WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-30T02:08:28Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 02:08, 30. studenoga 2021.
Redak 76:		Redak 76:
	== Šport ==		== Šport ==
	* [[NK Topusko]]		* [[NK Topusko]]
	~~{{Commonscat\|Topusko}}~~

	== Izvori ==		== Izvori ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-08T12:08:05Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Općina |
ime = Topusko|
grb = Topusko (grb).gif|
županija = {{ZD+X/HŽ|SMŽ}} |
broj stanovnika = 3.219|
površina = 198,3 |
naselja = [[Batinova Kosa]], [[Bukovica (Topusko)|Bukovica]], [[Crni Potok (Topusko)|Crni Potok]], [[Donja Čemernica]], [[Gređani (Topusko)|Gređani]], [[Hrvatsko Selo]], [[Katinovac]], [[Mala Vranovina]], [[Malička]], [[Pecka]], [[Perna (Topusko)|Perna]], [[Ponikvari]], [[Staro Selo Topusko]], [[Topusko]], [[Velika Vranovina]], [[Vorkapić]] |
načelnik = Ivica Kuzmić|
poštanski broj = 44415 Topusko|
z. širina = 45.29|
z. dužina = 15.97|
slika = Topusko.png|
slika_opis = [[Toplice Topusko]] sa crkvom Svete Marije u pozadini.|
karta2 = Sisačko-moslavačka županija|
naziv karte2 = Sisačko-moslavačke županije
}}
'''Topusko''' je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačkoj županiji]] i regiji [[Kordun]].

== Zemljopis ==

Topusko se nalazi na samoj granici između [[Kordun]]a i [[Banovina|Banovine]], u slikovitom predjelu srednjeg toka [[Glina (rijeka)|rijeke Gline]], brežuljkastom kraju izmedu [[Petrova gora|Petrove gore]] na zapadu i nešto udaljenije [[Zrinska gora|Zrinske gore]] na jugoistoku. Cestovnim prometnicama naselje je povezano s većim obližnjim mjestima: [[Glina (grad)|Glina]] (13 km), [[Petrinja]] (35 km), [[Sisak]] (47 km), [[Karlovac]] (55 km), [[Zagreb]] (preko Lasinje i Pisarovine 65 km). Od Topuskog nisu daleko ni [[Plitvička jezera]] (80 km).

U okolici Topuskog nalaze se i poznati izvori hladne pitke vode: vrelo Mollinari, Benkovo i Jelačićevo vrelo. Posebno značajni, i po čemu je Topusko poznato, su [[termalni izvor]]i. Postoje tri glavna izvora i nekoliko manjih, a izbijaju na površinu iz dubine od otprilike 1500 metara i [[vulkan]]skog su podrijetla. Medicinska primjena tople vode posljedica je tisućljetnog iskustva, ali je njeno djelovanje objašnjeno tek u novije vrijeme. Ona podražajno djeluje na reorganizaciju organizma i u tijelu mobilizira niz obrambenih čimbenika, a sastojci mineralne vode djeluju i farmakološki. Prema najnovijim nalazima svjetski poznatih institucija, termalne vode u Topuskom - po kvalitativnom sastavu - nalaze se pri vrhu ljestvice u Europi.

Preuzeto sa: [http://www.tkuzmic.com/os-topusko/index.php]

== Stanovništvo ==
Općina Topusko po zadnjem Popisu stanovništva iz [[2001.]] godine ima 3.219 stanovnika, što je otprilike polovica prijeratnog broja. Prema etničkoj strukturi, većinsko stanovništvo su [[Hrvati]] (63,5%), a značajan udio čini [[Srbi|srpska]] manjina (29,6%).<br>
Samo naselje Topusko ima 798 stanovnika. U stvarnosti je taj broj nešto veći, jer je dosta mještana službeno prijavljeno kao stanovnici okolnih sela, u kojima još nije dovršena obnova.

== Uprava ==
Topusko se nalazi u sastavu Sisačko-moslavačke županije, a općini osim samog mjesta pripada i 15 okolnih sela.

== Povijest ==

U 4. i 5. stoljeću nadiru [[Goti]] i [[Langobardi]], u 6. stoljeću [[Slaveni]] i [[Avari]], a u 8. st. [[Franci]]. U 10. st. dolaze i [[Mađari]], pa 1097. u bitci na Gvozdu pogiba [[Petar Svačić]], po kome se danas zove Petrova gora. Ugarsko-hrvatski kralj [[Andrija II.]] početkom 13. st. daje [[cisterciti]]ma određene povlastice, i oni se nastanjuju u samostanu na mjestu gdje je danas perivoj Opatovina. Godine 1334. povijesni dokumenti spominju prvu crkvu u Topuskom, [[crkva sv. Nikole u Topuskom|crkvu sv. Nikole]], koja se je nalazila na Nikolinu brdu.<ref name="GK">Tomislav Vuković: [http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_php&Itemid=41&news_ID=25939 Oboružani topuzima optimizma i vjere], Glas Koncila, 1. veljače 2015.</ref> [[cistercitski samostan i opatija u Topuskom|Cistercitski samostan i opatija]] s početka 13. st. s veličanstvenom samostanskom crkvom Blažene Djevice Marije zaštitni su znak topuskog kraja.<ref name="GK"/>
[[Cisterciti]] su pod [[stogodišnji hrvatsko-turski rat|turskom]] prijetnjom otišli iz Topuskog, a kralj [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand I.]] prava opatije dodjeljuje 1558. zagrebačkim biskupima. [[Osmansko carstvo|Turci]] su ipak 1556. zauzeli imanje topuske opatije, a cistercitski samostan i crkvu razorili su topovima 1565. godine.<ref name="GK"/> Predaja kaže da je po tom događaju Topusko dobilo naziv. Nakon Turaka, 1784. godine Topusko je došlo pod upravu Vojne krajine. Od samostana i opatije preostalo je jedino gotičko pročelje crkve visoko 23 m.

Početkom 19. st. Topusko je potpalo pod francusku vlast, a nakon 1813. ponovo je u [[Vojna krajina|Vojnoj krajini]]. Tad počinje razvoj Topuskog kao kupališta, a jedan od najzaslužnijih ljudi u tom smislu bio je pukovnik Ivan Nestor. U 19. st. rade se mnoga znanstvena ispitivanja termalnih vrela. Njihov ljekovit učinak postaje sve poznatiji, pa sve više uglednih i poznatih ljudi onoga doba posjećuje toplice pa one postaju pomodno sastajalište.
Po ukidanju Vojne krajine (1881. godine), Topusko i okolica postaju dio banske Hrvatske. To je razdoblje intenzivnog razvoja lječilišta i turizma u Topuskom. Na samom početku 20. st. izgrađeni su [[vodovod]] i [[željeznica]].
Podižu se perivoji, među kojima su najpoznatiji perivoj Nikolino brdo i perivoj Opatovina. Mnogi su se [[botanika|botaničari]] i kroničari Topuskog s neskrivenim oduševljenjem divili ljepoti krajolika i spokoju podneblja, ističući Opatovinu kao perivoj u podnožju Nikolina brda, ulicu lipa, brojne platane, egzotične vrste drveća ([[ginko]] biloba, sekvoje i dr).

Tijekom Drugog svjetskog rata, u Topuskom je 8.-9. svibnja [[1944.]] godine održano III. zasjedanje [[ZAVNOH]]-a.

Preuzeto sa [http://www.arhitekt.hr/xsite/_hr/znanost/projekti/pr_hr/parkovi/zupanije/03_Sisacko-moslavacka/03-top/03-top_grad.htm]

Prema srpskim izvorima, za trajanja [[balvan-revolucija|velikosrpske pobune]], hrvatske su policijske snage uspjele proći preko područja [[Gvozd|gvoške]] općine [[4. srpnja]] i ušle u Topusko.<ref name="HIC-čitali1">(srp.) [http://www.hic.hr/domov-rat-citali01.htm Čitali smo za Vas] iz knjige [[Mile Dakić|Mile S. Dakića]]: Krajina kroz vijekove, 2002., pristupljeno 1. prosinca 2015.<br>{{Hrvatski informativni centar}}</ref>

U [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] Topusko je pretrpjelo velika razaranja. [[Obrana Topuskog 1991.|Hrvatski branitelji]] teško su izdržavali. Nakon teškog bombardiranja, u rujnu [[1991.]] godine zauzele su ga srpske snage. Zauzele su ga [[14. rujna]].<ref>[http://www.uvsjp-alfa.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=208&Itemid=134 Kronologija 1991. godine] UVJSP Alfa, , pristupljeno 1. prosinca 2015.</ref> Nakon velikosrpske okupacije dijeli sudbinu ostalih okupiranih krajeva. Sve hrvatsko stanovništvo je prognano, katolički objekti uništeni, a okolna sela posve uništena. Mnoge poznate zgrade u mjestu, kao što su zgrada Vojnog lječilišta ili Blatne kupke sa zgradom lječilišne restauracije su razorene. <ref>[http://www.arhitekt.hr/xsite/_hr/znanost/projekti/pr_hr/parkovi/zupanije/03_Sisacko-moslavacka/03-top/03-top_grad.htm]</ref>

Postoje mnoge indicije koje ukazuju da su evakuirani i okruženi Srbi bili planirana stupica za hrvatske snage. Računali su da na osvetničko ponašanje hrvatskih snaga i gubitak stega. Tako je iako su pobunjeni Srbi gubili na svim bojištima u [[operacija Oluja|Oluji]], velikosrpski gospodari iz Beograda namjeravali su od Topuskog napraviti novu Srebrenicu, čime bi optužili hrvatsku stranu i svijetu "pokazalii kako su ovdje svi isti i kako nema nevinih". Teze su iznijeli i hrvatski i srpski (dugogodišnji pripadnik jugoslavenske kontraobavještajne službe, pa kontraobavještajac Srbije i krajinskih Srba Slobodan Lazarević, časnik vojske pobunjenih Srba u sektoru Sjever, na stalnoj vezi s čelnicima srbijanske državne sigurnosti Jovicom Stanišićem i Frenkijem Simatovićem) analitičari. Pobunjeni Srbi, kod kojih su paniku i dezorijentiranost stvorili sami Martić, pravoslavni svećenici i Milošević, bili su dovedeni u situaciju okruženosti. Tome je pridonijela i činjenica da su svi "bili svjesni da u pobunjeničkom prostoru nije bilo nevinih i da će ih, ako ostanu, sustići osveta". Iz Srbije su pak nagovarani su da ostanu i izdrže do dolaska obećane pomoći, no vrlo je izvjesno da jer je ta pomoć na tom bojištu kasnila, to bilo zbog očekivane propagandne svrhe: okruženi pobunjenici i očekivana osveta hrvatskih snaga.<ref>Denis Romac: [http://www.zadarskilist.hr/clanci/03062009/milosevic-je-od-topuskog-zelio-napraviti-srebrenicu Milošević je od Topuskog želio napraviti Srebrenicu], Zadarski list, 3. lipnja 2009., pristupljeno 1. prosinca 2015.</ref>

[[Datoteka:Gvozd, Topusko, Glina - OpenStreetMap.svg|250px|desno|mini|Gvozd, Topusko i Glina. ]]
[[Datoteka:Gvozd, Topusko, Glina - OpenStreetMap.png|250px|desno|mini|Gvozd, Topusko i Glina. ]]

== Gospodarstvo ==
[[Turizam]] je osnovna gospodarska grana uz razvijeno [[poljodjelstvo]].

== Poznate osobe ==
* [[Vladimir Branjski Treščec]], veliki župan Zagrebačke županije, intendant Hrvatskog narodnog kazališta
*[[Joseph Schlessinger]], profesor s [[Yale]]a, jedan od najpoznatijih svjetskih istraživača raka
*[[Đuro Brodarac]], hrvatski general i župan [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko - moslavačke županije]], rođen u [[Hrvatsko Selo|Hrvatskom Selu]]

== Spomenici i znamenitosti ==
* [[Gotika|Gotički]] portal (visok 23 m), zadnji ostatak srednjovjekovne cistercitske opatije;
* Spomen-dom ZAVNOH-a, teško oštećen 1991. godine;
* Župna crkva Sv. Marije od pohoda, sagrađena 1829. godine u [[Klasicizam|klasicističkom]] stilu. U Domovinskom ratu minirale su je srpske snage, ali je danas u potpunosti obnovljena.
* crkva sv. Nikole, građena od 1830. do 1835., koju su u vrijeme velikosrpske agresije srpski agresori potpuno srušili rujna 1991.; obnavljana od 1997. do 2000.

== Obrazovanje ==
* Osnovna škola "Vladimir Nazor" Topusko [http://www.os-vnazor-topusko.skole.hr]
* Srednja škola Topusko [http://www.ss-topusko.skole.hr]

== Kultura ==

== Šport ==
* [[NK Topusko]]
{{Commonscat|Topusko}}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.topusko.hr/ Službene stranice općine Topusko]
* [http://www.domovinskirat.hr/content/view/12142/1547/ Domovinski rat On Line!] Ratni dnevnik - Topusko 1991.
*[http://igi-domovinskirat.blogspot.hr/2013/01/topusko-1991.html Topusko 1991.]

{{GiO SMŽ}}
{{Naselja u sastavu Općine Topusko}}
[[Kategorija:Općine u Sisačko-moslavačkoj županiji]]

Topusko - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica