WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-23T09:03:11Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Köln-Tora-und-Innenansicht-Synagoge-Glockengasse-040.JPG|mini|[[Sefer Torah]] koja se nalazi u sinagogi Glockengasse u [[Köln]]u]]
Termin '''Tora''' (hebrejski: תּוֹרָה, "pouka", "poučavanje" ili "uputa," riječ je nemoguće prevesti no približno se može objasniti riječima Zakon i Nauk; biblijsko Petoknjižje), ili Pentateuh, u cjelovitosti se odnosi na osnovne [[židovstvo|židovske]] zakonske i [[etika|etičke]] religiozne tekstove. Kada se ne koristi određeni član obično se odnosi na "Sefer Tora" (ספר תורה ", knjiga Tora") ili Tora svezak, pisan na [[pergamena|pergameni]] na formalan, tradicionalan način, a pisao ga je posebno osposobljen pisar.

Tora je najsvetija od svih svetih knjiga i spisa u [[židovstvo|židovstvu]]. To je prvi od tri dijela [[Tanakh]]a (hebrejske Biblije), osnova je vjerskih dokumenata židovstva i podijeljena je u pet knjiga, čija su imena na hrvatskom [[Knjiga Postanka]], [[Knjiga Izlaska]], [[Levitski zakonik]], [[Knjiga Brojeva]], i [[Ponovljeni zakon]], prema nihovim temama (njihova hebrejska imena, Bereshit, תיבשאר, Shemot מותש, Vayikra ארקיו, Bamidbarר ב דמב i Devarim םירבד su izvedeni od njihovih početnih stihova ). Tora sadrži niz književnih vrsta, uključujući [[alegorija|alegorije]], povijesne pripovijesti, [[poezija|poeziju]], rodoslovlja, i izlaganja različitih zakona. Prema [[rabin]]skoj tradiciji, Tora sadrži 613 [[mitzvot]] (מצוות, "zapovijedi"), koje su podijeljene u 365 negativnih i 248 pozitivnih naredbi. U rabinskoj književnosti, riječ "Tora" označava i pisani tekst, " Tora Šebihtav "( תורה שבכתב ," zapisana Tora ), kao i usmenom predajom," Tora Šebe'al Peh "( תורה שבעל פה ," usmena Tora ). Usmeni dio koji se sastoji od tradicionalnih tumačenja i proširenja, a koji se prenosio sa koljena na koljeno sada utjelovljen u [[Talmud]]u i [[Midraš]]u.

Židovska vjerska tradicija pripisuje autorstvo Tore [[Mojsije|Mojsiju]] kroz proces [[božansko nadahnuće|božanskog nadahnuća]]. Ovaj vid autorstva prvo je eksplicitno izražen u [[Talmud]]u i datira od 3. do 6. stoljeća, a temelji se na tekstualnoj analizi odlomaka Tore i kasnijih knjiga hebrejske Biblije. Prema datiranju teksta [[ortodoksni Židovi|ortodoksnih]] rabina otkriće Tore Mojsiju se dogodilo [[1280. pr. Kr.]] na brdu [[Sinaj]]u. Dio suvremenih biblijskih znanstvenika datira završetak Tore, kao i proroke i povijesne knjige, od [[539. pr. Kr.|539.]] do [[334. pr. Kr.]].
Znanstvena je rasprava većim dijelom 20. stoljeća bila formulirana kao [[dokumentarna hipoteza]], prema kojoj je Tora sinteza dokumenata iz malog broja inače nezavisnih izvora.
Izvan svojeg središnjeg značenja u židovstvu, Tora je prihvaćena u [[kršćanstvo|kršćanstvu]] kao dio Biblije, koja sadrži prvih pet knjiga [[Stari zavjet|Staroga zavjeta]]. Različite denominacije Židova i kršćana imaju veliku razliku u stavovima s obzirom na točnost Pisma. Tora je u određenoj mjeri prihvaćena kod [[Samaritanci|Samarijanaca]] i drugih kao autentična objava [[Bog]]a [[Izrael]]u. [[Islam]] na Toru (Tevrat) i [[Evanđelje|Evanđelja]] (Indžil) gleda kao na autentičnu objavu od Boga, oštećenu onim što su ljudi dodavali i mijenjali.

==Značenje i imena==
Riječ "Tora" na hebrejskom je izvedena iz korijena ירה koji u hifil konjugaciji znači "učiti" (usp. Lev. 10,11). Značenje riječi je, dakle "nauk", "doktrina", ili "uputa", inače opće prihvaćeni "zakon" ostavlja krivi dojam. Drugi konteksti prijevoda uključuju riječi: običaj, teorija, smjernice, ili sustav. Izraz "Tora" se, dakle, koristi i u smislu židovskog pisanog i usmenog zakona, i obuhvaća cijeli spektar autoritativnih židovskih vjerskih učenja kroz povijest, uključujući [[Mišna]], [[Talmud]], [[Midraš]] i ostale, a krivo tumačenje "Tore" kao "Zakona" može biti prepreka za razumijevanje ideala koji je sažet u pojmu Talmud Tora (תלמוד תורה, "učenje Tore").

===Unutar hebrejske Tore===
Najraniji naziv za prvi dio Biblije čini se da je bio "Mojsijeva Tora". Ovaj naslov, međutim, ne nalazi se u samoj Tori, ni u književnim djelima proroka prije [[Babilonsko progonstvo|izgnanstva]]. On se pojavljuje u [[Jošua|Jošui]] (8,31-32; 23,6) i u knjigama o kraljevima (1 Kr 2,3; 2 Kr 14,6, 23,25), ali ne može se reći da se to odnosi na cijeli korpus. Nasuprot tomu, vjerojatno je da je njegova uporaba u djelima poslije izgnanstva (Mal 3,22; Dan. 9,11. 13; Ezra 3,2, 7,6; Neh. 8,1) imala namjenu da bude sveobuhvatna. Ostali naslovi bili su "Knjiga Mojsijeva" (Ezr 6,18; Neh 13,1; II Ljet 35,12; 25,4; usp. Kraljeva II 14:6) i "Knjiga Tora" (Neh. 8:3).
Izraz "Pentateuh"(Πεντάτευχος, doslovno "pet svezaka") grčki je izraz koji se odnosi na "Mojsijevo Petoknjižje". Prva poznata upotreba ovog pojma datira 150. - 175. godine, i taj izraz, među ostalima, koriste [[Origen]], [[Atanazije]] i [[Tertulijan]]. Hebrejski izraz "Sefer Tora" (ספר תורה - "knjiga Tora") odnosi se na Petoknjižje pisano na pergameni.

==Autorstvo==
===Tradicionalna pripisivanje autorstva===
Prema Catholic Encyclopedia pripisivanje Tore Mojsiju potiče iz Biblije pošto se Toru u nekim knjigama Starog Zavjeta naziva Knjigom Mojsijevom, Zakonom Mojsijevim, itd. Ideja da je Mojsije autor Tore nalazi se i u Novom zavjetu.
[[Josip Flavije]], rimski povjesničar, također je smatrao da je Mojsije napisao Toru. I u Talmudu je izražena ta ideja. To se vjerojatno temelji na nekoliko stihova u Tori gdje se opisuje Mojsijevo pisanje "Tore" (upute od Boga).
U Talmudu je točno objašnjeno kako je Tora prenesena Mojsiju. Prema [[Babilonski Talmud|Babilonskom Talmudu]] Tora je dana u nizu malih svitaka, i podrazumijeva se da je pisana postupno i sastavljena iz raznih dokumenata tijekom vremena. Drugo je mišljenje da je Mojsije cijelu Toru dobio u jednom trenutku.

Prema [[Majmonid]]u, [[rabin]]u i [[filozof]]u iz 12. st., Mojsije je autor Tore, primio ju je od Boga božanskim nadahnućem ili diktatom 1313 pr.Kr.

Kasniji rabini i kršćanski znanstvenici primijetili su neke probleme kod Mojsijeva autorstva, posebice činjenicu da Ponovljeni zakon opisuje Mojsijevu smrt. Stoga su kasnije verzije tradicije smatrale da su neke dijelove Tore dodali drugi - Mojsijeva smrt posebno je pripisana [[Jošua|Jošui]]. Talmud smatra da je Mojsije pisao Ponovljeni zakon u očekivanju smrti. Druga tradicija kaže da je Jošua dodao te riječi nakon Mojsijeve smrti i da se posljednji stihovi Ponovljenog zakona čitaju kao [[epitaf]] Mojsiju.

Mojsijevo autorstvo su bili prihvatili Židovi i kršćani, bez mnogo diskusije sve do 17. stoljeća kada je porastao broj svjetovnih učilišta i pripadajuća spremnost da se preispita [[Biblija]] u potpunosti.

===Dokumentarna hipoteza===

Većina modernih znanstvenika vjeruje da je Tora proizvod mnogih ruku, protežući se tijekom mnogih stoljeća, do konačne forme oko 6. i 5. stoljeća pr. Kr.. Prema najutjecajnijoj verziji tzv. [[Dokumentarna hipoteza|dokumentarne hipoteze]], koju je formulirao [[Julius Wellhausen]] (1844. - 1918.), Pentateuh se sastoji od četiri zasebna i prepoznatljiva teksta, koja okvirno datiraju od Salomonova razdoblja do izgnanstva. Poslije progonstva pismoznanci su okupili razne tekstove u jedan dokument (Petoknjižje).

==Struktura==
Prema klasičnom židovskom stavu priče u Tori nisu uvijek kronološki poredane. Ponekad su poredane pravilu: "Ne postoji 'ranije' i 'kasnije' u Tori" (אין מוקדם ומאור בתורה Ein mukdam u'meuchar baTorah). Ovaj stav su prihvatili ortodoksni Židovi. Ne-ortodoksni smatraju te iste tekstove znakom da je su Tora sastavljena iz ranijih tekstova (dokumentarna hipoteza.)

== Izvori ==
* Kantor, Mattis, ''The Jewish time line encyclopedia: A yearby-year history from Creation to the present'', Jason Aronson Inc., London, 1992.
* Wheeler, Brannon M., ''Moses in the Quran and Islamic Exegesis'', Routledge, 2002.
* DeSilva, David Arthur, ''An Introduction to the New Testament: Contexts, Methods & Ministry'', InterVarsity Press, 2004.
* Alcalay, Reuben., ''The Complete Hebrew - English dictionary'', vol 2, Hemed Books, New York, 1996. {{ISBN|978-9654481793}}
* Scherman, Nosson, (ed.), Tanakh, Vol.I, The Torah, (Stone edition), Mesorah Publications, Ltd., New York, 2001.
* Heschel, Abraham Joshua, Tucker, Gordon & Levin, Leonard, ''Heavenly Torah: As Refracted Through the Generations'', London, Continuum International Publishing Group, 2005.

==Vanjske poveznice==
*[http://www.jewishencyclopedia.com/view.jsp?artid=265&letter=T&search=Torah Jewish Encyclopedia: Torah]

{{Judaizam}}

[[Kategorija:Judaizam]]
[[Kategorija:Stari zavjet]]

Tora - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica