WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-01T04:39:34Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Unusually well defined warm front.jpg|300px|mini|desno|Nadolazeća [[atmosferska fronta]] se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti.]]

[[datoteka:Warm front symbol.svg|300px|mini|desno|Simbol tople fronte: crvena linija s polukrugovima gdje njihovi vrhovi prikazuju smjer kretanja tople fronte.]]

[[datoteka:Nuvens Fquente.jpg|300px|mini|desno|Djelovanje tople fronte.]]

[[datoteka:Fquente.gif|300px|mini|desno|Djelovanje tople fronte.]]

[[datoteka:Radiosonde-start hg.jpg|mini|desno|300px|Puštanje [[radiosonda|radiosonde]].]]

[[datoteka:Occluded cyclone.svg|300px|mini|desno|Prikaz [[Okludirana fronta|okludirane fronte]] na [[Sjeverna polutka|sjevernoj polutci]].]]

'''Topla fronta''' je [[atmosferska fronta]] između dviju različitih [[zračna masa|zračnih masa]] u kojoj se topliji [[zrak]] premješta tako da potiskuje hladni zrak, podižući se iznad njega u obliku blago položenoga [[klin]]a. Nagib je frontalne plohe malen (0.5 do 1°). Pri dizanju na graničnoj plohi [[Vlažnost zraka|vlažni se zrak]] toplije zračne mase [[Adijabatski proces|adijabatski hladi]], a [[vodena para]] ukapljuje se u slojaste [[Oblaci|oblake]] širine od 600 do 1000 [[kilometar]]a. [[Brzina]] premještanja tople fronte doseže, a rjeđe prelazi brzinu od 10 m/s. U predfrontalnom području pada [[oborina]], koja je blizu fronte jača (intenzivnija) i stalnija. Širina je područja oborine 200 do 400 kilometara, što ovisi o položaju (lokalitetu) i jačini [[ciklona|ciklone]] te o [[Godišnja doba|godišnjem dobu]]: zimi je šira nego ljeti. Pri prolazu fronte [[temperatura]] raste, smjer i brzina [[vjetar|vjetra]] mijenjaju se i često pada [[rosulja]]. Na [[sinoptička karta|sinoptičkoj karti]] se ucrtava na mjestu gdje se sijeku frontalna ploha i površina [[Zemlja|Zemlje]]. Tople fronte su većinom '''stabilnog tipa''' sa slojetivom naoblakom, međutim ako je topla zračna masa nestabilna, javljaju se oblaci uspravnog razvitka, pa su oborine u predfrontalnom djelu povremeno pojačane pluskovima i popraćene grmljavinom. To je topla fronta '''nestabilnog tipa''' koja je češće u ljetnim mjesecima. <ref> '''topla fronta''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=61782] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref><ref name=":0">{{Citiranje knjige|title=Opća i pomorska meteorologija|last=Gelo, Branko.|date=2010|url=https://www.worldcat.org/oclc/958145515|publisher=Sveučilište u Zadru, Odjel za promet i pomorstvo|location=Zadar|isbn=978-953-7237-69-1}}</ref>

== Atmosferske fronte ==
{{Glavni|Atmosferska fronta}}

Na granici između dviju različitih [[Zračna masa|zračnih masa]] postoje nagle promjene [[Meteorološke pojave|meteoroloških pojava]]. Ta se granica sastoji od uskog područja, takozvane frontalne zone, koja se pri promatranju u prostornom kretanju na vremenskoj karti smatra i frontalnom plohom. Linija presjeka frontalne plohe s površinom Zemlje zove se fronta. Pri prolazu fronte preko nekog mjesta na tlu naglo se mijenjaju uz temperaturu zraka i [[vjetar]] i ostale meteorološke pojave kao što su [[vlažnost zraka]], [[tlak zraka]], [[naoblaka]], [[vidljivost]] i tako dalje, a mogu nastati i [[oborine]]. Budući da prolaz fronte uzrokuje naglu promjenu vremena, to su fronte jedan od glavnih čimbenika u analizi prizemnih [[Sinoptička meteorologija|sinoptičkih karata]] i u [[Vremenska prognoza|prognozi vremena]].

Tipična frontalna zona u smjeru kretanja doseže i više tisuća [[kilometar]]a, ima debljinu od oko 1 kilometar, obuhvaća širinu ne veću od 100 kilometara, a po visini se može protezati od površine Zemlje pa do [[tropopauza|tropopauze]] (oko 11 kilometara). Frontalna ploha je nagnuta prema tlu Zemlje pod [[kut]]om od 0,5° do 1,5°.

Nagib fronte i okomiti raspored temperature, vlage, vjetra i drugih [[termodinamika|termodinamičkih]] svojstava zračnih masa osobito se zapažaju na okomitim presjecima atmosfere. To su grafički prikazi podataka [[Aerologija|aeroloških stanica]] uzduž odabrane linije (obično okomito na liniju fronte), s okomitim mjerama mnogostruko povećanim u usporedbi s vodoravnim mjerama. Okomiti presjeci naročito se mnogo upotrebljavaju u zrakoplovnoj meteorologiji.

Prema zemljopisnom području fronte se razvrstavaju na arktičke fronte (nastaju između arktičke i polarne zračne mase), polarne fronte (nastaju između polarne i tropske zračne mase) i tropske fronte (nastaju između tropske i ekvatorijalne zračne mase).

Osnovna podjela fronta odnosi se na [[toplina|toplinska]] (termička) svojstva i smjer napredovanja pojedinih dijelova fronte. Tople fronte su oni dijelovi fronte koji se premještaju u stranu relativno hladnije zračne mase. Iza tople fronte premješta se toplija zračna masa koja potiskuje hladniju zračnu masu. Hladne fronte su dijelovi fronte koji se pomiču relativno prema toplijoj zračnoj masi. Iza hladne fronte nastupa hladna zračna masa, dok predfrontalna zračna masa odstupa. [[Brzina|Brzine]] ovih tipova fronte međusobno se bitno razlikuju: hladna fronta u sklopu [[ciklona|ciklone]] napreduje brže od tople i s vremenom je dostiže pa nastaje novi tip takozvana fronta okluzije, gdje pri tlu ne postoje temperaturni kontrasti, jer su u dodiru dvije nešto različito temperirane hladne zračne mase.

=== Vrijeme na frontama ===
Svojstvene vremenske pojave vezane uz toplu, odnosno hladnu frontu bitno su različite.

U toploj fronti topliji zrak struji iznad klina hladnijeg zraka. Sustav [[oblak]]a tople fronte zapaža se u prvom redu ispred linije fronte na tlu, a stvara se iznad klina hladnijeg zraka. Približavanjem tople fronte najprije se na [[obzor]]u pojavljuju [[cirus]]i, koje slijedi sloj [[cirostratus]]a. Daljim približavanjem tople fronte cirostratusi postepeno prelaze u niži i gušći sloj [[altostratus]]a koji se dalje zgušćuje, a njihova podnica se spušta pa prelaze u [[nimbostratus]] velike debljine (obično od 5 do 6 kilometara) iz koje pada [[oborina]]; širina je pojasa oborine oko 300 kilometara.

Pri prolazu tople fronte, osim [[naoblaka|naoblake]], svojstvena je i promjena drugih pojava: ispred linije fronte [[tlak zraka]] pada, a nakon prolaza tlak ostaje uglavnom nepromijenjen, [[vjetar]] mijenja smjer, temperatura poraste, oborina prestaje, te se djelomično razvedrava.

Prodori hladnih zračnih masa nastaju prolazom hladne fronte, koja je po vremenskim svojstvima općenito mnogo izraženija od tople fronte. Klin hladnog zraka u napredovanju ima veći nagib od tople fronte, pa u labilnom zraku nastaju konvektivni oblaci, često s jakim pljuskovima i grmljavinom.

Prema [[Tor Bergeron|Bergeronu]] razlikuju se hladna fronta prve i hladna fronta druge vrste.

'''Hladna fronta prve vrste''' nastaje najčešće u stadiju razvoja [[Ciklona|ciklone]], i to blizu njena središta. Nastaju kada hladna zračna masa brzo nadire i podvlači se pod topliju zračnu masu, koju istiskuje. Brzina premještanja fronte prve vrste rijetko doseže 10 m/s. Oblačni sustav nalazi se uglavnom iza linije fronte i sličan je zrcalnoj slici tople fronte. Oborinski je pojas širok oko 100 kilometara, a širina oblačnog sloja iznosi 300 do 500 km. U hladno doba je područje oborina većinom šire nego u toplom dobu. [[Ljeto|Ljeti]] je topli zrak nestabilan, a razvijanje kumulonimbusa je izražinije te oni dopiru do [[Tropopauza|tropopauze]].

'''U hladnoj fronti druge vrste''' osnovni je pojas oborina ispred linije fronte pri tlu. Nastaju kada hladna zračna masa brzo nadire i podvlači se pod topliju zračnu masu, koju naglo istiskuje. Brzina premještanja hladne fronte druge vrste prelazi brzinu od 10 m/s, a može i dosegnuti brzinu od 30 m/s. Obično su to fronte koje se brzo gibaju u unutrašnjim dijelovima ciklone. Zrak i vodena para se naglo dižu i hlade, a [[vodena para]] se [[Kondenzacija|kondenzira]] stvarajući grudaste oblake na ili ispred crte fronte. Fronta ima snažno razvijene [[Kumulonimbus|kumulonimbuse]] popraćene katkada [[Grmljavina|grmljavinama]] i naglim kratkotrajnim pojačanim vjetrom. Pojas kumulonimbusa s pljuskovitim oborinama širok je od 50 do 100 kilometara, no ti oblaci obično nisu kontinuirani. Pri prolazu fronte, uz pad temperature, svojstveno je naglo skretanje smjera vjetra na sjeverozapadni kvadrant, izrazit porast tlaka zraka i nakon prestanka oborine bitno poboljšanje [[Vidljivost|vidljivosti]].

=== Fronta okluzije ===
Fronta okluzije ujedinjuje svojstva tople i hladne fronte, a pojavljuje se u završnoj fazi razvoja ciklone (okludiranje ciklone). Moguća su 2 tipa okluzije: okluzija tipa hladne fronte i okluzija tipa tople fronte.

'''Okluzija tipa tople fronte''' nastaje kad hladna fronta dostigne toplu frontu pri tlu, a hladni je zrak iza hladne fronte topliji od hladnog zraka ispred tople fronte. Hladna fronta podiže od tla topli zrak tople fronte, penjući se na još hladniji zrak koji se prvobitno nalazio ispred tople fronte. Oblačni sustav mnogo sliči na oblake tople fronte, a pojas oborine je ograničen na područje između fronte okluzije pri tlu i visinske hladne fronte.

'''Okluzija tipa hladne fronte''' nastaje kada je zrak na stražnjoj strani hladne fronte hladniji od hladnog zraka ispred tople fronte. Tada hladna fronta podiže od tla ne samo topli zrak tople fronte neago se kao klin uvlači i ispod relativno [[zrak]]a koji je prvobitno bio ispred tople fronte. Oblačni sustav tog tipa fronte ima svojstva naoblake hladne fronte, s pojasom oborine s obje strane fronte okluzije. Fronta okluzije često je popraćena i grmljavinom, a [[kumulus]]i i [[kumulonimbus]]i pojavljuju se i iza fronte okluzije. Hladna okulzija većinom nastaje uz istočne [[Obala|obale]] [[Kontinent|kontinenata]].

Nakon prolaza fronte okluzije općenito nastupa razvedravanje. Uz promjene tlaka zraka zapažaju se i promjene smjera vjetra, no promjene su temperature zraka redovito malene. <ref name=":0" /><ref>"Tehnička enciklopedija" ('''Meteorologija'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Meteorologija]]

Topla fronta - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica