WikiSysop: no summary specified

2021-11-03T23:58:57Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 23:58, 3. studenoga 2021.
Redak 40:		Redak 40:

	==Bilješke==		==Bilješke==
	~~{{commonscat\|Wines of Tokaj}}~~
	{{izvori}}		{{izvori}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-22T23:47:30Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Povijesno kulturni krajolik Tokajskih vinograda
|slika = Tokaj - Hegyalja-06.jpg
|godina = [[2002.]] (26. zasjedanje)
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = iii, v
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1063
|država = {{ZD+X/M|MAĐ}}
 
{{Lokacijska karta|Mađarska|width=200|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=15
|label=Tokaj-Hegyalja|position=left
|lat_deg=48|lat_min=15|lat_sec=|lat_dir=N
|lon_deg=21|lon_min=35|lon_sec=|lon_dir=E
}}Lokacija Tokajskog podbrđa u Mađarskoj
}}
'''Tokajski vinogradi''' ili '''Tokajsko podbrđe''' ([[mađarski]]: ''Tokaj-Hegyalja'') je povijesna oblast u sjeveoistočnoj [[Mađarska|Mađarskoj]] koja je poznata po uzgoju i proizvodnji [[vino|vina]]. U oblasti se nalaze 28 sela na oko 7.000 hektara vinogradskog zemljišta, od čega je oko 5.000 zasađenih [[vinova loza|vinovom lozom]].
[[Slika:River Tisza & Bodrog Tokaj.jpg|mini|lijevo|<center>Utok rijeke Bodrog u Tisu u Tokajskoj oblasti]]
Oblast je poznata po vinu ''[[Tokaji aszú]]'' koje je najstarije vino proizvedeno sa plemenitom sivom [[plijesan|plijesni]]<ref>Ovo vino se s ponosom spominje u mađarskoj nacionalnoj himni ''[[Himnusz]]''</ref>, oko 1570. godine<ref>Prvi spomen je u djelu ''Nomenklatura'' (Fabricius Balázs Sziksai) iz 1576. godine.</ref>.

Ova oblast je najranije zaštićena vinogradarska oblast kraljevskom apelacijom iz 1757. godine. Oblast je osobita po [[les]]ovitom tlu i mikroklimi osunčanih brdovitih padina i blizinom rijeka Tise i Bodrog. Od autohtonih vrsta vinove loze tu se uzgajaju [[Moslavac]], [[Hárslevelü]], te [[Žuti muskat]] (''Sárgamuskotály'') i [[Zéta]], dok su druge vrste zabranjene. Na tom području je od 15. do 17. st. iskopano mnogo podzemnih podruma u živoj stijeni, u kojima se čuva temperatura od 10 do 12°C, i vlažnost od 85-90 %.

==Povijest==

[[Slika:Tokaj cellar2.png|mini|lijevo|<center>Jedan od 185 Tokajskih podzemnih podruma 1967. godine]]
[[Datoteka:Tokaji aszu 2007.jpg|mini|lijevo|180px|<center>Tokaji Aszú 4 Puttonyos, berba 1990., u boci od 500 ml]]
[[Datoteka:Tokajac.jpg|mini|lijevo|180px|<center>[[Moslavac]], berba 1994., proizveden na tokajskom području]]
Vinogradi u Tokaju su postojali već u 12. stoljeću, ali nije poznato tko ih je zasadio. Naime, [[Kelti]] su tu obitavali u 1. st. pr. Kr., a pronađen je okamenjeni list vinove loze iz 3. st. kada su tu živjeli [[Rimljani]]. [[Slaveni]] su se naselili u 5. ili 6. stoljeću, a ime oblasti, "Tokaj", je najvjerojatnije od slavenske riječi "Stokaj" u značenju utoka jedne rijeke u drugu ([[Bodrog (rijeka)|Bodrog]] u [[Tisa|Tisu]]). [[Latini]] su se naselili za vrijeme [[Bela III.|Bele III.]] (1130.-1162.) i [[Bela IV.|Bele IV.]] (1235.-1270.) iz područja Valonije ili Italije, ali je vinogradarstvo u Tokaju pravo procvalo početkom 16. stoljeća.

Tokajska vina su postala važnom trgovačkom robom u 17. stoljeću i izvorom prihoda vladarima [[Transilvanija|Transilvanije]]. Zahvaljujući ovim prihodima, kraljevići Transilvanije su uspjeli izboriti neovisnost od [[Habsburgovci|Habsburgovaca]], a kraljević [[Franjo II. Rákóczi]] je poklonio mnogo boca francuskom kralju [[Luj XIV.|Luju XIV.]] koji je ovo vino prozvao ''"Vinum Regum, Rex Vinorum"'' ("Vino kraljeva, kralj vina").

U 18. stoljeću izvoz ovog vina je doživio vrhunac, osobito prema [[Poljska|Poljskoj]] i [[Rusija|Rusiji]], a [[Rusi]] su čak imali svoju koloniju tu kako bi osigurali kontinuitet izvoza za carski dvor.

Nakon podjele Poljske 1795. godine izvoz je znatno opao, a nakon epidemije filoksere ([[trtna uš]]) 1885. godine, većina tokajskih vinograda je propala. Nakon [[Trianonski sporazum|Trianonskog sporazuma]] 1920. godine, Tokajski vinogradi su podijeljeni između Mađarske i Slovačke koja je dobila njenih oko 120 hektara i izgubili su [[monopol]] na domaćem tržištu.

Tijekom komunističke vladavine, Tokajska vina su izgubila na kvalitetu i reputaciji. No, nakon 1990. godine, zahvaljujući velikim investicijama čine se veliki koraci za obnovom ove oblasti, tzv. "Tokajska reenesansa"<ref>[http://www.tokaji.hu/ Tokajska renesansa]</ref>. Danas tu ima preko 600 vinarija od kojih njih 50 proizvode punim kapacitetom.

U želji da zaštiti autohtonu proizvodnju i ime vina "Tokay", Mađarska dans vodi pravnu bitku sa šest država koje svoje vino zovu ovim imenom ([[Italija]], [[Francuska]], [[Slovačka]], [[Australija]], [[Srbija]] i [[Slovenija]])<ref>[http://www.magyarhirlap.hu/Popup_index.php?type=cikkuld&id=157071 Róbert Cey-bert, Tokajsko vino, Magyar Hírlap] (mađ.)</ref>.

==Bilješke==
{{commonscat|Wines of Tokaj}}
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
*[http://www.tokaji.com/ Tokaji.com] - galerija fotografija
*[http://www.masters-of-wine.org/Resources/CoursePDF/Atkin.pdf ''Tradition and Innovation in the Tokaj Region'' (Tim Atkin)] (PDF)
* [http://www.tokaj.hu Tokaj portal]

{{Svjetska baština u Mađarskoj}}

{{coord|48.15|N|21.35|E|source:kolossus-frwiki|display=title}}

[[Kategorija:Svjetska baština u Mađarskoj]]
[[Kategorija:Zemljopis Mađarske]]
[[Kategorija:Vinogradi]]

Tokajski vinogradi - Povijest promjena

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica