/ref&amp;gt; Kao vjerni Židov, progonio je kršćane, te je bio prisutan pri ubojstvu [[Sveti Stjepan|sv. Stjepana]]. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na putu u [[Damask]], kamo je krenuo uhititi grupu kršćana, doživio je viđenje, oslijepio je od jakog nebeskog svijetla i čuo [[Isus]]ove riječi : ”Savle, zašto me progoniš? ” To iskustvo je na njega tako utjecalo da je prihvatio kršćanstvo, dao se krstiti u Damasku i počeo naviještati [[Evanđelje]]. U [[Jeruzalem]]u su u početku bili sumnjičavi prema njemu, dok se nisu uvjerili da se stvarno obratio. Na prvom misijskom putovanju pratio ga je [[Barnaba]] koji ga je i uveo u zajednicu jeruzalemske Crkve. Putovao je po [[Mala Azija|Maloj Aziji]], [[Grčka|Grčkoj]], istočnom [[Sredozemlje|Sredozemlju]], te je na kraju stigao do [[Rim]]a. Obično se govori o njegova četiri misijska putovanja. Na njima je najprije ulazio subotom u sinagoge te Židovima naviještao evanđelje, a kad ga oni ne bi prihvatili, onda se obraćao i [[Poganstvo|pogani]]ma.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U Pavlovim poslanicama, koje su postale sastavni dio [[Novi zavjet|Novog zavjeta]], a pisao ih je pojedinim mjesnim crkvama odgovarajući na njihove konkretne probleme, nailazimo na još nešto biografskih podataka o njemu. Ponajprije, tu i on sam prepričava svoj doživljaj susreta s Kristom (vidi: [[Poslanica Galaćanima]] [1,11-24]), potom pripovijeda o [[Pavlova misijska putovanja|svojim putovanjima]] i susretima s Petrom i ostalim apostolima u Jeruzalemu. Konačno, govori o nevoljama koje je doživljavao na putovanjima, primjerice, kako je više puta bio je bačen u tamnicu, bio bičevan, kako je doživio nekoliko brodoloma i slično. Jedan od najpoznatijih njegovih tekstova je &amp;quot;[[Hvalospjev ljubavi]]&amp;quot; iz [[Prva poslanica Korinćanima|Prve poslanice Korinćanima]], a teološki je osobito bogata [[Poslanica Rimljanima]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Kasnije predaje ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pavao i sam u Poslanici Rimljanima spominje svoju nakanu da nastavi putovanje do [[Španjolska|Španjolske]]. Premda iz njegovih spisa nemamo potvrde da se to putovanje doista i dogodilo, tradicija govori da je on i ondje navijestio evanđelje. U Rimu je bio u zatočeništvu, a predaja govori i o mučeničkoj smrti. U Rimu mu je [[65]]. godine mačem odrubljena glava. To je vjerojatan podatak jer je Pavao za sebe izjavljivao da je rimski građanin, pa je tako bio i pogubljen na način kako su se pogubljivali punopravni građani Rima (a ne razapinjanjem).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Štovanje ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U [[Rimokatolička Crkva|Rimokatoličkoj Crkvi]] blagdan mu se slavi [[29. lipnja]], zajedno sa [[Sveti Petar|sv. Petrom]], te blagdan njegovog obraćenja [[25. siječnja]]. [[29. lipnja]], blagdan sv. Petra i Pavla slavi i [[pravoslavlje|Pravoslavna Crkva]] (ako se koristi julijanski kalendar, onda je to [[12. srpnja]] prema gregorijanskom kalendaru). Među [[protestantizam|protestantima]] Pavao je osobito na cijeni, osobito zbog svoje Poslanice Rimljanima koja je [[Martin Luther|Martina Luthera]] potakla na djelovanje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sveti Pavao štuje se kao zaštitnik [[pisac]]a, [[novinar]]a, glasnogovornika, [[biskup]]a, misionara, izrađivača šatora, protiv [[zmija|zmijskog]] otrova, članova pokreta [[Kursiljo]], grada Rima, [[Malta|Malte]] i mnogih drugih mjesta širom svijeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Poveznice ==&lt;br /&gt;
{{Portal Kršćanstvo}}&lt;br /&gt;
{{wikicitat|Sveti Pavao}}&lt;br /&gt;
* [[Sveti Petar]]&lt;br /&gt;
* [[Katedrala sv. Pavla u Londonu]]&lt;br /&gt;
* [[Hvalospjev ljubavi]]&lt;br /&gt;
* [[Pavlova misijska putovanja]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Vanjske poveznice ==&lt;br /&gt;
*[https://opusdei.org/hr-hr/article/44-tko-je-bio-sveti-pavao-kako-je-prenosio-isusovo-nauk/ Opus dei] 44. Tko je bio sveti Pavao? Kako je prenosio Isusovo nauk?&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Osobe Novog zavjeta}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{GLAVNIRASPORED:Pavao}}&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Biblijski likovi]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Sveci]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Teolozi]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Rimske religije]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Kršćanski mučenici]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Sveti Pavao| ]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>