https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=Termosfera 2026-06-18T06:53:54Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.36.2 https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Termosfera&diff=95203&oldid=prev 2021-09-03T01:24:10Z

<p>Bot: Automatski unos stranica</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&lt;!--'''Termosfera'''--&gt;[[Datoteka:Atmosphere with Ionosphere.svg|lang=hr|mini|desno|300px|Položaj termosfere u atmosferi]]<br /> '''Termosfera''' je najveći sloj u [[Zemljina atmosfera|Zemljinoj atmosferi]] između [[mezosfera|mezosfere]] i [[egzosfera|egzosfere]]. Nalazi se na visini 90-500 km. Temperatura u termosferi raste do čak 1500°C radi [[ion]]izacije zraka (atomi u zraku postaju ioni zbog djelovanja [[Sunce|Sunčevog]] zračenja). Sloj u kojem se nalazi ionizirani zrak zove se [[ionosfera]]. U termosferi je zrak izrazito rijedak, tako da se značajke atmosfere vrlo slabo osjete (najveći dio se nalazi iznad [[Kármánova crta |Kármánove crte]] na visini od 100 km na kojoj se smatra da počinje svemir). [[Međunarodna svemirska postaja]] ima stabilnu putanju u termosferi, negdje između 320 km i 380 km. [[Polarna svjetlost]] se javlja u termosferi.<br /> <br /> U termosferi, na tim velikim visinama, ostaci atmosferskih plinova se raspoređuju slojevito, prema molekularnim masama. Temperatura se povećava sa visinom i znatno ovisi o [[Sunčev ciklus|Sunčevoj aktivnosti]]. [[Ionizacija|Ionizirane]] čestice u termosferi omogućuju prijenos [[Radio valovi|radio valova]] na velike udaljenosti. &lt;ref&gt; Duxbury &amp; Duxbury: &quot;Introduction to the World's Oceans&quot;, 5ed., 1997&lt;/ref&gt;<br /> <br /> Iako temperatura tih razrijeđenih plinova u termosferi može narasti i do 2500°C, ne može se osjetiti ta vrućina, zato što je [[tlak]] skoro kao u vakuumu i nema dovoljno sudaranja [[atom]]a i [[molekula]], da bi se mogao ostavariti [[prijenos topline]]. Normalni [[termometar]] bi očitavao temperature daleko ispod 0 °C. Atmosferski sloj na visini od 120 km smatra se granicom rasipanja svjetlosti koja određuje boju neba. Iznad te visine nebo se čini sasvim crno. U slojevima iznad 160 km, vlada vječna tišina, jer se [[zvuk]] ne rasprostire na daljinu. Smatra se da prilike u termosferi djelomično odgovaraju uvjetima koji vladaju u [[svemir]]u. Dio Zemljine atmosfere zaključno s termosferom u kojemu se slojevi određuju na osnovi promjena tempetarure prema visini naziva se još i unutrašnja sfera. Iznad nje počinje vanjski dio atmosfere - [[egzosfera]]. &lt;ref&gt; [http://infoz.ffzg.hr/dku/TIZ2/plava%20planina/atmosfera.htm] &quot;Meteorologija i zaštita od prirodnih nepogoda&quot;&lt;/ref&gt;<br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> {{zemljina atmosfera}}<br /> <br /> [[Kategorija:Atmosfera]]</div>

WikiSysop