WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2022-01-02T17:09:08Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 17:09, 2. siječnja 2022.
Redak 38:		Redak 38:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commonscat\|Oceans}}~~
	* [https://proleksis.lzmk.hr/45419/ Svjetsko more], [[Proleksis enciklopedija]]		* [https://proleksis.lzmk.hr/45419/ Svjetsko more], [[Proleksis enciklopedija]]
	* [http://www.globaloceancommission.org/ Global Ocean Commission]		* [http://www.globaloceancommission.org/ Global Ocean Commission]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-06T05:53:32Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:World ocean map.gif|thumb|upright=1.25|Animirana karta koja prikazuje [[Zemlja (planet)|Zemljine]] [[ocean]]e. Neprekidna [[voden masa]] koju okružuje [[Zemlja (planet)|Zemlju]], Svjetsko more je podijeljeno je na nekoliko osnovnih područja s relativno neometanom izmjenom između njih. Pet oceanskih podjela su običajno definirane kao: [[Tihi ocean|Tihi]], [[Atlantski ocean|Atlantsji]], [[Indijski ocean|Indijski]], [[Arktički ocean|Arktički]], i [[Južni ocean|Južni]]; posljednja dva oceana su ponekad objedinjuju u prva tri oceana.]]
[[Datoteka:Mizen Head 2695.jpg|thumb|upright=1.25|[[Atlantski ocean]], jedan dio sustava, čini 23% Svjetskoga mora.]]
'''Svjetsko more''' ili '''svjetski ocean''' međusobno je povezani sustav [[ocean]]skih [[voda]] [[Zemlja (planet)|Zemlje]] koji se sastoji od većega dijela [[hidrosfera|hidrosfere]] i koji obuhvaća 361.132.000 km<sup>2</sup> (139.434.000 sq mi) (70,8%) površine Zemlje, s ukupnim volumenom od 1.332.000.000 km<sup>3</sup> (320.000.000 cu mi).<ref>[https://web.archive.org/web/20120713163051/http://www.oceanpowermagazine.net/2010/05/19/whoi-calculates-volume-and-depth-of-worlds-oceans/ "WHOI Calculates Volume and Depth of World's Oceans"], ''Ocean Power Magazine'', pristupljeno 6. veljače 2020.</ref>

== Organizacija ==
Jedinstvo i neprekidnost Svjetskoga mora, uz relativno slobodnu razmjenu njegovih dijelova, od temeljnog je značaja za [[oceanografija|oceanografiju]].<ref>Spilhaus, Athelstan F. 1942 (Jul.). "Maps of the whole world ocean." Geographical Review ([[American Geographical Society]]). Vol. 32 (3): pp. 431-5.</ref> Svjetsko more podijeljeno je na nekoliko osnovnih oceanskih područja koja su ograničena [[kontinenti]]ma i različitima oceanografskima obilježjima: [[Atlantski ocean]], [[Arktički ocean]] (koji se ponekad smatra morem Atlantskoga oceana), [[Indijski ocean]], [[Tihi ocean]] i [[Južni ocean]] kojeg je definirala [[Međunarodna hidrografska organizacija]] ([[Engleski jezik|engleski]]: ''International Hydrographic Organization'', skraćeno ''IHO'') [[2000.]] godine na temelju dokaza da ovo područje Svjetskoga mora ima poseban ekosustav i jedinstven utjecaj na globalnu klimu.<ref>Rosenberg, Matt (1. svibnja 2005.). [https://www.thoughtco.com/the-new-fifth-ocean-1435095 "Do You Know the World's Newest Ocean?"]. ''ThoughtCo''. Pristupljeno 6. veljače 2020.</ref> Zauzvrat, oceanske vode isprepliću se s mnogim manjim [[more|morima]] i [[zaljev]]ima.

Svjetsko more je u nekome obliku na Zemlji postojala eonima a pojam seže u [[antika|antiku]] u obliku [[Okean]]a. Suvremeni pojam Svjetskoga mora skovao je početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] [[Rusko Carstvo|ruski]] oceanograf [[Juli Mihajlovič Šokalski]] kako bi označio neprekidni ocean koji pokriva i zaokružuje većinu Zemlje<ref>Bruckner, Lynne and Dan Brayton (2011). [https://archive.org/details/ecocriticalshake0000bruc Ecocritical Shakespeare (Literary and Scientific Cultures of Early Modernity)]. Ashgate Publishing, Ltd. ISBN 978-0754669197.</ref>

Promatrajući sa [[Južni pol|Zemljinoga južnoga pola]], [[Atlantski ocean|Atlantski]], [[Indijski ocean|Indijski]] i [[Tihi ocean]] mogu izgledati kao izbočine koje se pružaju prema sjeveru od [[Južni ocean|Južnoga oceana]]. Dalje prema sjeveru [[Atlantski ocean]] se pretvara u [[Arktički ocean]] koji je povezan s [[Tihi ocean|Tihim oceanom]] preko [[Beringov prolaz|Beringovoga prolaza]], tvoreći neprekidno vodeno prostranstvo.

* [[Tihi ocean]], najveći ocean, prostire se od [[Južni ocean|Južnoga oceana]] do [[Arktički ocean|Arktičkoga oceana]], obuhvaća prostor između [[Australija|Australije]], [[Azija|Azije]] i [[Amerike|Amerika]]. Tihi ocean se susreće s [[Atlantski ocean|Atlantskim oceanom]] južno od [[Južna Amerika|Južne Amerike]] kod [[Rt Horn|rta Horn]].

* [[Atlantski ocean]], drugi najveći ocean, prostire se od [[Južni ocean|Južnoga oceana]] između [[Amerike|Amerika]], [[Afrika|Afrike]] i [[Europa|Europe]] do [[Arktički ocean|Arktičkoga oceana]]. Atlantski ocean se susreće s [[Indijski ocean|Indijskim oceanom]] južno od [[Afrika|Afrike]] kod [[Agulhaški rt|Agulhaškoga rta]].

* [[Indijski ocean]], treći najveći ocean, prostire se prema sjeveru od [[Južni ocean|Južnoga oceana]] do [[Indijski potkontinent|Indijskoga potkontinenta]], [[Arapski poluotok|Arapskoga poluotoka]] i [[Jugoistočna Azija|Jugoistočne Azije]] u [[Azija|Aziji]], i između [[Afrika|Afrike]] na zapadu i [[Australija|Australije]] na istoku. Indijski ocean se susreće s [[Tihi ocean|Tihim oceanom]] u blizini [[Australija|Australije]].

* [[Arktički ocean]], najmanji je ocean. Spaja se s [[Atlantski ocean|Atlantskim oceanom]] u blizini [[Grenland]]a i [[Island]]a te s [[Tihi ocean|Tihim oceanom]] kod [[Beringov prolaz|Beringovoga prolaza]]. Arktički ocean prekriva [[Sjeverni pol|Zemljin sjeverni pol]]. U [[Zapadna hemisfera|Zapadnoj hemisferi]] dodiruje [[Sjeverna Amerika|Sjevernu Ameriku]], a u [[Istočna hemisfera|Istočnoj]] [[Skandinavija|Skandinaviju]] i [[Sibir]]. Arktički ocean je djelomično prekriven [[morski led|morskim ledom]] čija veličina ovisi o godišnjem dobu.

* Južni ocean, predloženi je i drugi najmanji ocean. Arktički ocean okružuje [[Antarktika|Antarktiku]], a dominira [[antarktička cirkumpolarna struja]]. Antarktički ocean je obično definiran kao ocean koji se prostire južno od 60° južne geografske širine. Južni ocean je djelomično prekriven [[morski led|morskim ledom]] čija veličina ovisi o godišnjem dobu.

== Vidi još ==
* [[Superocean]]
* [[World Ocean Atlas]]
* [[Panthalassa]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Dodatna literatura ==
* Chekin, L. 2002. "[https://archive.is/20060925043812/http://vitiaz.ru/congress/en/thesis/2.html The world ocean in medieval cartography]". Moscow: S. I. Vavilov Institute of the History of Science and Technology of the Russian Academy of Sciences; thesis for [https://web.archive.org/web/20070707092926/http://www.vitiaz.ru/english/index.html Museum of the World Ocean] congress.
* "[https://web.archive.org/web/20070512051027/https://www.answers.com/Ocean#Encyclopedia#Encyclopedia Ocean]". ''The Columbia Encyclopedia'', 6th ed. 2003. New York: Columbia University Press; also,
* Danabasoglu, Gokhan ; McWilliams, James C.; & Gent, Peter R. 1994. "[http://www.sciencemag.org/cgi/content/abstract/264/5162/1123?maxtoshow=&HITS=10&hits=10&RESULTFORMAT=&fulltext=%22global+ocean%22&searchid=1&FIRSTINDEX=0&resourcetype=HWCIT The role of mesoscale tracer transports in the global ocean circulation]". ''[[Science (journal)|Science]]'': vol. 264. (no. 5162), pp. 1123–1126.
* Levitus, Sydney; Antonov, John I.; Boyer, Timothy P.; and Stephens, Cathy. 2000. "Warming of the world ocean": [http://www.sciencemag.org/cgi/content/abstract/287/5461/2225 abstract], [http://www.sciencemag.org/cgi/content/full/287/5461/2225?maxtoshow=&HITS=10&hits=10&RESULTFORMAT=&fulltext=%22world+ocean%22&searchid=1&FIRSTINDEX=0&resourcetype=HWCIT article]. ''Science'': vol. 287. (no. 5461), pp. 2225–2229.
* Spilhaus, Athelstan F. 1942. "Maps of the whole world ocean." ''[[American Geographical Society|Geographical Review]]'': vol. 32 (no. 3), pp. 431–5.
* ''[https://web.archive.org/web/20080915105349/https://www.oceansatlas.com/ UN Atlas of the Oceans]'':
** "[https://web.archive.org/web/20141006135433/http://www.oceansatlas.com/unatlas/about/physicalandchemicalproperties/background/seemore1.html Distribution of land and water on the planet]", "[https://web.archive.org/web/20070915012040/https://www.oceansatlas.com/unatlas/about/howoceanswereformed2/originsofoceans/originofocean2jte.html Origins of the oceans and continents]"

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Oceans}}
* [https://proleksis.lzmk.hr/45419/ Svjetsko more], [[Proleksis enciklopedija]]
* [http://www.globaloceancommission.org/ Global Ocean Commission]
* [https://www.pewtrusts.org/en/projects/archived-projects/global-ocean-legacy Pew Charitable Global Ocean Legacy]

{{Oceani}}

[[Kategorija:Oceani]]

Svjetsko more - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica