WikiSysop: no summary specified

2021-11-03T23:19:36Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 23:19, 3. studenoga 2021.
Redak 53:		Redak 53:

	==Izvori==		==Izvori==
	~~{{commonscat\|Walls of Constantinople}}~~
	{{izvori}}		{{izvori}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-25T22:25:13Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir utvrda
|ime = Teodozijeve zidine
|izvorno_ime = τείχος Θεοδοσιακόν
|slika = Walls of Constantinople.JPG
|veličina_slike = 280px
|opis_slike = Obnovljeni dio Teodozijevih zidina
|položaj = [[Istanbul]]
|država = {{ZD+X/T|TUR}}
|vrsta =
|gradnja = [[4. stoljeće]]
|graditelj = arhitekt Antemije
|materijal =
|obnovljen =
|srušen =
|očuvanost =
|javnost =
|pod_nadzorom =
|bitke =
|napomena =
}}
'''Teodozijeve zidine''' ([[grčki]]: ''τείχος Θεοδοσιακόν, teichos Theodosiakon'') su vanjske gradske [[zid]]ine [[Konstantinopol]]a ([[Istanbul]]) u današnjoj [[Turska|Turskoj]]; izgrađene za vladavine [[Teodozije II.|Teodozija II.]], vladara [[Istočno Rimsko Carstvo|Istočnog Rimskog Carstva]] od 408.-450. godine. One su posljednji veliki [[fortifikacija|fortifikacijski]] kompleks [[antika|antike]] i jedan od najkompliciranijih i najraskošnijih obrambenih sustava koji je ikad izgrađen.

==Povijest==
[[Datoteka:Byzantine Constantinople-en.png|mini|lijevo|<center>Karta bizantskog Carigrada čije su zapadne granice zapravo Teodozijeve zidine]]
[[Datoteka:Car bed kap deu2.jpg|mini|<center>"Druga vojna vrata" ili "Beogradska vrata" koja su dobila ime po doseljenim umjetnicima nakon osvajanja [[Beograd]]a 1521. god.]]
[[Datoteka:Gate of Charisius.jpg|mini|<center>"Vrata od Adrianopolisa"]]
Konstantinopolske zidine oko povijesne jezgre grada je izgradio još car [[Konstantin I. Veliki]] u 4. stoljeću, no u 5. stoljeću grad je rastao izvan zidina i car Teodozije je dao izgraditi dvostruke zidine nekih 1500 metara od Konstantinovih. Većinu zidina izgradio je Teodozijev arhitekt Antemije do 413. godine<ref>Neslihan Asutay-Effenberger, ''Die Landmauer von Konstantinopel-Istanbul: Historisch-topographische und baugeschichtliche Untersuchungen'', Walter de Gruyter, str. 2. i 122. {{ISBN|978-3-11-019645-0}}</ref>, no nakon snažnih potresa 447. i 448. godine, Teodozije je naredio njihovu obnovu koju je proveo prefekt Konstantin u samo 60 dana (zbog opasnosti koju je predstavljao [[Atila]])<ref>Jonathan Bardill, ''[http://books.google.com/books?id=YS_AAzcjdK8C Brickstamps of Constantinople, Volume I: Text]'', 2004., Oxford University Press, str. 123. {{ISBN|978-0-19-9255221}}</ref>.

Iako nisu svi dijelovi zidina bili snažno utvrđeni, bile su neprobojne za sve [[Srednji vijek|srednjovjekovne]] opsade i tako su više puta sačuvale [[Bizantsko carstvo]]. Konstantinopol su uzalud opsjedali [[Avari]], [[Arapi]], [[Kijevska Rus']] i [[Bugari]].

Tek su [[križari]] prilikom druge opsade Konstantinopola 1204. godine ([[Četvrti križarski rat]]) uspjeli prodrijeti i opustošiti grad. [[Aleksije Stratigopul]], [[Nicejsko Carstvo|Nicejski]] [[general]], je 1261. godine ponovno osvojio grad prosrijevši u slabo čuvan dio grada uz pomoć iznutra i okončao je [[Latinsko Carstvo]].

Proširenom upotrebom [[barut]]a i [[top]]ova zidine su postale ranjive u 15. stoljeću, što su iskoristili [[Osmanlije]] 29. svibnja 1453. godine osvojivši Konstantinopol nakon poduže opsade i bombardiranja. Tijekom [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]] zidine su ostale gotovo netaknute, a širenjem grada izvan zidina u 19. stoljeću otpočelo je njihovo uklanjanje.

Usprkos nebrizi mnogi dijelovi zidina su opstali i 1980-ih je [[Turska|Tursko]] ministarstvo turizma i kulture otpočelo njihovu veliku obnovu u izvorni oblik. Od 1985. godine upisane su na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] kao dio "Povijesnih područja [[Istanbul]]a".

==Odlike==
[[Datoteka:Mram kul 3.jpg|mini|<center>Mramorni toranj]]
Zidine su bile duge oko 6,5 km od Bazilijevog tornja ([[grčki]]: ''Pyrgos Basileiou'') ili Mramornog tornja ([[turski]]: ''Mermer Kule'') na jugu, do "Zlatnih vrata" na 14 metara nadmorske visine, te dalje do "Regijskih vrata" (Mevlevihane Kapısı) te uz sedmo brdo do "Vrata sv. Romana" na 68 m nadmorske visine, odakle se spuštaju u dolinu rijeke Lycus (35 m nadmorske visine) te uz Šesto brdo do "Hadrijanopolskih vrata" (76 m nadmorske visine), i naposlijetku do sjeverne obale [[poluotok]]a "Zlatnog roga". Sačuvani dio je dug 5,630 metara i čine ga južni dijelovi uz [[Mramorno more]] do četvrti ''Blachernae'' na sjeveru.

Zidine su imale veće "Unutarnje zidine" i manje "Vanjske zidine", odvojene tersom od 15-20 metara širine, te jarkom ispred Vanjskih zidina. Unutarnje zidine, 5 m debele i oko 12 m visoke, su bile čvrste gradnje od vapnenca i cementa s komadima terakote. Bile su ojačane svakih 55 metara s 96 kvadratičnih i osmerokutnih tornjeva visokih od 18-20 metara.

Vanjske zidine su bile debele 2 metra u svojoj osnovi i imale su šetnicu na visini od oko 8.5 metara. I one su imale 96 tornjeva s obrambenim krijestama, i to svaki između dva unutarnja tornja.

U grad se ulazilo kroz devetora vrata od kojih su samo troja zasigurno poznata: Zlatna vrata, Vrata od Rheisona i Vrata od Charisiusa (Vrata od Adrianopolisa).
<gallery>
Slika:Palace of Porphyrogenitus 2007 016.jpg|<center>Palača Porfirogenta ("rođenih u porfiru", što je bio naziv za careve)
Slika:Car bed luk3.jpg|<center>Između unutarnjih i vanjskih zidina
Slika:Walls of Istanbul 06135.jpg|<center>Ruine zidina danas
Slika:Scarella - Yedikule.png|<center>Utvrdu Yedikule ("sedam tornjeva") izgradili su osmanlije na mjestu Zlatnih vrata
Slika:İstanbul Surları.jpg|<center>Četvrt Surlari uz zidine
</gallery>

==Izvori==
{{commonscat|Walls of Constantinople}}
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.byzantium1200.com/landwall.html 3D rekonstrukcija Teodozijevih zidina na Bizant 1200.] {{eng oznaka}}

{{Svjetska baština u Turskoj}}

{{coord|41|0|23|N|28|58|33|E|type:landmark|display=title}}

[[Kategorija:Starorimske utvrde]]
[[Kategorija:Građevine u Istanbulu]]
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Turskoj]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Turskoj]]

Teodozijeve zidine - Povijest promjena

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica