WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-09T22:16:25Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infokvir vojna osoba
|ime=Testimos
|slika=
|veličina=
|opis=
|datum rođenja=[[2. stoljeće pr. Kr.|2.]]/[[1. stoljeće pr. Kr.|1. st. pr. Kr.]]
|mjesto rođenja=
|datum smrti=[[1. stoljeće pr. Kr.|1. st. pr. Kr.]]
|mjesto smrti=
|nacionalnost=[[Dalmati|Delmat]]
|puno ime=Τέστιμος
|nadimak=
|supruga=
|suprug=
|titule =
|knjige=
|služba=
|čin=Vojskovođa
|ratovi=[[Oktavijanov pohod na Ilirik]]
|bitke=[[Bitka za Promonu]]
|vojska=Delmatska vojska
}}

'''Testimos''' ([[Starogrčki jezik|starogrčki]]: Τέστιμος) je bio [[Dalmati|delmatski]] vojskovođa za vrijeme [[Oktavijanov pohod na Ilirik|Oktavijanovog pohoda]] na [[Dalmati|Delmate]] ([[34. pr. Kr.|34.]] - [[33. pr. Kr.]]).<ref>(eng.) [https://ryanfb.github.io/loebolus-data/L003.pdf Apijan od Aleksandrije, ''Rimska povijest'', Knjiga X: Ilirski ratovi, 1. st.]</ref>

== Rat s Oktavijanom ==
Nakon pobjede nad [[Sekst Pompej|Sekstom Pompejem]] u Sicilijanskoj pobuni ([[36. pr. Kr.]]), [[August|Oktavijan]] je krenuo u [[Ilirik]] da porazi još uvijek nepokorene [[Iliri|Ilire]]. Najprije je ratovao protiv [[Japodi|Japoda]] i [[Panonci|Panonaca]] ([[35. pr. Kr.]]), a zatim je krenuo na [[Dalmati|Delmate]] ([[34. pr. Kr.|34.]] - [[33. pr. Kr.]]), koji su porazili [[Rimska vojska|Rimljane]] pod vodstvom [[Aulo Gabinije|Aula Gabinija]] i oteli im borbene znakove. Prvo je napao [[Promona|Promonu]] koju su [[Dalmati|Delmati]] oteli rimskim saveznicima [[Liburni|Liburnima]]. Obranu [[Promona|Promone]] vodio je vojskovođa [[Verzo]] s 12000 vojnika<ref>(eng.) [https://www.academia.edu/28270867/The_Illyrians_-_by_John_Wilkes John Wilkes, ''The Illyrians'', 1992.]</ref>. [[August|Oktavijanova]] opsada [[Promona|Promone]] bila je teška jer je [[Dalmati|delmatsko]] uporište bilo dobro utvrđeno, a [[Verzo]] je čak postavio straže na okolna brda, s kojih su promatrale kretanje [[Rimljani|Rimljana]]. [[Rimljani]] su pripremali uobičajenu tehniku opsade [[Promona|Promone]], gradnjom opsadnog zida, ali su potajno noću napali [[Dalmati|delmatsku]] izvidnicu na najvišem brdu. Kad su to javili [[August|Oktavijanu]], naredio je opći napad na [[Promona|Promonu]], a dio vojske poslao je na najviše brdo s kojega se ona spuštala na sve strane po drugim vrhovima s izvidnicama. U strahu da ne ostanu odsječeni od [[Promona|Promone]], svi su se povukli u utvrdu, te je tako [[Rimska vojska|rimskoj vojsci]] zadaća bila donekle olakšana jer se nisu morali bojati bočnih napada. Ipak, u pomoć [[Verzo|Verzu]] u [[Promona|Promoni]] došao je Testimos, ali mu [[Rimljani]] nisu dopustili da se približi. [[August|Oktavijan]] je oko grada i na dvije uzvisine, na kojima su se [[Dalmati|Delmati]] utvrdili, izgradio opsadni bedem dug gotovo osam kilometara. Upravo kad su vidjeli da se približava Testimova vojska i napada [[Rimska vojska|rimsku]] s druge strane, branitelji [[Promona|Promone]] izašli su iz grada da se i sami pridruže toj borbi, ali [[Rimljani]] su ih potisnuli natrag u grad i uspjeli ući za njima, tako da su ga zauzeli. [[Dalmati|Delmati]] su se povukli u utvrdu koja je bila na najvišoj točki grada. Nakon četiri dana [[Dalmati|Delmati]] su pokušali proboj, ali ih je [[rimska vojska]] zaustavila pa su se sljedećeg dana predali. Posljednji napad [[Dalmati|Delmata]] nagnao je u bijeg rimsku kohortu koja je čuvala izlaz iz utvrđenog dijela grada. [[August|Oktavijan]] ih je kaznio kako je bilo uobičajeno u takvim slučajevima: pogubljen je svaki deseti [[legionar]], a dva [[Centurion|centuriona]] na svakog desetog pogubljenog vojnika. Ostali su vojnici za kaznu cijelo ljeto dobivali za hranu [[ječam]] umjesto [[Pšenica|pšenice]].<ref>[https://www.academia.edu/1949345/Robert_Matija%C5%A1i%C4%87_Povijest_hrvatskih_zemalja_u_antici_do_cara_Dioklecijana_Zagreb_Leykam_international_2009._290_str?auto=download Robert Matijašić, ''Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana'', Zagreb, 2009.]</ref>.

Padom [[Promona|Promone]] [[August|Oktavijanu]] su se otvorili putevi prema unutrašnjosti [[Dalmati|delmatskog]] područja. Vjerojatno odsječen od pravca [[Promona]] — [[Sinotion]], Testimos je naredio svojoj vojsci da se rasprši kako ih [[Rimljani]] ne bi slijedili. Ovaj podatak svakako pokazuje da je Testimos dao i neke naloge o ponovnom prikupljanju. [[August|Oktavijan]] se nije usudio podijeliti svoje snage, jer kako piše [[Apijan iz Aleksandrije|Apijan]] "''nisu poznavali ceste, a tragovi bjegunaca bili su pomiješani''", stoga je oprezno krenuo prema [[Sinotion|Sinotionu]]. Čini se da je Testimosova vojska u prethodnom okršaju "izmanevrirana", tako da u trenutku pada [[Promona|Promone]] nije više mogla stići u [[Sinotion]]. Stoga je lako moguće da je [[August |Oktavijan]] ušao u napušteni grad i zapalio ga. Osiguravši se s dvije bočne kolone probio se prema [[Andetrium|Andetriju]], izbjegavši usput [[Dalmati|delmatsku]] zasjedu na mjestu gdje je [[48. pr. Kr.]] stradala vojska [[Aulo Gabinije|Aula Gabinija]].<ref name="Čače">[https://www.academia.edu/36230549/Prilozi_prou%C4%8Davanju_politi%C4%8Dkog_ure%C4%91enja_naroda_sjeverozapadnog_Ilirika_RFFZd_Vol._18_1979_43-125 Slobodan Čače, ''Prilozi proučavanju političkog uređenja naroda sjeverozapadnog Ilirika'', Zadar, 1979.]</ref>

Nakon neuspjeha u borbama za [[Promona|Promonu]] [[Dalmati|Delmati]] i nadalje djeluju organizirano: pokušavaju namjestiti klopku [[August|Oktavijanu]] u klancu iza [[Sinotion|Sinotiona]], jakim snagama brane [[Setovija|Setoviju]] i još k tome uspijevaju formirati vojsku koja se pokušala probiti kroz položaje opsjedatelja pod [[Setovija|Setovijom]]. Ti se događaji prema [[Apijan iz Aleksandrije|Apijanovu]] kazivanju mogu u grubim crtama rekonstruirati, bez obzira na poznate topografske dileme. Dogovorivši se o svemu što je potrebno za vođenje rata, [[Dalmati|Delmati]] su izabrali najpogodnije ljude među uglednim vođama; pri tome se spominje izrijekom samo [[Verzo]], koji je dobio najodgovorniji zadatak, ali nema razloga sumnjati u izbor Testimosa tom prilikom. Sasvim je vjerojatno da su izabrani i drugi vođe s obzirom na složenost situacije i brojnost četa koje su [[Dalmati|Delmati]] morali oboružati i razmjestiti na pogodnim mjestima. U vezi s brojem unovačenog ljudstva treba imati na umu da je [[Verzo|Verzova]] vojska od 12000 samo dio [[Dalmati|delmatskih]] efektiva, a barem upola toliko morao je voditi Testimos.<ref name="Čače"/>

Testimos i [[Verzo]] nisu bili kraljevi nego najvjerojatnije vojno-politički dužnosnici najvišeg ranga [[Dalmati|delmatskog]] vojno-političkog ustroja. Jasno je da Testimos nije nasljednik [[Verzo|Verza]] po nekom monarhijskom nego po političkom pravu, te je moguće da je on bio već od ranije izabrani zamjenik [[Verzo|Verza]] (što je vjerojatnije) ili naknadno izabrani vođa [[Dalmati|delmatskog]] vojno-političkog ustroja<ref>[https://www.academia.edu/37576870/Battle_for_Illyricum_Bitka_za_Ilirik Salmedin Mesihović, ''Bitka za Ilirik'', Sarajevo, 2018.]</ref>. Mnogi su se autori osvrnuli na ulogu [[Verzo|Verza]] i Testimosa u ratu s [[August|Oktavijanom]] [[34. pr. Kr.]] Ponekad se ovoj dvojici pripisuje uloga vođe [[Dalmati|delmatskog]] saveza dok traje rat, prave se usporedbe s ulogom [[Baton|Batona]] u [[Batonski rat|velikom ustanku]] [[6.]]- [[9.]] godine, nagađa se o tome nisu li ovi vođe inače najugledniji rodovski starješine koji su izabrani u posebnim prilikama itd. Uzima se spomen [[Verzo|Verzova]] izbora za vojskovođu i kao posredan dokaz da na čelu [[Dalmati|delmatskog]] saveza ne stoji inače nikakav vođa ili tijelo; [[Dalmati|delmatski]] savez bi se okupljao samo u slučaju izbijanja ratnog sukoba, pa je takvo gledanje na izbor vodstva logično.<ref name="Čače"/>

== U hrvatskoj književnosti ==
[[Datoteka:Tutim Dalmatinski i Rimljani pod Promonom.jpg|mini|300px|Dio pjesme ''Tutim Dalmatinski i Rimljani pod Promonom'' u časopisu Slovinac iz 1879. godine, autora Grgura Urlića-Ivanovića.]]

[[Pavao Ritter Vitezović]], [[Andrija Kačić Miošić]] i [[Grgur Urlić-Ivanović]] u svojim djelima Testimosa nazivaju Tutim, a [[Pavao Ritter Vitezović|Vitezović]] i [[Andrija Kačić Miošić|Kačić Miošić]] ga još nazivaju i kraljem dalmatinskim.

U djelu ''Kronika aliti spomen vsega svieta vikov'' iz [[1696.]] godine [[Pavao Ritter Vitezović]] bilježi sve važne događaje od postanka svijeta do [[1690.]] godine. Među najvažnijim događajima spominje i [[Rimljani|rimsko]] osvajanje [[Promona|Promone]]:

''3926: "…dojde Cesar August i podsedne stolno mesto Posavacsko Szigecsicu koju nakon 20. dan silnom rukom uze. Projde u Liburniju, aliti Hervatsko primorje: uze Promin, s velikom Dalmatinskom kervjom, Tutima Dalmatinskoga Kralya Vojsku razbiusi."''<ref>[https://www.scribd.com/document/151367624/Pavao-Ritter-Vitezovi%C4%87-Kronika-aliti-spomen-vsega-svieta-vikov-1696 Pavao Ritter Vitezović, ''Kronika aliti spomen vsega svieta vikov'', Zagreb, 1696.]</ref>

U svome djelu ''Razgovor ugodni naroda slovinskoga'', u dijelu ''Slidi kratko ukazanje od starih kralja slovinskih i događaji koji se u stara vrimena zgodiše u državam slovinskim, iz različitih knjiga izvađeni i na svitlost postavljeni'', [[Andrija Kačić Miošić|Kačić Miošić]] spominje Testimosa:

''Na 3926. Digoše se Posavci suproć Rimljanom, puno vrimena š njima boj biše; ali dođe cesar August s vojskom i podside stolno misto posavsko Sigečicu, koju u dvajest dana na silu osvoji. Otolem se dili u Dalmaciju, razbi vojsku kralja dalmatinskoga, Tutima imenom, i osvoji mu veliki grad Promin.''<ref>[https://hr.m.wikisource.org/wiki/Razgovor_ugodni/Kratko_ukazanje_od_starih_kralja_slovinskih Andrija Kačić Miošić, ''Razgovor ugodni naroda slovinskoga'', 1756.]</ref>

[[Grgur Urlić-Ivanović]] piše opširnije o Testimosu u djelu ''Davni Šinod'', putopisu kroz [[Petrovo polje]], te u pjesmi ''Tutim Dalmatinski i Rimljani pod Promonom'' za časopis [[Slovinac]]. U ''Davnom Šinodu'' [[Grgur Urlić-Ivanović|Urlić-Ivanović]] piše kako je protiv [[Rimljani|Rimljana]] na prostoru [[Promona|Promone]] i [[Sinotion|Sinotija]] ratovao vojskovođa Tutim (Theutymius) te da je on porazio rimskog vojskovođu Gabina ([[Aulo Gabinije]]). Također naziva [[Sinotion]] (područje [[Balina glavica|Baline glavice]] u današnjim [[Umljanovići|Umljanovićima]]) kao "tvrdo utočište Dalmatinske slobode, i sjedalištem kršne junačine Tutima". Prema narodnoj predaji, zapisanoj u ''Davnom Šinodu'', rimski car [[August]] je bio ranjen kod [[Setovija|Setovije]] te je tumarao tri dana i tri noći bježeći pred Tutimom dok nije došao k moru. Tamo skupi silnu vojsku i krene opsjedati Tutima u njegovom gradu [[Sinotion|Šinodu]]. Tutim se hrabro obranio i odbijao neprijatelja dok se jedne večeri [[Rimljani]] nisu probili kroz podzemne hodnike ispod grada, zauzeli grad i pogubili 12000 muškaraca i žena. Tutim je sakupio ostatak svoje vojske i napao carev tabor izvan grada te poginuo u borbi. Njegovo tijelo je pokopano 17 stopa pod zemljom negdje u [[Petrovo polje|Petrovom polju]].<ref>[https://www.scribd.com/doc/293877995/G-Urli%C4%87-Ivanovi%C4%87-Davni-%C5%A0inod Grgur Urlić-Ivanović, ''Davni Šinod'', 1878.]</ref>

U pjesmi ''Tutim Dalmatinski i Rimljani pod Promonom'' [[Grgur Urlić-Ivanović|Urlić-Ivanović]], gdje se potpisuje kao Grgur Biokovac, opisuje rimski rat s [[Dalmati|Delmatima]] kod [[Salona|Salone]], [[Sinotion|Sinotiona]] i [[Promona|Promone]], te Testimove pohode protiv [[August|Oktavijana]], [[Aulo Gabinije|Aula Gabinija]] i [[Asinius Polio|Asiniusa Polia]].<ref>[http://dnc.nsk.hr/Newspapers/LibraryTitle.aspx?id=152b2c3a-2360-4d03-8337-37efe0d5d4be&y=1879&m=7&d=16# Grgur Bikovac, ''Tutim Dalmatinski i Rimljani pod Promonom'', Časopis Slovinac, 1879.]</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Iliri]]

Testimos - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica