WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-26T03:44:25Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Mathematics lecture at the Helsinki University of Technology.jpg|mini|250px|Profesor predaje na [[Sveučilište tehnologije u Helsinkiju|Sveučilištu tehnologije u Helsinkiju]]]]

'''Sveučilište''' ([[latinski jezik|lat.]] universitas studiorum), institucija koja provodi visoko obrazovanje. Temelji se na nedjeljivosti visokog obrazovanja i znanstvenog, odnosno umjetničkog rada. U modernim zemljama sveučilišta spremaju visokokvalificirane stručnjake, daju [[student]]ima specijalna teorijska i praktična znanja, uvede ih u metode znanstvenog rada te su jedina ovlaštena davati akademske nazive. Radi toga predstavljaju važan čimbenik u [[ekonomija|ekonomskom]], [[kultura|kulturnom]], [[društvo|društvenom]], [[gospodarstvo|gospodarskom]], [[znanost|znanstvenom]] i [[umjetnost|umjetničkom]] razvoju. Tradicionalno uživaju autonomiju, što je jamstvo istraživačke slobode i slobode misli.

== Povijest ==
Preteća sveučilišta su [[antika|antičke]] [[škola|škole]] koje su se bavile znanstvenim [[Istraživanje|istraživanjima]] i imale dugogodišnju tradiciju u svojem obrazovnom radu (npr. [[Platonova akademija]] u [[Atena (polis)|Ateni]], različite filozofske i pravne škole u [[Rimsko Carstvo|Rimskom Carstvu]]). Iako su ustanove ove vrste bile i [[Sveučilište u Konstantinopolu]] osnovano [[425.]] godine, te neke visoke škole u arapskom svijetu osnovane u [[9. stoljeće|9]]. i [[10. stoljeće|10. stoljeću]], prvim sveučilištem u današnjem smislu riječi smatra se [[Sveučilište u Bologni]] osnovano [[1088.]] godine. Razvitak društva u zapadnoj [[Europa|Europi]] onog doba, porast [[grad]]ova, obrta i trgovine potiče nastanak mnogih sveučilišta u [[12. stoljeće|12]]. i [[13. stoljeće|13. st]]. kao što su: [[Sveučilište u Salermu]] gdje još od [[9. stoljeće|9. stoljeća]] djeluje medicinska škola, [[Sorbonne|Sveučilište u Parizu]] (1160.), [[Sveučilište u Oxfordu]] (1167.), [[Sveučilište u Montpellieru]] (1181.), [[Sveučilište u Cambridgeu]] (1209.), [[Sveučilište u Padovi]] (1222.), [[Sveučilište u Napulju]] (1224.), [[Sveučilište u Toulouseu]] (1229.), [[Sveučilište u Sieni]], (1246.), [[Sveučilište u Salamanci]] (1247.), i [[Sveučilište u Sevilli]] (1254.). Najveća sveučilišta imala su i po više tisuća [[student|studenata]].

Te škole iz početka nose naziv ''studium generale'', što znači da su pristupačne svim studentima i nastavnicima bez obzira iz koje zemlje dolaze. Ponekad se nazivu ''studium generale'' dodavao i atribut koji je označavao specifičnost škole (npr. ''studium generale in iure canonico''). Nastavnici i studeni udruživali su se u organizacije po uzoru na cehove – ''universitas'' – relativno nezavisne o vlasti i crkvi, pa su tako nastale ''universitas scholarium'' ([[Sveučilište u Bologni|Bologna]]), ''universitas magistrorum'' ([[Sveučilište u Parizu|Pariz]]), a ponegdje su postojala zajednička društva ''universitas doctorum, magistrorum et scholarium''. S vremenom, vjerojatno potkraj [[14. stoljeće|14. st.]], termin ''universitas'' počeo se samostalno upotrebljavati, a prvotni naziv ''studium generale'' uglavnom je nestao.

Srednjovjekovni ''studium generale'' imao je 4 fakulteta (škole): medicinski, pravni, teološki i filozofski. Poučavalo se antičkih ''sedam slobodnih umijeća'' (lat. ''septem artes liberales'') ([[gramatika]], [[retorika]], [[dijalektika]], [[aritmetika]], [[geometrija]], [[muzika]] i [[astronomija]]). Kolegiji su se sastojali od čitanja, tumačenja i interpretiranja tekstova. Studij se završavao ispitima, na osnovi kojih su se dodjeljivali stupnjevi: ''baccalaureus'', ''magister'' i ''doctor''. Ispiti i [[akademski naziv]]i priznavali su se i izvan zemlje u kojoj su stečeni. Izbor [[nastavnik]]a (''profesor, magister, doctor'') vršio se unutar svakog fakulteta tajnim glasovanjem, a kandidat je morao posjedovati licenciju koju je dodjeljivalo sveučilište. Na čelu sveučilišta stajao je ''rector'', kojega su birali nastavnici i [[student|studenti]], a na čelu fakulteta ''decanus''.

Dozvolu za otvaranje sveučilišta daju pape [[papinska bula|papinskom bulom]] ili kraljevi i dodjeljuju im određene povlastice (bili su nezavisni od svjetovne jurisdikcije, imali svoje posebne sudove i sl., što je temelj današnje autonomije). Problem prostora za predavanje, stanova za studente i knjiga bio je trajan, pa je često pomoć imućnih privatnika (mecena) omogućavala uspješno odvijanje rada sveučilišta. Tako je prvi ''collège'' u Parizu osnovao jedan Englez 1180., a zgradu za siromašne studente teologije podignuo [[Robert de Sorbon]] 1253. godine (u 15. st. naziv [[Sorbonne]] proširio se na cijelo pariško sveučilište).

Kroz [[14. stoljeće|14]]. i [[15. stoljeće|15. stoljeće]] osnivaju se mnoga nova sveučilišta u katoličkoj (zapadnoj i srednjoj) Europi:

U [[Italija|Italiji]], pored starijih sveučilišta u Bologni, Salermu, Napunju i Sieni nova sveučilišta su: [[Sveučilište u Rimu]] (1303.), [[Sveučilište u Paviji]] (1361.), [[Sveučilište u Torinu]] (1404.), [[Sveučilište u Parmi]], (1422.), [[Sveučilište u Cataniji]] (1444.).

U [[Francuska|Francuskoj]], pored starijih sveučilišta u Parizu, Montpellieru i Toulouseu nova sveučilišta su: [[Sveučilište u Grenobleu]] (1339.), [[Sveučilište u Aix-Marseilleu]] (1409.), [[Sveučilište u Poitiersu]] (1431.), [[Sveučilište u Caenu]] (1431.), [[Sveučilište u Bordeauxu]] (1441.), [[Sveučilište u Nantesu]] (1463.).

U [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britaniji]], pored starijih sveučilišta u Oxfordu i Cambridgeu nova sveučilišta su: [[Sveučilište St. Andrews]] (1411.), [[Sveučilište u Glasgowu]] (1451.), [[Sveučilište u Aberdeenu]] (1494.).

U [[Španjolska|Španjolskoj]], pored starijih sveučilišta u Salamanci i Sevilli nova sveučilišta su: [[Sveučilište u Valladolidu]], (1346.), [[Sveučilište u Huesci]] (1359), [[Sveučilište u Alcali de Henares]] (1409.), [[Sveučilište u Barceloni]] (1470.), [[Sveučilište u Zaragozi]] (1474.).

U [[Njemačka|njemačkom]] jezičnom području: [[Sveučilište u Beču]] (1365.), [[Sveučilište u Heidelbergu]] (1385.), [[Sveučilište u Kölnu]] (1388.), [[Sveučilište u Erfurtu]] (1392.), [[Sveučilište u Leipzigu]] (1409.), [[Sveučilište u Rostocku]] (1419.), [[Sveučilište u Freiburgu]] (1457.), [[Sveučilište u Ingolstadtu]] (1472.), [[Sveučilište u Trieru]] (1473.), [[Sveučilište u Tübingenu]] (1477.), [[Sveučilište u Mainzu]] (1477.).

U [[srednja Europa|srednjoj Europi]]: [[Sveučilište u Pragu]] (1348.), [[Sveučilište u Krakovu]] (1364.), [[Sveučilište u Baselu]] (1460.).

U [[sjeverna Europa|sjevernoj Europi]]: [[Sveučilište u Uppsali]] (1477.), [[Sveučilište u Københavnu|København]] (1479.).

Mnoga srednjovjekovna sveučilišta osniva [[Katolička Crkva]], nastavnici i studenti su uglavnom klerici i predaju se mnogi vjerski kolegiji, što je razumljivo za to vrijeme. Sveučilišta su imala značajnu ulogu u društvenom, naučnom i političkom životu svoje epohe. Na njima su se, kao glavnim središtima znanstvene misli, pojavile mnoge slobodoumne ideje i otkrića koja su prerastala svoje vrijeme i anticipirala [[novi vijek]].

[[Humanizam]] i [[renesansa]] te [[reformacija]] unose nov duh u nastavu i znanstveni rad. Sveučilišta u to doba razvijaju veliku znanstvenu aktivnost, njihov se broj povećava, a studenti više nisu samo klerici. Sveučilišta se osnivaju po cijeloj Europi, a po uzoru na europske i u Novom svijetu ([[Sveučilište u Meksiku]] 1551., [[Sveučilište San Marcos]] u [[Lima|Limi]] 1551., kasnije [[Sveučilište Harvard|Harvard]] 1636., [[William and Mary]] 1693., [[Yale]] 1701., [[Princeton]] 1746., [[sveučilište Columbia|Columbia]] 1754.). [[kapitalizam|Kapitalistički]] način proizvodnje također utječe na razvoj sveučilišta. Potrebe proizvodnje dovode do naglog razvoja prirodnih znanosti, nove se oblasti otvaraju znanstvenoj spoznaji; umnažaju se discipline, osnivaju se novi fakulteti.

U [[19. stoljeće|19. st.]] u mnogim se zemljama sveučilišta reorganiziraju i dolaze pod državnu upravu (u [[Italija|Italiji]] poslije [[1870.]], u [[Španjolska|Španjolskoj]] [[1876.]], u [[Francuska|Francuskoj]] poslije [[1896.]]). U [[SAD]]-u prve koledže osnivaju vjerske grupe, ali pokret za slobodnim javnim obrazovanjem dovodi 1865. do osnivanja 21 državnog sveučilišta. Oko 1900. mnoga su sveučilišta sekularizirana u upravi i nastavi i religozni je duh umnogome eliminiran (u [[Engleska|Engleskoj]] aktom Parlamenta od [[1871.]]).

==Suvremena sveučilišta==
Pojam sveučilišta srednjovjekovne zapadne [[Europa|Europe]] danas je temelj visokog obrazovanja i istraživanja cijeloga svijeta. Suvremena sveučilišta još uvijek poštuju tu tradiciju koja se pokazala iznimno plodnom za najnaprednije ideje. Pojedina sveučilišta se ponose svojom poviješću i starija sveučilišta su često kvalitetnija. Tradicija se očituje u čestoj upotrebi [[latinski jezik|latinskoga jezika]] u sveučilišnom radu, posebno dokumentima i svečanim manifestacijama te nazivima za sveučilišne vlasti ([[rektor]], [[sveučilišni senat|senat]], [[dekan (titula)|dekan]]), [[znanstveno-nastavna zvanja]] ([[docent]], [[profesor]]) i [[akademski naziv|akademske nazive]] ([[baccalaureus]], [[magistar]], [[doktor]]). U upotrebi su stari simboli vlasti (lanac, žezlo), a himna gotovo svih sveučilišta i studenata je srednjovjekovna latinska pjesma ''[[Gaudeamus igitur]]''. Tradicionalni su i manje simbolički elementi, kao što je struktura sveučilišnih vlasti, [[autonomija]] sveučilišta i nedjeljivost podučavanja od akademskog rada.

Sva tijela sveučilišta se sastoje od nastavnika i studenata koji su u manjini. Čelnik sveučilišta (uglavnom zvan [[rektor]]) je iz redova profesora i ima različite ovlasti. Sveučilište može biti podjeljeno na [[fakultet]]e, [[Sveučilišni odjel|odjele]], [[koledž]]e i slično. Ako ima fakultete, na njihovom čelu je [[dekan (titula)|dekan]].

Sveučilište tradicionalno uživa autonomiju u svom djelovanju od svih oblika izvanjske vlasti, kako državne, tako i od strane vlasnika (osnivača). Prostor sveučilišta je nepovrediv, pa tako državna tijela (kao npr. javna [[policija]]) ne mogu uredovati na sveučilištu bez suglasnosti čelnika. U nekim zemljama sveučilišta imaju i svoje sudove.

Zbog navedenog, sveučilišta su se pokazala iznimo otpornima na velike društvene promjene ([[feudalizam]] -> [[kapitalizam]], [[monarhija]] -> [[demokracija]]), a preživjela su i [[totalitarizam|totalitarne režime]]. Često su upravo i pridonijela pozitivnim društvenim promjenama. [[Student]]i, kao zajednica mladih slobodoumnih ljudi, nerijetko i prosvjedima ukazuju na probleme u društvu i pri tome dobivaju potporu svojih nastavnika. U ovom djelovanju autonomija i nepovredivost prostora sveučilišta su ključni.

Rad na sveučilištu je temeljen na nedjeljivosti visokog obrazovanja i znanstvenog, odnosno umjetničkog rada. Time sveučilište ima dva jednako važna zadatka: podučavati mlade ljude da budu visokokvalificirani stručnjaci, i baviti se najnaprednijim intelektualnim radom. Nastavnik koji predaje studentima mora ujedno biti i plodan u svojoj struci. U skladu sa ovom drugom funkcijom, sveučilišta u svom sastavu nerijetko imaju institute, bolnice, pa i proizvodne pogone. Rad koristan za društvo može sveučilištu pomoći u prikupljanju financija, ali to nikako ne smije biti njegova glavna zadaća.

Tradicija je u novije doba na kušnji. Osim udaljavanja od srednjovjekovne simbolike, preispituje se autonomija i eksperimentira sa menađerima na čelu sveučilišta. U duhu [[demokracija|demokracije]] preispituju se poludemokratsko ustrojstvo i stručnost sveučilišta, a s druge strane često im se nameću općeprihvaćene ideje u društvu gušeći im slobodu misli. Nerijetko se odvaja nastava od znanstvenog rada, čime se sveučilišta pretvaraju u srednje škole.

Osnivanje i organizacija sveučilišta razlikuje se u mnogim zemljama diljem svijeta. U nekim zemljama sveučilišta uglavnom osnivaju države, dok ih drugdje mogu osnovati darovatelji ili se mogu osnovati školarinom koju moraju platiti studenti koji polaze sveučilište. U nekim zemljama ogromna većina studenata pohađa sveučilište u svom gradu, dok drugdje sveučilišta privlače studente iz čitavog svijeta, omogućujući sveučilišni smještaj za svoje studente.

U današnje doba uloga sveučilišta u znanstvenom i tehničkom istraživanju naročito je porasla; mnoge sveučilišne ustanove proširile su svoje djelovanje i usko se povezale sa svim oblicima duhovnog i ekonomskog života svoje zemlje. Razlike koje postoje među njima rezultat su specifičnih društvenih prilika u kojima su se razvili.

== Sveučilišta u Hrvatskoj ==
U Hrvatskoj sveučilišta spremaju visokokvalificirane stručnjake različitih stupnjeva stručnosti, za rad u proizvodnji ili za znanstveni rad. Sveučilišta se uglavnom organiziraju po teritorijalnom načelu od tri ili više fakulteta ili odjela, ali se fakulteti mogu udruživati i po srodnosti struka, a mogu postojati i samostalno.

Iako je većina [[hrvatska sveučilišta|hrvatskih sveučilišta]] osnovana tek nedavno njihov se razvoj kroz povijest može pratiti od [[srednji vijek|srednjeg vijeka]]. Prvo osnovano sveučilište na prostoru današnje Hrvatske bilo je [[Sveučilište u Zadru]] (''Universitas Studiorum Jadertina''), koje je od svog osnutka [[1396.]] godine djelovalo do [[1807.]] godine. Od tada su u [[Zadar|Zadru]] djelovale ustanove visokog školstva koje su pripadale drugim sveučilištima do ponovnog osnivanja Sveučilišta u Zadru [[2002.]] godine.

Najstarije sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i jedno od najstarijih u [[Europa|Europi]] je [[Sveučilište u Zagrebu]] (''Universitas Studiorum Zagrabiensis''). Njegova povijest počinje [[23. rujna]] [[1669.]] kada su diplomom rimskoga cara i ugarsko-hrvatskoga kralja [[Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva|Leopolda I.]] priznati status i povlastice sveučilišne ustanove tadašnjoj Isusovačkoj akademiji u slobodnom kraljevskom gradu [[Zagreb|Zagrebu]] što je prihvaćeno na saboru [[Hrvatsko Kraljevstvo|Hrvatskoga kraljevstva]] [[3. studenog]] [[1671.]] godine. Sveučilište u Zagrebu u današnjem obliku osnovao je [[1874.]] austrijski car i hrvatsko-ugarski kralj [[Franjo Josip I. Austrijski|Franjo Josip I.]].

Od tada je Sveučilište u Zagrebu bilo jedino sveučilište u Hrvatskoj i okupljalo je fakultete koji nisu svi bili u Zagrebu. Nakon prosvjeda na Sveučilištu za vrijeme [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]] [[1971.]] godine tadašnje vlasti dijele Sveučilište u Zagrebu osnivajući nova sveučilišta: [[17. svibnja]] [[1973.]] osnovano je [[Sveučilište u Rijeci]] (''Universitas Studiorum Fluminensis''), [[15. lipnja]] [[1974.]] [[Sveučilište u Splitu]] (''Universitas Studiorum Spalatensis''), a [[1975.]] [[Sveučilište u Osijeku]]. Istovremeno se dezintegriraju i sama sveučilišta povećavanjem samostalnosti fakulteta u njihovom sastavu.

Na prijelazu stoljeća postojanje četiriju hrvatskih sveučilišta bilo je samo formalno. Visoko obrazovanje provodili su fakulteti gotovo samostalno. Od tada se sveučilišta polako integriraju u procesu koji još traje. Istovremeno se osnivaju nova sveučilišta: već spomenuto Sveučilište u Zadru [[2002.]] godine, [[Sveučilište u Dubrovniku]] (''Universitas Studiorum Ragusina'') [[1. listopada]] [[2003.]], [[Hrvatsko katoličko sveučilište]] [[3. lipnja]] [[2006.]] i [[Sveučilište u Puli|Sveučilište Jurja Dobrile u Puli]] [[29. rujna]] [[2006.]] Integracijom Veleučilišta u Varaždinu i Medijskog sveučilišta iz Koprivnice [[22. siječnja]] [[2014.]] osnovano je novo [[Sveučilište Sjever]] čiji su osnivači gradovi [[Koprivnica]] i [[Varaždin]]. Godine [[2015.]] osniva se i [[Sveučilište u Slavonskom Brodu]] (''Universitas Studiorum Marsoniensis'') koje s radom započinje [[3. kolovoza]] [[2020.]]

Trenutno u Hrvatskoj djeluje devet državnih i dva privatna sveučilišta. U Europskoj uniji sveučilište iz jedne države članice može biti aktivno u svim državama članicama. Prvo strano sveučilište koje je u Hrvatskoj počelo s aktivnostima poslije ulaska u Europsku uniju je [[Alma Mater Europaea]]. Jedino sveučilište izvan Republike Hrvatske na hrvatskom jeziku, koje čuva i njeguje [[Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine|hrvatski kulturni identitet]] je [[Sveučilište u Mostaru]].

== Sveučilišta i studentski život u različitim zemljama ==
* [[Američka sveučilišta]]
* [[Britanska sveučilišta]]
* [[Egipatska sveučilišta]]
* [[Francuska sveučilišta]]
* [[Nizozemska sveučilišta]]
* [[Španjolska sveučilišta]]
* [[Talijanska sveučilišta]]

== Više informacija ==
* [[Korporativna sveučilišta]]
* [[Muslimanske obrazovne ustanove]]
* [[Popis akademskih disciplina]]
* [[Popis koledža i sveučilišta]]
* [[Popis najstarijih sveučilišta s neprekinutim djelovanjem]]
* [[Privatno sveučilište]]
* [[Javno sveučilište]]
* [[Srednjovjekovno sveučilište|Srednjovjekovna sveučilišta, uključujući i njihov popis]]
* [[Sveučilišni stupanj]]
* [[Škola i sveučilište u književnosti]]
* [[Wikipedija:Wikiportal/Sveučilište|Wikiportal/Sveučilište]]

== Srodni termini ==
: [[akademija]] - [[akademski stupanj]] - [[akademski zbor]] - [[alumnus]] - [[apsolvent]] - [[asistent]] - [[aula]] - [[Bolonjski proces]] - [[bratstva i sestrinstva]] - [[brucoš]] - [[dekan (titula)|dekan]] - [[diploma]] - [[disciplina]] - [[disertacija]] - [[docent]] - [[fakultet]] - [[Grandes écoles]] - [[Indeks (svjedodžba)|indeks]] - [[kampus]] - [[katedra]] - [[koledž]] - [[kolokvij (obrazovanje)|kolokvij]] - [[lektor]] - [[magisterij]] - [[mega sveučilište]] - [[prodekan]] - [[profesor]] - [[prorektor]] - [[rektor]] - [[semestar]] - [[Senat (sveučilište)|senat]] - [[srednjovjekovno sveučilište]] - [[srednjovjekovno sveučilište (Azija)]] - [[stipendija]] - [[student]] - [[školarina]] - [[visoko učilište]] - [[znanstveno istraživanje]]

== Vanjske poveznice ==

* ''[http://tehnika.lzmk.hr/sveuciliste-sjever/ Sveučilište Sjever]''. Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine

[[Kategorija: Visoko obrazovanje]]
[[Kategorija: Sveučilišta| ]]

Sveučilište - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica