WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-15T10:28:53Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Okvir_zemlje_svijeta |
ime = Togoanska Republika |
izvorno_ime = République Togolaise |
ime_genitiv = Toga |
eng_ime = Togo |
zastava = Flag of Togo.svg|
grb = Emblem of Togo.svg|
službeni_jezik = [[francuski jezik|francuski]] |
glavni_grad = [[Lomé]] |
predstavnik_države_množina = Predsjednici|
predstavnik_države = Predsjednik |
predstavnik_države_osoba = [[Faure Gnassingbé]] |
predsjednik_vlade_osoba = [[Victoire Tomegah Dogbé]] |
površina_poredak = 122 |
površina = 56.785 |
vode = 5 |
stanovništvo_poredak = 101 |
stanovništvo = 6 191 155 |
godina_popisa = 2010 |
gustoća_stanovništva = 116.6 |
neovisnost = Od [[Francuska|Francuske]] [[27. travnja]] [[1960.]] |
valuta = [[CFA franak]] |
stoti_dio_valute = 100 centima |
vremenska_zona =  |
himna = [[Salut à toi, pays de nos aïeux]] |
internetski_nastavak = .tg |
pozivni_broj = 228 |
komentar = |
moto = Travail, Liberté, Patrie<br />([[francuski]]: Rad, sloboda, domovina)
}}

'''Togo''' je država u zapadnoj [[Afrika|Africi]]. Na jugu izlazi 56 km dugom obalom na [[Gvinejski zaljev]], dio [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]], a graniči na zapadu s [[Gana|Ganom]], na sjeveru s [[Burkina Faso|Burkinom Faso]] i na istoku s [[Benin]]om. Togo je među državama svijeta površinom najsličniji Hrvatskoj (veći je za 243 [[km²]]).

== Zemljopis ==
Zemlja se prostire u smjeru sjever-jug u duljini od oko 550 km, sa širinom od 40 do 130 km. Zbog izduženog oblika Togo zahvaća više zemljopisnih zona koje se nastavljaju iz susjednih zemalja: na krajnjem jugu nalazi se obalna nizina s plitkim [[laguna]]ma, na sjeveru i jugu reljef je ravan ili valovit (sjevernu ravnicu pokriva [[savana]]), dok se u središtu i na krajnjem sjeverozapadu teren izdiže (najviša točka Agou, 986 m).

Na jugu u obalnoj nizini nalaze se brojna jezera od kojih je najveće jezero Togo. Dalje na sjeveru nalazi se Ouatachi plato koji je širok 30-ak km sa 60 do 90 m nadmorske visine. Taj kraj se naziva i ''Terre de Barre'', prema crvenkastom tlu bogatim [[željezo]]m. Sjeveroistočno se nalazi plato visine oko 500 m koji drenira rijeka [[Mono (rijeka)|Mono]] i njene pritoke. Zapadno i jugozapadno je planinski lanac Togo (sa najvišim vrhom Toga, Agou 986 m) koji se prostire u [[Benin]] (gdje se naziva Atakor) i u [[Gana|Ganu]] (gdje se naziva Akwapim).

Sjeverno od planinskog lanca nalazi se pješćano-kameni plato, kroz koji protječe rijeka [[Oti (rijeka)|Oti]], jedan od glavnih pritoka rijeke [[Volta (rijeka)|Volta]].

Na krajnjem sjeverozapadu Toga nalazi se više područje koje karakteriziraju stijene [[granit]]a i [[gnajs]]a.

Klima je tropska sa prosječnim godišnjim temperaturama od 27.5 °C (81.5 °F) na obali, te do 30 °C (86 °F) u najsjevernijim dijelovima, koji imaju suhu klimu sa karakteristikama tropske savane. Na jugu su dva kišna razdoblja (prvi od travnja do srpnja i drugi od rujna do studenoga) sa manjom prosječnom količinom padalina.

Togo je administrativno podijeljen u pet regija. Od sjevera prema jugu regije su Savanes, Kara, Centrale, Plateaux i Maritime.

== Povijest ==
U vremenu od 11. stoljeća do 16. stoljeća, razna plemena prolazila su područjem iz različitih smjerova: plemena [[Ewe|Ewé]] sa istoka, plemena [[Mina]] i [[Guin]] sa zapada od kojih je većina naselila obalna područja. Trgovina robljem počela je u 16. stoljeću te je obalna regija postala glavno područje europljanima za nabavu robova. Portugalci su izgradili svoje utvrde u susjednoj Gani (kod Elmina) i Beninu (kod Ouidah), dok Togo nije imao prirodnih luka, pa nije bilo izgrađenih utvrda.

O povijesti Toga prije dodira s Europljanima malo je poznato. U [[18. stoljeće|18. stoljeću]] obalu današnjeg Toga kontrolirala je [[Danska]], ali krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]] u velikom valu europske kolonizacije ovo je područje zauzela [[Njemačka]]. Njemački Togo (Togoland) uključivao je i istočni dio današnje [[Gana|Gane]]. Poslije [[prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], mandat nad bivšom njemačkom kolonijom je dobila [[Liga naroda]] koja je podijelila koloniju na istočni i zapadni dio, te na upravljanje dala [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikoj Britaniji]] zapadni dio, a [[Francuska]] je dobila istok s većinom prometne infrastrukture koju su izgradili Nijemci.

Poslije [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]], [[UN]] je dobio mandat, dok je u njegov ime nastavljena uprava Velike Britanije i Francuske. Potkraj kolonijalnoga doba u Togu je bilo 970 983 domorodaca prema 841 Europljaninu.<ref>John Gunther-Nepoznata Afrika, Zora, Zagreb 1966., str. 22.</ref>

Kad su se [[1950-ih]] afričke zemlje počele pripremati za dekolonizaciju, postavilo se pitanje sudbine podijeljenog Toga. Britanski se Togo na plebiscitu [[1956.]] izjasnio za priključenje britanskoj Zlatnoj obali i dvije su kolonije stvorile neovisnu [[Gana|Ganu]]. U francuskom je dijelu [[1960.]] proglašen samostalni Togo. Godine [[1963.]] u državnom je udaru svrgnut i ubijen prvi predsjednik [[Sylvanus Olympio]], a [[1967.]] u novom je udaru na vlast došao načelnik glavnog stožera oružanih snaga, [[potpukovnik]] (kasnije [[general]]) [[Étienne Eyadéma]].

Eyadéma se kombinacijom klijentelizma i represije održao na vlasti sve do smrti u veljači [[2005.]] po čemu je rekorder među afričkim vođama. Godine [[1974.]] proveo je afrikanizaciju svih osobnih imena u zemlji, promijenivši vlastito u Gnassingbé. Tijekom [[1970-ih]] stanje togoanskog gospodarstva poboljšalo se zahvaljujući prihodima od [[fosfati|fosfata]], ali kad su početkom [[1980-ih|80-ih]] cijene fosfata na svjetskom tržištu pale Togo je zahvatila duboka gospodarska kriza. Eyadéma je uspio preživjeti val demokratizacije u Africi [[1990-ih]] i pobijediti na trima izborima koje su međunarodni promatrači raznoliko ocijenili. Na mjestu predsjednika naslijedio ga je sin [[Faure Gnassingbé]].

== Stanovništvo ==
Stanovništvo Toga sastoji se od oko 20 etničkih skupina. Dvije najveće su narod [[Ewe]] koji živi na jugu i [[Kabye]] sa sjevera. Ova su dva naroda u nedavnoj togoanskog povijesti često bila politički sukobljena (dugogodišnji predsjednik Eyadéma pripadao je narodu Kabye i mnogi su ga optuživali za favoriziranje sjevernog dijela zemlje). Jezici Ewea i Kabyea služe i međusobnom sporazumijevanju manjih skupina. [[Francuski]] je jezik uprave i višeg obrazovanja. U državi je obavezno školovanje u trajanju od šest godina.

Vjerski, više od polovice stanovnika pripada domaćim religijama. [[Kršćanstvo|Kršćana]] je nešto manje od 30%, a [[Islam|muslimana]] oko 20%.

Veći gradovi u državi su: [[Lomé]] (749700 stanovnika), [[Sokodé]] (117811 stanovnika), [[Kara (Togo)|Kara]] (104207 stanovnika), [[Kpalimé]] (95974 stanovnika), [[Atakpamé]] (80683 stanovnika), [[Bassar]] (61845 stanovnika), [[Tsévié]] (55775 stanovnika).

== Gospodarstvo ==
Togoansko gospodarstvo temelji se na komercijalnoj i nekomercijalnoj [[poljoprivreda|poljoprivredi]] te [[rudarstvo|rudarstvu]] i [[trgovina|trgovini]]. Najvažnije izvozne kulture su [[pamuk]], [[kava]] i [[kakao]]. Izvoze se i [[fosfati]].

[[BDP]] je za 2004. procijenjen na 1600 [[američki dolar|USD]] po stanovniku (mjereno po PPP-u).

==Šport ==
Najpopularniji [[šport]] u državi je [[nogomet]] ([[togoanska nogometna reprezentacija]]). Na ljetne [[olimpijske igre]] Togo šalje svoje natjecatelje od [[XX. Olimpijske igre - München 1972.|olimpijskih igara 1972.]], dok na zimskima nisu nastupali. Prvu olimpijsku medalju osvojio je kajakaš Benjamin Boukpeti 12. kolovoza 2008. (brončana medalja u K1 kajak slalomu).

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{Wječnik|Togo}}
{{Afrika}}
{{Frankofonija}}
{{OIK}}

[[Kategorija:Togo| ]]

Togo - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica