https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=TaliloTalilo - Povijest promjena2026-05-23T23:37:36ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.36.2https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Talilo&diff=344539&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-11-23T23:34:22Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Talilo'''-->[[datoteka:Kolophonium Loeten.jpg|mini|desno|250px|Zaštitna pasta za [[meko lemljenje]] ([[kolofonij]]).]]<br />
<br />
[[datoteka:Rosin core electrical solder.JPG|mini|desno|250px|Električno [[lemljenje]] s ubačenom jezgrom od [[smola|smole]] (talilo), vidljivo kao tamna mrlja na odsječenom kraju žice za lemljenje.]]<br />
<br />
[[datoteka:Soldering-step2c.jpg|mini|desno|250px|[[Žica]] svježe presvučena [[lem]]om, još uvijek uronjena u otopljeni [[kolofonij]].]]<br />
<br />
'''Talilo''' je sredstvo koje otapa površinske nečistoće i omogućuje dobro kvašenje i širenje [[lem]]a. Prije [[lemljenje|lemljenja]] se površine čiste mehanički i kemijski, a tijekom lemljenja s pomoću talila. [[Meko lemljenje]] izvodi se uz pomoć lemova s talištem nižim od 450 °C, najčešće [[slitina]] koje sadrže [[kositar]], a kao talila se primjenjuju anorganski i organski [[Halogeniranje|halogenidi]]. Lemovi za [[tvrdo lemljenje]] imaju talište više od 450 °C; obično su to srebrni, nikleni, bakreni i aluminijski lemovi. Takvim se lemljenjem postiže veća [[čvrstoća]] i [[tvrdoća]] spoja. <ref> '''lemljenje''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=35969] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.</ref> Dezoksidacijska sredstva ili talila mogu biti u obliku tekućine, paste ili praha. Kemijski sastav talila ovisi o vrsti metala spojnih dijelova. Temperatura taljenja dezoksidacijskoga sredstva mora biti niža od tališta lema da bi se ono razlilo na mjestu spoja, otopilo korozivne sastojke i isplivalo kao troska na površinu rastaljenog lema. Za meko lemljenje najčešće se koriste [[Amonijev klorid|salmijak]] (NH<sub>4</sub>Cl), [[cink]]ov klorid (ZnCl<sub>2</sub>), a u elektronici [[kolofonij]]. Za tvrdo se lemljenje najčešće upotrebljavaju boraks (Na<sub>2</sub>B<sub>4</sub>O<sub>7</sub> x 10 H<sub>2</sub>O) i kloridi ili fluoridi lakih metala, na primjer LiCl, BeCl<sub>2</sub> i LiF. <ref> [http://www.fesb.hr/~djelaska/documents/ES-skripta-760.pdf] "Elementi strojeva", Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split, Prof. dr. sc. Damir Jelaska, 2011.</ref><br />
<br />
== Lemljenje ==<br />
{{Glavni|Lemljenje}}<br />
<br />
'''Lemljenje''' (prema lem, od [[Njemački jezik|njem]]. ''Lehm'': [[Glina (tlo)|glina]], [[ilovača]]) je [[Spoj (strojarstvo)|spajanje metalnih dijelova]] s pomoću rastaljenoga [[metal]]noga veznoga sredstva (lema), kojemu je [[talište]] barem 50 [[°C]] niže od tališta lemljenoga materijala. Spoj se ostvaruje nanošenjem (kvašenjem) rastaljenoga lema na površinu spajanih dijelova, [[Difuzija|difuzijom]] lema u površinske slojeve te [[kristalizacija|kristalizacijom]] lema i mehaničkim sidrenjem. Kvašenje je to bolje što je [[temperatura]] lemljenja viša, a površine pritom očišćene od [[oksidi|oksidnih]] i drugih [[Prevlaka (tehnologija)|prevlaka]], nečistoća i slično. Te se površine, zbog toga, prije lemljenja čiste mehanički i kemijski, a tijekom lemljenja s pomoću talila, sredstva koje otapa površinske nečistoće i omogućuje dobro kvašenje i širenje lema. Prema radnoj temperaturi lemljenje može biti [[Meko lemljenje|meko]] ili tvrdo.<br />
<br />
=== Postupak lemljenja ===<br />
Lemljenje se može primijeniti u radionicama ili servisima za pojedinačne spojeve ili u različitim industrijama pri serijskoj i masovnoj proizvodnji. Može se izvesti ručno ili se može automatizirati. Za lemljenje treba imati izvor topline, lem i sredstva za čišćenje površine na spojnom mjestu. <br />
<br />
S površina spojnih dijelova na mjestu spoja moraju se ukloniti [[masnoće]] i [[korozija]]. Čišćenje može biti:<br />
* odmašćivanje s pomoću organskih otapala kao što su trikloretilen, alkohol za čišćenje, aceton i slično;<br />
* mehaničko čišćenje debljih korozivnih naslaga s pomoću čeličnih četaka, brusnog papira, brusnih ploča ili pjeskarenjem;<br />
* kemijsko čišćenje dezoksidacijskim sredstvom (talilom) kojime se odstranjuje tanki korozivni sloj prije, ali i u tijeku lemljenja. <br />
<br />
Dezoksidacijska sredstva (talilo) mogu biti u obliku tekućine, paste ili praha. Kemijski sastav talila ovisi o vrsti metala spojnih dijelova. Temperatura taljenja dezoksidacijskoga sredstva mora biti niža od tališta lema da bi se ono razlilo na mjestu spoja, otopilo korozivne sastojke i isplivalo kao troska na površinu rastaljenog lema. Za meko lemljenje najčešće se koriste [[Amonijev klorid|salmijak]] (NH<sub>4</sub>Cl), [[cink]]ov klorid (ZnCl<sub>2</sub>), a u elektronici [[kolofonij]]. Za tvrdo se lemljenje najčešće upotrebljavaju boraks (Na<sub>2</sub>B<sub>4</sub>O<sub>7</sub> x 10 H<sub>2</sub>O) i kloridi ili fluoridi lakih metala, na primjer LiCl, BeCl<sub>2</sub> i LiF.<br />
<br />
Lemljeni spojevi na koje se postavljaju visoki zahtjevi, poput električne vodljivosti, čvrstoće i određenoga kemijskoga sastava, mogu se postići lemljenjem u struji zaštitnih plinova [[helij]]a, [[argon]]a ili [[dušik]]a ili lemljenjem u [[vakuum]]u.<br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
== Vanjske poveznice ==<br />
{{commons|Category:Soldering fluxes}}<br />
<br />
<br />
[[Kategorija:Strojarstvo]]<br />
[[Kategorija:Elektrotehnika]]<br />
[[Kategorija:Elektronika]]</div>WikiSysop